Izvori bliski Kremlju tvrde da Putin ne odustaje od nastavka rata u Ukrajini i da će ga pojačati
"Rusija je spremna za mirno rješenje, ali ima dovoljno kapaciteta da djeluje samostalno i nastavi specijalnu vojnu operaciju", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov
Predsjednik Rusije Vladimir Putin odbija pozive na mirovne pregovore sa Kijevom, a nedavni ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije nafte i luke dodatno su ga učvrstili u odluci da za sada nastavi rat, navela su za Rojters tri izvora bliska Kremlju.
Dva izvora, koja su govorila anonimno, ocijenila su da je vjerovatnije da će Putin odlučiti da intenzivira sukob, koji je sada ušao u petu godinu.
Jedan od njih, koji se redovno sastaje sa ruskim predsjednikom, rekao je da postoji "velika vjerovatnoća" eskalacije u narednim mjesecima.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je ranije da Putin želi da se rat završi i da je dogovor "bliži nego što ljudi misle".
Tramp je prošle nedjelje odvojeno razgovarao telefonom sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a sa Zelenskim se sastao i tokom samita NATO-a u Ankari juče, gdje je ukrajinski lider rekao da su razgovarali o "idejama za približavanje miru".
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar.
Jedna osoba upoznata sa Putinovim stavovima rekla je da je on ne želi da popusti kako bi ostvario ključni cilj – zauzimanje preostalog dijela ukrajinskog istočnog regiona Donbasa, gdje je rusko napredovanje ove godine usporeno. Isti izvor je rekao da je Putin nedavno ukorio grupu savjetnika koji su predlagali kompromis zasnovan na prekidu vatre duž sadašnje linije fronta. Drugi izvor je rekao da Putin vjeruje da će Rusija uskoro zauzeti Donbas.
Ruski predsjednik je u junu javno odbacio poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanak i prekid vatre.
"Rusija je spremna za mirno rješenje, ali ima dovoljno kapaciteta da djeluje samostalno i nastavi specijalnu vojnu operaciju", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na zahtjev za komentar za ovaj tekst.
U odgovoru na zahtjev za komentar iz kancelarije Zelenskog, visoki ukrajinski zvaničnik rekao je da su obavještajni izvještaji Kijeva posljednjih mjeseci pokazali da se Putin priprema za dalje korake u ratu, a ne za mir, uključujući nove operacije u Ukrajini ili mogući napad na neku drugu evropsku zemlju.
Neki zapadni vojni analitičari smatraju da bi Rusiji bila potrebna obavezna mobilizacija muškaraca sposobnih za borbu kako bi ostvarila cilj zauzimanja Donbasa. Mobilizacija je politički nepopularan potez koji Putin nerado povlači još od ranih faza rata.
Ruski vojni stručnjaci sve češće javno govore o mogućnosti eskalacije, uključujući i potencijalne napade na evropske ciljeve, poput baza NATO-a u baltičkim zemljama.
Takav potez nosio bi rizik od direktnog sukoba Rusije sa savezom predvođenim SAD, testirajući obavezu NATO-a prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Prema riječima Džeka Votlinga iz Kraljevskog instituta za odbrambene i bezbjednosne studije (RUSI), istraživačkog centra za odbranu i bezbjednost sa sjedištem u Londonu, Rusija bi mogla da pokuša da izazove podjele unutar NATO-a ograničenim napadima, slično nedavnom ruskom napadu dronovima na Rumuniju.
"Rusi ne bi ciljali na rat sa NATO-om. Ali to bi moglo biti iskorišćeno za podjelu NATO-a oko načina odgovora", rekao je Votling.
On je dodao da bi povećane tenzije sa NATO-om mogle Putinu da posluže kao političko opravdanje u Rusiji za uvođenje vojne regrutacije.