Uzalud se nadaju odšteti, nadležni ne reaguju: Divlje svinje i ove godine uništavaju imanja u Morači

Kako su “Vijestima” ispričali pojedini Moračani, ove godine ogradili su svoja imanja električnim ogradama, takozvanim “čobanicama”, koje za sada uspješno drže divlje svinje dalje od usjeva

Ipak, kažu da su ih ograničena finansijska sredstva spriječila da primijene sve mjere zaštite propisane pravilnicima, koje, između ostalog, podrazumijevaju dodatnu žičanu ogradu i zvučne signale

Iako je šteta od divljih svinja na imanjima u Morači ove godine manja nego prethodnih, problem, prema riječima mještana, nije riješen na adekvatan način. Dio domaćina uspio je da zaštiti usjeve postavljanjem električnih ograda, ali oni koji su i dalje pretrpjeli štetu tvrde da ne znaju kada će im biti procijenjena šteta i isplaćena naknada.

Kako su “Vijestima” ispričali pojedini Moračani, ove godine ogradili su svoja imanja električnim ogradama, takozvanim “čobanicama”, koje za sada uspješno drže divlje svinje dalje od usjeva. Ipak, kažu da su ih ograničena finansijska sredstva spriječila da primijene sve mjere zaštite propisane pravilnicima, koje, između ostalog, podrazumijevaju dodatnu žičanu ogradu i zvučne signale.

U mjesnim zajednicama objašnjavaju da su određene mjere, poput pomjeranja početka lovne sezone, koje je izdejstvovano 2024. godine, dale rezultate kada je riječ o brojnosti divljih svinja, pa samim tim i o šteti koju pričinjavaju.

“Niko se do sada nije žalio na štetu na imanjima. Stanje je daleko bolje nego minulih godina i vjerovatno je tome doprinio i raniji početak lovne sezone minulih godina. Mnogo puta su mještani ukazivali na taj problem i tražili rješenja zajedno sa lovačkim društvom, predstavnicima Opštine, Ministarstva…”, kažu u MZ “Manastir Morača”.

Međutim, neka imanja u selima ni ove godine nijesu bila pošteđena. Ono što ohrabruje je da je komisija lovačkog društva savjesno obavila svoj posao kada je riječ o evidentiranju posljedica ulaska divljih svinja na njive i oko stajskih objekata, no za procjenu štete, pa potom i isplatu naknade, domaćini će biti prinuđeni da sačekaju.

“Ne primjećujem da se broj divljih svinja smanjio. Na mom imanju šteta je velika. O livadama više i ne govorim, jer je to postala uobičajena pojava, već o njivama. Ranije sam njive štitio mrežastom ogradom, koju su divlje svinje lako rušile, a ove godine postavio sam armaturnu ogradu koju preskaču. Uznemiravaju stoku i na ispaši i uveče u štalama. Svuda oko štalskih objekata vidim tragove. Nedavno je dolazila komisija iz lovišta da utvrdi štetu i ovog puta su to korektno uradili i zabilježili sve što su životinje uništile. Međutim, još mi nije isplaćen ni euro odštete”, kaže za “Informacije CG” mještanin Vasko Rakočević.

Da su divlje svinje rovile po njegovoj njivi i kretale se oko štalskih objekata konstatovala je i komisija lovačkog društva u zapisniku.

Međutim, šteta nije mogla biti zvanično utvrđena, jer je Rakočeviću iz Lovačkog društva objašnjeno da je za procjenu nadležna komisija resornog ministarstva.

Komisija za procjenu štete trenutno ne funkcioniše ni u Opštini Kolašin. Kako je “Vijestima” kazao potpredsjednik Opštine Miodrag Bulatović, očekuje se formiranje nove komisije, jer predsjednik prethodne više nije zaposlen u lokalnoj upravi.

“Ta komisija, između ostalog, ima zadatak da utvrđuje štetu nastalu od divljih životinja. Njeni zapisnici prosljeđuju se Vladinoj komisiji, koja odobrava sredstva za naknadu štete. Ukoliko su vlasnici zaštitili svoja imanja u skladu sa propisima, štetu nadoknađuje lovačko društvo”, kazao je Bulatović.

Tada su iz Lovačkog društva, koje gazduje lovištem na tom području, tvrdili da preduzimaju mjere kako bi pomogli poljoprivrednicima pogođenim štetama od divljih svinja. Na njihovu inicijativu prije dvije godine lovna sezona počela je mjesec ranije, a najavljeno je i formiranje fonda za pomoć domaćinima.

Prema važećim propisima, zahtjeve za naknadu štete koju pričini divljač mještani podnose lovačkom društvu koje gazduje lovištem, Lovačkom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Član 77 Zakona o divljači i lovstvu propisuje da je za štetu koju pričini divljač odgovoran korisnik lovišta, odnosno lovačko društvo.

Međutim, Pravilnik o mjerama za sprečavanje šteta i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljači propisuje da su vlasnici zemljišta dužni da, između ostalog, zasijane površine i stogove sijena ograde drvenom ili žičanom ogradom “na način koji onemogućava prolazak bilo kakve dlakave divljači”.