Ambasador Irske: Zalagaćemo se da proširenje ostane prioritet EU, podrška Crnoj Gori u zatvaranju poglavlja

„Podržavamo ambiciju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine. Predstoji još mnogo napornog rada, ali vjerujemo da je to moguće ukoliko Crna Gora nastavi da ostvaruje rezultate“, poručio je Kolgan

Irska podržava ambiciju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine i tokom predsjedavanja Savjetom EU zalagaće se da proširenje ostane prioritet, poručio je ambasador te države u Srbiji, nerezidentno akreditovan za Crnu Goru, Kevin Kolgan.

On je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da prijem novih članica za Irsku znači jačanje Evrope u cjelini, dodajući da kredibilan proces proširenja predstavlja ulaganje u trajni mir, stabilnost, bezbjednost i zajednički prosperitet širom kontinenta.

Kolgan je rekao da je Crna Gora jasan predvodnik među kandidatima za narednu članicu EU i da je napredak ostvaren do sada, a posebno tokom protekle godine, bio izuzetan.

„Taj naporan rad zaista je stvorio snažan zamah za Crnu Goru“, rekao je Kolgan.

Kako je istakao, iz Irske je, povodom početka predsjedavanja, jasno stavljeno do znanja da su spremni da pomognu pristupanje Crne Gore Uniji.

„Podržavamo ambiciju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine. Predstoji još mnogo napornog rada, ali vjerujemo da je to moguće ukoliko Crna Gora nastavi da ostvaruje rezultate“, poručio je Kolgan.

Prema njegovim riječima, uloga predsjedavanja je da zauzme uravnotežen pristup i djeluje kao nepristrasan posrednik među državama članicama.

„Istovremeno, imamo svoje prioritete – da osiguramo da proširenje ostane prioritet, da proces bude pravedan i kredibilan i da države koje ispune uslove mogu da napreduju“, rekao je Kolgan.

Govoreći o reformama koje bi trebalo da budu prioritet crnogorskih vlasti u narednih šest mjeseci, Kolgan je rekao da je Crna Gora već završila veliki dio zakonodavnog posla potrebnog za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, uključujući i prošle sedmice pokrenut proces ustavnih izmjena.

On je naglasio da pristupanje EU zahtijeva podršku cijelog društva i da je ohrabrujuće što je članstvo u Uniji postalo zajednički nacionalni cilj u Crnoj Gori, bez obzira na političke podjele.

„Biće važno da Crna Gora nadogradi to jedinstvo sprovođenjem dodatnih ključnih reformi, dok ulazi u završnu fazu pristupnog procesa“, rekao je Kolgan.

Irska, kako je istakao, smatra da je EU prije svega izgrađena na skupu vrijednosti.

„A upravo vrijednosti su jedan od tri stuba irskog predsjedavanja, uz konkurentnost i bezbjednost“, naveo je Kolgan.

Prema riječima Kolgana, prirodno je da države članice žele da im se pridruže zemlje koje dijele osnovne vrijednosti EU, uključujući demokratiju, jednakost, ljudska prava i vladavinu prava.

Te temeljne i zajedničke vrijednosti, kako je rekao, prožimaju sve aktivnosti EU, utvrđene su kroz zakone i prihvaćene od strane svih članica.

„To podrazumijeva nezavisno pravosuđe, kontinuirani napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i snažne i odgovorne institucije“, naveo je Kolgan.

On je kazao da to nijesu samo tehnički zahtjevi, već pitanja od suštinskog značaja za povjerenje građana u javne institucije.

„Zato je važno da države kandidati rade i na sprovođenju svih zakona koje su usvojile radi usklađivanja sa pravnom tekovinom EU“, dodao je Kolgan.

Upitan kakva su očekivanja Irske u vezi sa tempom napretka Crne Gore do kraja godine, Kolgan je rekao da se nadaju da će država nastaviti snažan napredak koji je ostvarila tokom protekle godine.

„Postoje svi razlozi za optimizam, pod uslovom da se naporan rad nastavi“, kazao je Kolgan.

Na pitanje o budućim međuvladinim konferencijama, on je naveo da će Irska, kao predsjedavajuća, ukoliko Crna Gora bude spremna i postoji saglasnost država članica, učiniti sve što može kako bi proces napredovao efikasno.

Govoreći o ulozi predsjedavanja u slučaju političkih prepreka ili blokada pojedinih država članica, Kolgan je rekao da je zadatak predsjedavajuće države da okuplja članice EU.

„Irska će djelovati kao nepristrasan posrednik, radeći na izgradnji konsenzusa i pomažući EU da ostvari rezultate u oblastima koje su najvažnije njenim građanima“, kazao je Kolgan.

Irska, kako je naglasio, želi da podstiče konstruktivan dijalog, oslanjajući se i na sopstveno iskustvo o značaju razgovora uprkos političkim podjelama, a koji su doprinijeli uspostavljanju mira 1998. godine.

Kolgan je rekao da država koja predsjedava Savjetom EU ima mogućnost da odredi oblasti kojima će biti posvećena posebna pažnja u razgovorima i reformama.

„Imajući to na umu, pobrinućemo se da proširenje EU ostane prioritet. Pozdravljamo snažan zamah koji trenutno postoji u procesu proširenja i želimo da ga dodatno ojačamo“, naveo je Kolgan.

Prema njegovim riječima, prijem novih članica za Irsku ne znači samo širenje Unije, već i jačanje Evrope u cjelini.

„Državama koje ispune kriterijume za članstvo trebalo bi omogućiti da napreduju na osnovu zasluga. Kredibilan proces proširenja predstavlja ulaganje u trajni mir, stabilnost, bezbjednost i zajednički prosperitet širom našeg kontinenta“, rekao je Kolgan.

Ukazujući na moto predsjedavanja „Ní neart go cur le chéile“, odnosno „Snaga kroz jedinstvo“, Kolgan je rekao da on odražava uvjerenje da je Evropa najsnažnija kada države rade zajedno, posebno u trenutku kada je jedinstvo važnije nego ikada.

Blokiranje procesa proširenja može otvoriti prostor malignim uticajima

Komentarišući protivljenje Hrvatske sa kojim se Crna Gora suočila prilikom pokušaja da privremeno zatvori Poglavlje 31, Kolgan je podsjetio na iskustva kada su bilateralna pitanja blokirala napredak država kandidata.

„Irska vjeruje u proces zasnovan na zaslugama. Smatramo da bilateralna neslaganja ne treba da utiču na napredak ka članstvu u EU“, poručio je Kolgan.

On je upozorio da blokiranje napretka ka članstvu u EU može otvoriti prostor malignim akterima za širenje antievropskog raspoloženja, što bi, kako smatra, moglo imati negativne posljedice za region.

„Važno je da države razmotre šire posljedice bilateralizacije procesa, posebno u aktuelnom geopolitičkom kontekstu“, kazao je Kolgan.

Kako je naveo, iskustvo Irske pokazalo je pozitivan uticaj koji je zajedničko članstvo u EU imalo na odnose te države sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Ističući da je iskustvo svih država različito, Kolgan je podsjetio da su Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisali ugovore o pristupanju u januaru 1972. godine, koja je bila najteža godina nasilja tokom sukoba u Sjevernoj Irskoj, kada je stradalo gotovo 500 ljudi.

„Naš ugovor o pristupanju potpisan je sedmicu prije Krvave nedjelje – jednog od najmračnijih dana u našoj istoriji“, podsjetio je Kolgan.

Prema njegovim riječima, članstvo u EU obije države omogućilo je generacijama političkih lidera iz Irske i Ujedinjenog Kraljevstva da grade odnose i povjerenje, sarađujući u oblastima poljoprivrede, obrazovanja i politike zapošljavanja.

„Ti odnosi bili su od suštinskog značaja za postizanje Sporazuma na Veliki petak 1998. godine. Ne govorim ovo da bih držao lekcije ili sudio, jer je svaka situacija drugačija. Jednostavno dijelim naše iskustvo“, kazao je Kolgan.

Članstvo u EU nacionalni projekat, važna široka podrška

Govoreći o značaju očuvanja širokog političkog konsenzusa o evropskim integracijama, Kolgan je rekao da je članstvo u EU nacionalni projekat i da je najuspješnije kada uživa široku podršku političkih partija, institucija i društva.

On je ocijenio da je ohrabrujuće što evropske integracije imaju široku podršku u Crnoj Gori.

„Dolazim iz države u kojoj takođe postoji veoma visok nivo podrške EU, pri čemu oko 80 odsto građana Irske i dalje podržava naše dugogodišnje članstvo“, naveo je Kolgan.

On je ponovio da pristupanje EU zahtijeva podršku cijelog društva i pozdravio to što je članstvo postalo zajednički nacionalni cilj u Crnoj Gori, bez obzira na političke podjele.

„Biće važno da Crna Gora nadogradi to jedinstvo i sprovede dodatne ključne reforme dok ulazi u završnu fazu pristupnog procesa“, kazao je Kolgan.

Politička debata je, kako je dodao, normalan dio svake demokratije i znak dobrog demokratskog zdravlja.

„Dok se te debate nastavljaju, što je sasvim opravdano, važno je imati u vidu i širu sliku. Najvažnije je da postoji dovoljan nivo saglasnosti o strateškom pravcu države i reformama potrebnim za ostvarivanje članstva u EU“, poručio je Kolgan.

„To je lekcija koju je Irska naučila uspostavljajući mir na našem ostrvu kroz Sporazum na Veliki petak 1998. godine. Uprkos polarizaciji i oštroj retorici na obje strane, na kraju su svi pristali da sjednu za isti sto i ujedine se oko zajedničkog cilja, za dobrobit zajednica širom ostrva“, zaključio je Kolgan.