Sistem zakasnio, doktorka otišla: Više hiljada pacijentkinja iz Podgorice ostalo bez izabranog ginekologa

Sindikat doktora medicine tvrdi da je Jelena Knežević diskriminisana zbog roditeljskog odsustva, dok Dom zdravlja poručuje da su primijenili tada važeći pravilnik

Popović Samardžić naglašava da cijenu odlaska ljekara ne plaćaju ministri i direktori, već građani kroz duže liste čekanja i sve slabiju dostupnost zdravstvene zaštite

Više hiljada pacijentkinja ostalo je bez svog izabranog ginekologa nakon što je doktorka Jelena Knežević, poslije dvije decenije rada u javnom zdravstvu, napustila Dom zdravlja Glavnog grada.

Prema nezvaničnim informacijama “Informacije CG”, Knežević je otkaz podnijela krajem juna, a posljednji radni dan bio joj je 29. jun. Dan kasnije stupio je na snagu novi pravilnik kojim je precizirano da korišćenje porodiljskog, očinskog ili roditeljskog odsustva ne može biti prepreka za obavljanje dopunskog rada.

Knežević prethodno nije dobila saglasnost za dopunski rad jer je tokom godine prije podnošenja zahtjeva duže od tri mjeseca bila na roditeljskom odsustvu, zbog čega je Sindikat doktora medicine (SDMCG) podnio Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog diskriminacije.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić tvrdi da menadžment Doma zdravlja, ni nakon izmjene pravilnika, nije obavijestio Knežević da je razlog zbog kojeg je ranije odbijena uklonjen, niti je pokušao da je zadrži u ustanovi.

Iz Doma zdravlja odgovaraju da su prilikom ranijeg odlučivanja o njenom zahtjevu bili dužni da primijene pravilnik koji je tada bio na snazi. Navode da “žale” zbog odlaska doktorke, ali da poštuju njeno pravo da otkaže ugovor o radu.

Popović Samardžić ocijenila je da slučaj Knežević pokazuje kako je zakonom garantovano pravo na roditeljsko odsustvo u crnogorskom javnom zdravstvu pretvoreno u osnov za profesionalnu diskriminaciju.

“Dr Knežević je uskraćena za saglasnost za dopunski rad zato što je koristila roditeljsko odsustvo. Menadžment Doma zdravlja Podgorica i Ministarstvo zdravlja takvu odluku obrazložili su tumačenjem Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada, prema kojem zdravstveni radnik u godini prije podnošenja zahtjeva nije smio odsustvovati sa posla duže od tri mjeseca”, kazala je ona.

Prema riječima Popović Samardžić, nadležni su roditeljsko odsustvo, iako je riječ o zakonom garantovanom pravu, tretirali kao prepreku za ostvarivanje prava iz rada.

Ona je kazala da je posebno zabrinjavajuće to što je pravilnik u međuvremenu izmijenjen upravo na način na koji je Sindikat od početka tražio.

“Dodatno zabrinjava činjenica da je 30. juna 2026. godine izvršena izmjena Pravilnika, kojom je jasno precizirano da korišćenje prava na porodiljsko odsustvo ne uskraćuje pravo na obavljanje dopunskog rada, što je Sindikat doktora medicine od početka isticao”, navela je Popović Samardžić.

Tvrdi da rukovodstvo podgoričkog Doma zdravlja nakon izmjene nije kontaktiralo Knežević.

“Uprkos tome, menadžment Doma zdravlja Podgorica nije našao za shodno da o toj izmjeni obavijesti dr Knežević, uputi joj izvinjenje i pokuša da promijeni njenu odluku kako bi ostala u ustanovi”, kazala je ona.

Popović Samardžić smatra da takav odnos pokazuje “stepen neodgovornosti u upravljanju ovom zdravstvenom ustanovom i činjenicu da su prava pacijenata na posljednjem mjestu”.

Iz Doma zdravlja Glavnog grada kazali su da je Knežević formalno u radnom odnosu do isteka otkaznog roka, nakon što je sama podnijela zahtjev za otkaz ugovora o radu. Međutim, prema nezvaničnim informacijama “Informacije CG”, ta doktorka je na odmoru do isteka otkaznog roka.

Istakli su da su prilikom odlučivanja o zahtjevu za dopunski rad bili obavezni da primijene tada važeći Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

Ističu da prema tom propisu doktorka nije ispunjavala uslov da tokom godine prije podnošenja zahtjeva nije odsustvovala sa posla duže od tri mjeseca.

“Naša ustanova prilikom odobravanja zahtjeva za obavljanje dopunskog rada dužna je da primjenjuje Pravilnik koji je bio na snazi u trenutku kada je dr med. Jelena Knežević podnijela zahtjev”, saopštili su.

Iz ustanove su kazali da je novi pravilnik stupio na snagu 30. juna i da sada omogućava dopunski rad i zdravstvenim radnicima koji su duže od tri mjeseca odsustvovali zbog porodiljskog, očinskog ili roditeljskog odsustva.

Objasnili su da se novo rješenje odnosi i na određene slučajeve privremene spriječenosti za rad za koje se naknada zarade obezbjeđuje u visini od 100 odsto osnova za naknadu.

“Dom zdravlja Glavnog grada izuzetno žali zbog odluke dr med. Jelene Knežević da prekine radni odnos u našoj ustanovi, ali menadžment u potpunosti poštuje njeno zakonsko i lično pravo na podnošenje zahtjeva za otkaz ugovora o radu”, kazali su.

Iz Doma zdravlja su odgovorili da pacijentkinje koje su bile registrovane kod Knežević mogu da izaberu drugog izabranog doktora za žene u zdravstvenom objektu Blok pet.

Prema njihovim riječima, za registraciju su dostupna tri specijalista ginekologije i akušerstva, a pacijentkinje se radi izbora mogu obratiti medicinskom osoblju na šalteru.

“Informacije CG” su u martu objavile da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ispituje da li su Dom zdravlja Podgorica i Ministarstvo zdravlja diskriminisali Knežević po osnovu pola, nakon što joj zbog korišćenja roditeljskog odsustva nije dozvoljen dopunski rad. Ombudsman je tada potvrdio da je od obje institucije zatražio izjašnjenja.

Prema dokumentaciji u koju su “Informacije CG” tada imale uvid, Knežević je roditeljsko odsustvo koristila od 20. decembra 2024. do 8. juna 2025. Zahtjev za dopunski rad podnijela je 18. septembra, a Dom zdravlja odbio ga je šest dana kasnije, uz obrazloženje da je u prethodnoj godini odsustvovala duže od tri mjeseca.

Ministarstvo zdravlja je u tumačenju sporne odredbe navelo da uslov obuhvata svako odsustvo, uključujući roditeljsko, te da se ono za potrebe odobravanja dopunskog rada ne razlikuje od drugih odsustava. Iz resora su tada poručili da nezadovoljna zdravstvena radnica zaštitu može tražiti pred sudom.

“Sindikat doktora medicine od početka je upozoravao da je takvo tumačenje diskriminatorno i da predstavlja kažnjavanje žena zbog materinstva. Zbog toga je još prije više od šest mjeseci pokrenut postupak pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda. Do danas odgovora nema”, kazala je “Vijestima” juče Popović Samardžić.

Popović Samardžić tvrdi da je Knežević napustila javni zdravstveni sistem nakon 20 godina rada, a da rukovodstvo ustanove sa njom nije obavilo razgovor niti pokušalo da otkloni razloge njenog odlaska.

“Dok su institucije ćutale, razvijale su se posljedice – doktorka Knežević napustila je Dom zdravlja Podgorica i državni zdravstveni sistem nakon 20 godina rada u istom”, kazala je ona.

Navela je da je Knežević godinama “brinula o više od 6.000 registrovanih pacijentkinja”.

“Menadžment ustanove nije našao za shodno da sa ljekarkom koja je godinama brinula o više od 6.000 registrovanih pacijentkinja obavi makar jedan razgovor, pokuša da otkloni razloge njenog odlaska ili je zadrži u sistemu. Nije pokazao ni elementarnu profesionalnu odgovornost prema pacijentkinjama koje su ostale bez svog izabranog ljekara”, ocijenila je Popović Samardžić.

Popović Samardžić tvrdi da odlazak Knežević nije usamljen slučaj.

“Dom zdravlja Podgorica napustio je nedavno i jedan pedijatar, a prema informacijama kojima raspolažemo, još pojedini pedijatri ozbiljno razmišljaju o odlasku iz ustanove”, kazala je ona.

Podsjetila je i na primjer pedijatra iz Doma zdravlja Tivta, koji je takođe napustio državni zdravstveni sistem.

“Ljekarka koja je godinama bila jedini pedijatar u državnom zdravstvenom sistemu te opštine i direktorica Doma zdravlja, uprkos izuzetnom profesionalnom angažmanu i rezultatima rada, na kraju je zbog odnosa zdravstvenih vlasti napustila državno zdravstvo. Posljedice takvog odnosa građani Tivta osjećaju i danas”, navela je Popović Samardžić.

Ona smatra da se, zbog ponavljanja takvih slučajeva, više ne može govoriti samo o pojedinačnim propustima.

Prema njenim riječima, postoji raskorak između tvrdnji Ministarstva zdravlja da radi na rješavanju nedostatka ljekara i postupaka zdravstvenih vlasti i menadžmenta pojedinih ustanova.

“Iskusni i dokazani ljekari napuštaju državni zdravstveni sistem ne zato što ne žele da liječe građane, već zato što ih sistem ponižava, diskriminiše i pokazuje da njihov rad i posvećenost nijesu vrijedni ni jednog ozbiljnog razgovora”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je upozorila i na to da se prilika ne pruža ni najboljim studentima. Podsjetila je da je na nedavnom konkursu za specijalizaciju iz oblasti kliničke biohemije upravo u Domu zdravlja Podgorica jedna od najboljih studentkinja Medicinskog fakulteta ocijenjena nulom na usmenom intervjuu. Specijalizaciju je, kazala je Popović Samardžić, dobila kandidatkinja sa nižim prosjekom tokom studija i nižom ocjenom iz biohemije.

“Posljedice takve politike najviše snose građani koji ostaju bez svojih ljekara, uz duže liste čekanja i manju dostupnost zdravstvene zaštite. Zato odgovornost za odlazak ljekara iz javnog zdravstva više nije moguće pripisivati tržištu ili privatnom sektoru, već zdravstvenim vlastima koje svojim postupcima aktivno proizvode nedostatak kadra”, zaključila je Popović Samardžić.