Knjiga (pod)sjećanja na Spasoja Blagojevića

Povodom 80 godina od rođenja pjesnika, djelo “Buntovnik – Spasoje Pajo Blagojević” biće predstavljeno danas u okviru manifestacije Pjesnički susreti na izvoru Pive

Sa ciljem da na sveobuhvatan i jasan način ukaže na najautentičnije pjesničke punktove autora, bez strogog praćenja hronološkog, tematskog, motivskog i drugih okvira, ali i da još jednom, nanovo, oživi samog pjesnika u savremenom trenutku, objavljena je knjiga “Buntovnik – Spasoje Pajo Blagojević”.

U izdanju podgoričkog Unireksa, djelo je objavljeno povodom 80 godina od rođenja pjesnika Spasoja Paja Blagojevića, a priređivači su mr Aleksandar Ćuković i dr Radoje Femić, dok je recenzent prof. dr Jovan Delić. Knjiga će biti predstavljena večeras, u okviru 55. izdanja najstarije književne manifestacije u Crnoj Gori “Pjesnički susreti na izvoru Pive”, koja se ove godine održava 17. i 18. jula u Plužinama.. Na promociji u Centru za kulturu, večeras u 19 časova će o knjizi i opusu crnogorskog književnika govoriti: Jovan Delić, Dobrilo Pavić, Mirko Vuković i Gorčin Blagojević.

Na 350 strana priređivači su dali izbor iz poezije i kritika, priloge za buduću monografiju, fotografije i druge sadržaje vezane za autora tragično preminulog prije 38 godina. Među koricama “Buntovnika” su prikazi, izvodi iz recenzija, zapisi, izjave i posvete velikih imena poput: Miodraga Bulatovića, Gojka Antića, Branka Janjuševića, Koste Radovića, Jevrema Brkovića, Novaka Draškovića, Obrada Nenezića, Blagote Baća Mitrića, Milentija Đorđevića, Mirka Vukovića, Budimira Dubaka, Bećira Vukovića, Radomira Uljarevića, Mihaila Peroševića, Jovanke Vukanović, Vojislava Minića, Velimira Miloševića, Ivana Cekovića, Zorana Rovčanina, Đorđa Janjića, Dragoljuba Jeknića, Dobrila Pavića, Novice Đurića, Toma Pavićevića i Duška Radovića, navodi se u saopštenju.

“Naša namjera je da reafirmišemo neumrli pjesnički glas, da motivišemo savremene i buduće istraživače da se vrate Blagojevićevom nedovoljno proučenom djelu, kao i da javnosti skrenemo pažnju na veličinu, kvalitet i značaj njegovog stvaralaštva za naše prilike i uopšte kulturu”, piše u predgovoru priređivača.

Femić je naveo da ova knjiga ostavlja prostor i podstiče na buduće istraživanje i analiziranje Blagojevićevog djela. Istakao je i da izabrane kritike o književnikovom djelu pokazuju da je bio u milosti izabranih kritičara, koji su u njegovom životu i djelu vidjeli neobične podudarnosti kakve se zapažaju samo kod rođenih stvaralaca.

“Tragično prekinut stvaralački niz iznjedrio je isto tako fragmentizovan odaziv književne kritike, u čemu takođe ima svijetlih izuzetaka… Korpus ovdje priređenih kritika treba posmatrati kao nukleus budućih, cjelovitijih ogledanja o djelu pisca koji je to svojom stvaralačkom autentičnošću svakako zaslužio”, istakao je on.

Ćuković podsjeća da je Blagojević (bio) stvaralački radoznao, ispitivački i buntovnički raspoložen, ali i na činjenicu da je “nezadovoljstvo usudom pjesničke mnogookosti prerano zamijenio pogledom s onog svijeta”.

“Nije moguće dati jedan odgovor na pitanje zašto nam je poezija ovog autora i danas bliska i potrebna. Blagojević ostaje uticajan na književnom nebu kroz svoju sposobnost da preoblikuje lična iskustva u univerzalne istine, čime nas živo podsjeća na vrijednost poezije kao sredstva za istraživanje iskonskih osjećanja i unutrašnjih previranja. S druge strane, kroz poeziju ovog autora, dokazujemo da je istinska umjetnost sposobna da prelomi stege vremena i prostora”, naveo je Ćuković.

Spasoje Blagojević je rođen 1946. godine na Pivskom Oku, kao šesto od osmoro djece protojereja i prosvjetitelja Đurka i Savete, rođene Blečić, piše u njegovoj biografiji. Osnovnu školu završio je na Goransku, gimnaziju je pohađao u Nikšiću, a završio u Gornjem Milanovcu. Nakon studija na Učiteljskom i Filozofskom fakultetu u Beogradu, radio je u školi, a potom u SIZ-u za socijalno. Učesnik je studentskih demonstracija 1968. godine koje su imale veliki uticaj na njegov lik i djelo.

Uz Kostu Radovića, Novicu Tadića i Dobrila Pavića, jedan je od osnivača Pivskih susreta i njihov urednik u najslavnijem periodu. Život je izgubio zajedno sa pjesnikom Radulom Željkom Damjanovićem, u saobraćajnoj nesreći 30. oktobra 1988. godine, u okolini Višegrada, na povratku sa Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu. Sahranjen je u Plužinama, a spomenik je rad vajara Srđana Kovačevića.

Blagojević je poeziju objavljivao od 1968. godine u raznim časopisima, a objavio je zbirke pjesama “Prije nepoznatog vjetra”, “Naslov dana” i “Idem da je volim”, roman “Edipova kći”, kao i antologiju savremene jugoslovenske poezije “Oko”. Posthumno su objavljene njegove zbirke “Tuce bolesnih noževa” i “Uziđivanje sjenke”. Bio je član KZ Vladimir Mijušković i Udruženja književnika Crne Gore (UKCG), predstavnik Crne Gore i Jugoslavije na književnim manifestacijama u Rumuniji, Bugarskoj i u Italiji, kao i na svjetskom poetskom festivalu Struške večeri poezije.

“Zbog izuzetnog doprinosa razvoju Pive i Crne Gore, dobio je savezni Orden rada sa zlatnom medaljom. Dobio je i Nagradu oslobođenja Plužina, ali je odbio da je primi od tadašnjeg rukovodstva. Dobio je Zlatnu značku Lovačkog saveza i brojna sportska priznanja. Posthumno je dobio plaketu Dragan Jovanović, za doprinos razvoju MKPZ, kao i nagrade UKCG i KZ”, piše u saopštenju.

Štampanje knjige pomoglo je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, na Konkursu za finansiranje projekata u 2024. godini. Promovisanje knjige u regionu omogućili su Ivan Jokov Blagojević i GP Fidija. Ovogodišnje, 55. izdanje manifestacije “Pjesnički susreti na izvoru Pive” organizuje Centar za kulturu Plužine u saradnji sa Opštinom Plužine.