Borba da otrgnu djecu od bandi

Budući da kriminalne organizovane grupe u Švedskoj regrutuju djecu u sve mlađem uzrastu, Stokholm ulaže u prevenciju

Na prvi pogled, Frišuset u Stokholmu izgleda kao svaka obična škola. Grupa djevojčica sjedi zajedno tokom odmora i smije se, dok se iz susjedne sale čuje ritmično odbijanje košarkaške lopte. Samo socijalni radnici i nadzornici koji diskretno obilaze prostor nagovještavaju da se unutra dešava još nešto.

Prostrana zgrada istovremeno je škola, društveni centar i mjesto u koje mogu da dođu mladi u riziku da budu uvučeni u kriminal.

Ta misija postala je sve hitnija u Švedskoj, gdje se nasilje bandi proširilo, a tinejdžere regrutuju u organizovani kriminal u sve mlađem uzrastu. Stokholm, jedan od gradova najteže pogođenih nasiljem, uložio je milione u preventivne programe čiji je cilj da se djeca zaustave prije nego što se uopšte pridruže bandama.

„Imamo dvije opcije”, rekao je Aleksander Ojane, zamjenik gradonačelnika Stokholma zadužen za socijalna pitanja i javnu bezbjednost. „Možemo čekati dok ne bude prekasno – ili možemo pokušati da spasimo situaciju unaprijed.”

Rasprava o tome kako to učiniti postala je jedna od ključnih političkih borbi u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u septembru. Vlada desnog centra premijera Ulfa Kristersona nastojala je da suzbije nasilje bandi strožim kaznama, proširenim ovlašćenjima policije i restriktivnijim zakonima o migracijama. U jednom trenutku čak je razmatrala mogućnost zatvorskih kazni za djecu od svega 13 godina u najtežim slučajevima.

U Frišusetu je pristup drugačiji: mentorstvo, razvoj talenata i rana intervencija.

„Obrazovanje je najbolji način da se mladima pomogne da vode dobar život. Zato blisko sarađujemo sa školama i socijalnim službama”, rekao je Ojane.

Problemi Švedske sa organizovanim kriminalom i trgovinom drogom gomilaju se godinama. Uspon društvenih mreža olakšao je regrutovanje, dok su strože kazne za mlade odrasle osobe doprinijele tome da bande sve češće koriste mlađu djecu za izvršenje krivičnih djela. Prema podacima švedskog Tužilaštva, u prvih devet mjeseci 2025. godine 127 osumnjičenih za ubistva – uključujući pomaganje i podstrekavanje na ubistvo – bilo je mlađe od 15 godina. U istom periodu 2022. taj broj je bio 14.

Faktori rizika često su slični, rekao je Sven Granat, kriminolog sa Univerziteta u Stokholmu. „Individualni faktori, poput impulsivne ličnosti i teškoća u školi, često idu zajedno sa socijalnim rizicima: siromaštvom i nezaposlenošću, nasiljem ili zloupotrebom droga u porodici.”

Statistički gledano, ti faktori su posebno česti u migrantskim zajednicama, prije svega iz socioekonomskih razloga, ali i kulturnih, rekao je on.

„To su često velike porodice sa mnogo braće i sestara, u kojima roditelji često ne znaju ni da čitaju ni da pišu na švedskom. Zbog toga teško mogu adekvatno da nadziru i podržavaju svoju djecu”, rekao je Granat. U nekim „prilično patrijarhalnim kulturama”, dodao je, postoji i shvatanje da se problemi rješavaju nasiljem. Visok stepen segregacije u stanovanju u Švedskoj dodatno je produbio problem.

„Ideja je da se djeca iz cijelog Stokholma ovdje okupe i dođu u kontakt sa drugim društvenim grupama”, rekla je socijalna radnica Kamila Salazar Atijas, koja više od 20 godina radi sa djecom iz teških sredina.

Više od 90 odsto onih koji počine krivična djela već je prethodno bilo poznato socijalnim službama, rekla je ona. „Mnoge od njih mogli bismo da spasimo kada bismo u njih ulagali dovoljno rano.”

Posljednjih godina djeca u programu sve su mlađa. „Bande ih sistematski i brutalno iskorišćavaju”, rekla je Salazar Atijas. „Mnogi dolaze kod nas i kažu: Nijesam ja to nikada izabrao. Uvučen sam u to i sada ne znam kako da izađem.”

Centralni dio rada Frišuseta je njegova škola. Osim redovnih predmeta, učenici moraju da izaberu izborni kurs pod nazivom „Strast”, sa opcijama od košarke i skejtbordinga do muzike i plesa. Na zidu zajedničke prostorije vise portreti bivših učenika koji su kasnije postali sportisti ili glumci.

Cilj je jednostavan: zadržati mlade u riziku u školi i dati im osjećaj pripadnosti.

„To djeci daje pozitivan kontekst, identitet. Ako je kod kuće haotično i ako im u školi ne ide dobro, makar imaju svoju zajednicu za koju mogu da se uhvate”, rekla je Salazar Atijas.

Zamjenik gradonačelnika Ojane rekao je da su institucije poput Frišuseta ključni dio gradske zaštitne mreže. Nasilje bandi u Stokholmu počelo je uglavnom kao lokalni fenomen, koncentrisan u takozvanim ranjivim područjima, rekao je. Međutim, struktura organizovanog kriminala se promijenila.

Šefovi bandi sve češće djeluju iz inostranstva, rekao je Ojane. „Odatle vuku konce i pritiskaju mlade ljude u Švedskoj da počine užasne zločine, u koje ponekad budu uvučeni i nedužni prolaznici.”

Stalni priliv regruta povezan je sa sve dubljim društvenim jazom u Švedskoj, tvrdio je on. „Otkako je sistem socijalne zaštite smanjen, stvari su se zaista zahuktale – kao grudva snijega koju je teško zaustaviti. Postaje sve veća i sve brutalnija.”

Stokholm je pokušao da odgovori finansiranjem preventivnih programa, podrškom roditeljima djece u riziku, zapošljavanjem većeg broja socijalnih radnika, pomoći osobama koje pokušavaju da napuste bande i besplatnim produženim boravkom poslije škole.

Međutim, nacionalna vlada naglasak je stavila na sprovođenje zakona. Kriminal bandi bio je jedno od centralnih pitanja na prošlim izborima i pomogao je koaliciji Ulfa Kristersona da osvoji vlast. Od tada je vlada proširila ovlašćenja policije, pooštrila migraciona pravila i povećala kazne za mlade odrasle osobe.

Njen predlog da se u posebno teškim slučajevima omoguće zatvorske kazne za trinaestogodišnjake povučen je prošle sedmice, očigledno zato što nije imao većinu u parlamentu. Mnogi stručnjaci i političari, uključujući neke iz redova same vlade, upozoravali su da bi ta mjera mogla samo da podstakne bande da regrutuju još mlađu djecu – kao što se dogodilo poslije ranijih promjena u kaznenoj politici.

Ojane je rekao da bi i efekat odvraćanja bio ograničen. „Ne mislim da bi trinaestogodišnjaka kojem banda prijeti bilo briga da li će završiti u zatvoru”, rekao je. „To nije pravi način da se ovo zaustavi.”

Granat, kriminolog, saglasan je da fokus treba da bude na odraslima koji stoje iza nasilja. „Mnogo je važnije izvesti pred lice pravde organizatore tih zločina”, rekao je.

Postignut je određeni napredak. Proširena ovlašćenja policije i poboljšane istražne metode pomogle su vlastima da spriječe ili riješe više pucnjava i uklone ilegalno oružje sa ulica, rekao je Granat.

Ojane kaže da Stokholm sada ima znatno manje otvorenih tržišta droge. Uhvaćeni su i pojedini vođe bandi u inostranstvu, uključujući, najskorije, visokorangiranog člana ozloglašene bande Foxtrot u Tunisu.

Međutim, samo strože sprovođenje zakona neće dugoročno zadržati mlade dalje od bandi, rekla je Salazar Atijas. Stope povratka kriminalu ostaju izuzetno visoke poslije zatvora ili maloljetničkog pritvora.

Frišuset pokušava da popuni tu prazninu tako što pomaže mladima da pronađu posao, kako ih dugovi ne bi ponovo gurnuli ka bandama, i tako što ih povezuje sa mentorima koji su i sami napustili kriminalne mreže.

„Oni su uvjerljivi ambasadori jer su nekada i sami bili u potpuno istoj situaciji”, rekla je Salazar Atijas. „Oni koji napuštaju bande izgovore samo tri rečenice, a mentori odmah znaju kroz šta trenutno prolaze.”

Najviše pomaže, rekla je, kada im se ponudi put dalje od kriminala. Novi švedski Zakon o socijalnim službama, usvojen prošle godine, stvorio je bolje uslove za organizacije poput Frišuseta. Ali vlada bi mogla da učini više na prevenciji, uključujući preispitivanje uloge društvenih mreža u regrutovanju za bande, dodala je.

U Frišusetu bi izgradnja nove zgrade trebalo da počne kasnije ove godine.

„Potreba je toliko velika da smo prerasli naše prostorije”, rekla je Salazar Atijas.