Azerbejdžan i Jermenija su u “stvarnom miru”, ali Baku traži promjenu ustava prije konačnog sporazuma

Trajni mir mogao bi ponovo otvoriti trgovinske i saobraćajne veze širom Južnog Kavkaza, ojačati povezanost Azije i Evrope i istovremeno promijeniti regionalni uticaj Rusije, Turske i Irana

Azerbejdžan i Jermenija nalaze se u "stvarnom miru" i obnavljaju trgovinske veze nakon višedecenijskog sukoba, rekao je za Rojters visoki azerbejdžanski zvaničnik. Ipak, Baku insistira na promjenama u jermenskom ustavu prije nego što konačni mirovni sporazum može biti potpisan.

Dva susjeda na Južnom Kavkazu bili su povremeno u ratu od kraja osamdesetih godina prošlog vijeka, uglavnom zbog planinske oblasti Nagorno-Karabah, prije nego što su u avgustu prošle godine postigli preliminarni mirovni sporazum uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Za Azerbejdžan je glavna prepreka potpisivanju zvaničnog sporazuma preambula jermenskog ustava, koja sadrži pozivanje na drugi dokument iz sovjetskog perioda, u kojem se govori o ujedinjenju Jermenije i Nagorno-Karabaha, tada autonomne oblasti u sovjetskom Azerbejdžanu, piše agencija Rojters.

Ta teritorija je tri decenije imala faktičku nezavisnost i njome je upravljala etnički jermenska administracija, prije nego što ju je Azerbejdžan preuzeo brzom vojnom operacijom 2023. godine. Većina od oko 100.000 stanovnika pobjegla je u Jermeniju.

Trajni mir mogao bi ponovo otvoriti trgovinske i saobraćajne veze širom Južnog Kavkaza, ojačati povezanost Azije i Evrope i istovremeno promijeniti regionalni uticaj Rusije, Turske i Irana.

U intervjuu za Rojters tokom foruma u gradu Šuša ove sedmice, Hikmet Hadžijev, pomoćnik predsjednika Azerbejdžana i šef odjeljenja za spoljnu politiku predsjednika, pohvalio je napredak dvije zemlje ka miru, uključujući sve češće direktne kontakte i rast bilateralne trgovine.

"Živimo u uslovima stvarnog mira. Za Azerbejdžan i Jermeniju mir nije samo nešto što je zapisano na papiru ili sadržano u deklaraciji – to je stvarnost", rekao je Hadžijev, ukazujući na povećanje isporuka azerbejdžanskih naftnih proizvoda Jermeniji.

Uprkos napretku, rekao je da Baku ostaje pri svom stavu kada je riječ o jermenskom ustavu.

"Oblik ustavnih promjena je unutrašnje pitanje Jermenije“, rekao je Hadžijev.

"Ono što je važno za Azerbejdžan jeste da se odredbe koje smatramo teritorijalnim pretenzijama prema našoj zemlji zvanično uklone, bilo usvajanjem novog ustava ili nekim drugim pravnim mehanizmom".

"Kada se to pitanje riješi, vjerujemo da više neće biti prepreka za potpisivanje konačnog mirovnog sporazuma", rekao je.

Premijer Jermenije Nikol Pašinjan rekao je da želi da održi referendum o promjeni ustava i da će nacrt novog ustavnog dokumenta biti objavljen do kraja ove godine.

Međutim, njegova stranka Građanski ugovor nema ustavnu većinu u parlamentu potrebnu za raspisivanje referenduma, a nije jasno da li će mu se opozicija, u kojoj dominiraju proruske grupe, pridružiti.

Hadžijev je rekao da samo objavljivanje nacrta neće biti dovoljno za potpisivanje mirovnog sporazuma.

On je takođe kazao da je Azerbejdžan dobio "ozbiljne i pozitivne signale" od Sjedinjenih Američkih Država da bi izgradnja planiranog transportnog koridora u regionu, uz podršku Vašingtona, mogla početi ove jeseni.

Nazvan "Trampov koridor za međunarodni mir i prosperitet" (TRIPP), predloženi koridor dužine 43 kilometra prolazio bi kroz Jermeniju i omogućio bi Azerbejdžanu direktnu vezu sa svojom eksklavom Nahčivan i bliskim saveznikom Turskom.

Ova ruta bi dodatno povezala Aziju i Evropu u trenutku kada Vašington želi da diverzifikuje energetske i trgovinske tokove i smanji zavisnost od Rusije zbog rata u Ukrajini.

"Naš stav je da ovo (TRIPP) treba sprovesti što je prije moguće", rekao je Hadžijev.

On je dodao da će infrastruktura koja se proteže do jugozapadnog azerbejdžanskog regiona Zangilan uglavnom biti završena do kraja 2026. godine, nakon čega bi mogla biti povezana sa planiranom infrastrukturom u Jermeniji i Turskoj.