Ministarske fotelje za predizbornu promociju: Da li moguća rekonstrukcija Vlade ima ikakvu svrhu osim da ojača NSD

NSD će dobiti veću vidljivost i politički uticaj, kao i neposredniji pristup upravljanju javnim resursima uoči izbora, kaže Nikoleta Đukanović Rekonstrukcija nije samo pitanje Spajićeve političke volje, već i održavanja ravnoteže unutar koalicije, tvrdi Miloš Perović

Mjesecima najavljivana rekonstrukcija Vlade Milojka Spajića, mogla bi ubrzo da se realizuje, a sagovornici “Informacije CG” ukazuju da za to nema ozbiljnog institucionalnog opravdanja uoči izborne godine, te da je isključivo riječ o političkom pozicioniranju i očuvanju aktuelne vladajuće većine.

Iz vlasti redakciji nijesu mogli da potvrde da će se pitanje rekonstrukcije naći ove sedmice na sjednici Skupštine, ali su kazali da bi moglo uskoro. Prema Poslovniku parlamenta, predlog za promjenu sastava Vlade zakonodavnom domu podnosi premijer.

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović i politikolog Miloš Perović saglasni su da rekonstrukcija nije motivisana potrebama državne uprave, niti da će poboljšati rad Spajićevog kabineta, već da služi održavanju stabilnosti parlamentarne većine pred izbore, a da Novu srpsku demokratiju (NSD) Andrije Mandića profiliše kao vjerovatno najvećeg političkog dobitnika.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Prema dosadašnjim najavama, mjesta DNP-a u Vladi trebalo bi da preuzme Mandićev NSD, čiji je DNP dugogodišnji koalicioni partner (iako je DNP izašao iz vlasti, koalicija nije formalno raskinuta).

Poslanik NSD-a Jovan Vučurović trebalo bi da bude predložen za ministra bez portfelja zaduženog za saradnju sa Skupštinom, a funkciju ministra saobraćaja mogao bi preuzeti izvršni direktor podgoričkog preduzeća “Putevi” Radoš Zečević. Trenutno Ministarstvom saobraćaja rukovodi ministar pomorstva Filip Radulović, koji je tu poziciju dobio nakon ostavke Vukićević.

Za mjesto potpredsjednice Vlade mjesecima se pominje Jelena Borovinić Bojović, donedavna šefica Skupštine glavnog grada (podnijela ostavku na funkciju). “Informacije CG” su krajem aprila pisale da Borovinić Bojović, navodno, ima podršku Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES) da dođe na funkciju, posebno zbog, kako je tada tvrdio jedan izvor redakcije, nezadovoljstva te stranke radom ministra zdravlja Vojislava Šimuna, “koji nije puno uradio da unaprijedi sistem zdravstva”.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Osim Borovinić Bojović, Zečevića i Vučurovića, očekuje se da dio Vlade, kao ministar sporta i mladih, postane i Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP). Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Spekuliše se da bi Ministarstvo sporta i mladih moglo da bude “razdvojeno”, i to na način da resor sporta pripadne SNP-u, a resor mladih PES-u.

Nikoleta Đukanović ističe da je teško pronaći ozbiljno institucionalno opravdanje za rekonstrukciju Vlade u trenutku kad se država nalazi praktično na pragu izborne godine.

“Zbog toga mislim da se prije svega radi o realizaciji ranije postignutih političkih dogovora unutar parlamentarne većine i svojevrsnoj raspodjeli političkog uticaja među partnerima koji čine vlast”, kazala je ona odgovarajući na pitanje lista ima li u susret izbornoj godini – kad je ostalo manje od 12 mjeseci do lokalnih, a moguće i državnih izbora – rekonstrukcija ikakvu svrhu osim da ojača NSD.

Ona ocjenjuje da će ulazak novog kadra u Vladu, za NSD svakako predstavljati politički dobitak, jer će toj partiji obezbijediti veću vidljivost, veći politički uticaj i neposredniji pristup upravljanju javnim resursima u periodu koji prethodi izborima. S druge strane, dodaje da je teško očekivati da će rekonstrukcija donijeti novi kvalitet ili veću efikasnost Vladi.

“Naprotiv, postoji rizik da će dodatno usložiti proces donošenja odluka i potvrditi da je očuvanje parlamentarne većine važnije od racionalnog upravljanja državom”, rekla je Đukanović.

Ona smatra da, u tom smislu, moguća rekonstrukcija mnogo više govori o odnosima unutar vladajuće većine, nego o stvarnim potrebama državne uprave.

“Ona djeluje kao nastavak političkih dogovora i raspodjele odgovornosti među partnerima, a mnogo manje kao pokušaj da se unaprijedi rad izvršne vlasti ili odgovori na izazove s kojima se država suočava”, kazala je.

Miloš Perović rekao je “Vijestima” da kad se uđe u godinu u kojoj slijedi intenzivan izborni ciklus, rekonstrukcije vlade više nijesu prvenstveno pitanje efikasnosti izvršne vlasti, već političkog pozicioniranja.

Smatra da bi za NSD eventualna rekonstrukcija imala višestruki značaj. Prije svega, objašnjava, predstavljala bi potvrdu da je riječ o nezaobilaznom političkom faktoru unutar vladajuće većine i da njegov (NSD-ov) uticaj ne slabi, već se institucionalno učvršćuje.

Prema njegovim riječima, ulazak novog kadra u izvršnu vlast omogućio bi NSD-u da pred birače izađe s argumentom da je uspio da političku podršku pretoči u konkretnu odgovornost i veći uticaj na donošenje odluka.

“Za samu Vladu, međutim, efekti su nešto drugačiji. Rekonstrukcija vjerovatno neće donijeti značajno drugačiji pravac javnih politika, niti ubrzati reformske procese. Njena osnovna funkcija bila bi da očuva koheziju vladajuće većine, smanji unutrašnje tenzije i obezbijedi stabilnost u periodu kad će politički fokus sve više biti usmjeren ka izborima”, ocijenio je Perović.

Istovremeno, kako dodaje, treba imati u vidu da je rekonstrukcija politički racionalna tek nakon završetka najosjetljivijih procesa koji zahtijevaju širi konsenzus, prije svega evropskih reformi i ustavnih promjena. Tek kad se ta pitanja zatvore, ističe sagovornik, otvara se prostor za unutrašnje preslagivanje većine i redefinisanje odnosa među koalicionim partnerima.

“Zato ne bih rekao da je svrha rekonstrukcije isključivo jačanje NSD-a. Ta partija svakako može biti jedan od najvećih političkih dobitnika ukoliko dobije dodatna mjesta u izvršnoj vlasti, ali je širi cilj očuvanje funkcionalnosti i stabilnosti parlamentarne većine uoči izborne godine”, ocijenio je Perović.

Prema riječima Nikolete Đukanović, s obzirom na to koliko je malo vremena ostalo do narednih izbora, teško je očekivati da novi ministri mogu osmisliti, pokrenuti i sprovesti ozbiljne javne politike koje bi dale mjerljive rezultate.

Ona smatra da je mnogo vjerovatnije da će period do izbora (svi lokalni zakazani za 13. jun 2027, a tada bi mogli da budu i parlamentarni) biti iskorišćen za političku promociju, obilazak infrastrukturnih projekata, intenzivnije prisustvo u javnosti i korišćenje ministarskih funkcija za jačanje partijskog rejtinga.

Đukanović upozovara da istovremeno postoji i ozbiljan rizik od intenzivnije upotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, uključujući jačanje partijskog zapošljavanja i korišćenje institucionalnih pozicija za političku promociju.

“Upravo zbog toga ovakve rekonstrukcije, neposredno pred izbore, uvijek otvaraju pitanje da li je prioritet javni interes ili partijski”, istakla je ona.

Na pitanje je li Spajić u poziciji da ne prihvati rekonstrukciju, sagovornica odgovara da on nema veliki politički prostor da odbije taj proces.

“Ova Vlada od samog početka funkcioniše na osnovu složenog kompromisa velikog broja političkih subjekata, zbog čega opstanak parlamentarne većine često zavisi od međusobnih političkih ustupaka”, podsjetila je.

Kako je dodala, premijer je tokom cijelog mandata pokazivao da je spreman da prihvati zahtjeve koalicionih partnera kako bi sačuvao podršku u Skupštini i izbjegao političku krizu.

“Rekonstrukcija je nastavak takvog modela funkcionisanja vlasti. Zbog toga ne vjerujem da je riječ o odluci koju je mogao jednostavno odbiti, već prije o političkoj obavezi koja proizlazi iz odnosa snaga unutar vladajuće većine”, napominje Đukanović.

To, kako kaže, ujedno govori i o prirodi ove Vlade, pa umjesto da premijer određuje političku dinamiku i prioritete rada izvršne vlasti, često se stiče utisak da njegov kabinet funkcioniše kao rezultat kontinuiranih pregovora i uslovljavanja među partnerima koji čine većinu.

“Takav model može obezbijediti kratkoročnu političku stabilnost, ali teško doprinosi dugoročnom i efikasnom upravljanju državom”, upozorila je Đukanović.

Miloš Perović ističe da je manje od godinu dana do lokalnih izbora, uz mogućnost održavanja i parlamentarnih izbora, objektivno kratak period za ozbiljne reformske zahvate. Zbog toga će, smatra, njihov (novih ministara) politički značaj vjerovatno biti veći od upravljačkog.

“Ne znači da ministri neće moći da završe pojedine započete projekte ili ubrzaju aktivnosti u resorima koje preuzmu. Međutim, malo je vjerovatno da će u tako kratkom roku pokrenuti reforme koje bi suštinski promijenile stanje u tim oblastima”, rekao je.

Perović smatra da je mnogo je izvjesnije da će fokus biti na realizaciji već započetih projekata, predstavljanju rezultata rada Vlade i aktivnostima koje imaju visok politički i medijski efekat.

Podsjeća da u predizbornoj godini to često podrazumijeva obilazak opština, otvaranje ili završetak ranije započetih investicija i intenzivniju komunikaciju s građanima.

Prema njegovim riječima, politički gledano, Spajićev manevarski prostor je znatno uži nego što proizlazi iz njegovih ustavnih ovlašćenja.

“Aktuelna Vlada počiva na širokoj i heterogenoj parlamentarnoj većini u kojoj svaki od ključnih partnera očekuje da političku podršku prati odgovarajući uticaj u izvršnoj vlasti. Zbog toga rekonstrukcija nije samo pitanje Spajićeve političke volje, već i održavanja ravnoteže unutar koalicije”, ocijenio je Perović.

Kako dodaje, ovdje se ne radi o pitanju da li Spajić može da odbije rekonstrukciju, već pod kojim uslovima će je prihvatiti.

“Njegov cilj će biti da očuva stabilnost Vlade i zadrži kontrolu nad ključnim resorima i političkim prioritetima, dok će koalicioni partneri nastojati da kroz rekonstrukciju ojačaju svoj institucionalni i politički položaj”, zaključio je Perović.

Predstojeća rekonstrukcija trebalo bi da bude treće “osvježenje” kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nikoleta Đukanović kaže da posebno zabrinjava činjenica da Crna Gora već sad ima jednu od najbrojnijih vlada u Evropi u odnosu na broj stanovnika, i da se umjesto racionalizacije javne uprave, smanjenja administracije i efikasnijeg upravljanja javnim resursima, Vlada dodatno proširuje.

Sagovornica ukazuje da je to teško opravdati stvarnim potrebama države i predstavlja primjer suprotan principima dobrog upravljanja i fiskalne odgovornosti “koje bi jedna država kandidat za članstvo u EU trebalo da slijedi”.