Predstava “MIkelanđelo Buonaroti”, umjetnost u civilizaciji spektakla

Premijera nove pozorišne koprodukcije Centra za kulturu Tivat biće izvedena u subotu

Premijera pozorišne predstave "Mikelanđeo Buonaroti" u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog dramskog kazališta "Gavella" iz Zagreba zakazana je za subotu, 25.jul na Ljetnjoj pozornici u Tivtu sa početkom od 21.30 sati.

Ovaj komad je po tekstu Mirosava Krleže režirao Dražen Ferenčina a muziku je napisala Irena Popović Dragović.

U "Mikelandđelu Buonarotiju" glume Momčilo Otašević, Mada Peršić, Filip Šovagović i Domagoj Janković. Đorđe Kukuljica, Ivan Simon, Matija Gašpari, Ana Kvrgić, Josipa Oršolić, Laura Kaliger i Tea Nuić.

Reditelj Draćžen Ferenčina je na juče upriličenoj konferenciji za medije pred premijeru novog komada, kazao da je "puno tema kojima se ova predstava bavi."

"Radi se o Mikelanđelu, tragičnom individualcu koji se ne ukalapa u političke i društvene strukture, a s druge strane ne može bez njih. U te četiri godine koiko je oslikavao svodove Sikstinske kapele nešto je morao jesti, kupiti mlijeko, boje… S druge strane pritišću ga rokovi, a uvijek su tu i spletke na papinom dvoru. Muče ga i njegovi vlastiti demoni. Prilično je rastrgan", objasnio je Ferenčina poziciju glavnog aktera predstave, ćuvenoh italijanskog renesansnog umjetnika Mikelanđela Buonarotija.

Prema njegovim riječima, u dramskom tekstu kojeg je napisao o Mikelađelu, Miroslav Krleža "provlači jednu bogohulnu tezu kako nije Bog stvorio čovjeka nego čovjek Boga."

"Predstava govori o tome ko su danas naša suvremena božanstva. Koliko ima smisla bavljenje umjetnošću u civilizaciji spektakla u kojem živimo. Veoma važno pitanje u kazališnom smislu jer je kazalište ostalo jedan od rijetkih prostora gdje čovjek stoji naspram čovjeka. Nema montaže, ekrana, algoritama – jedan je to od rijetkih prostora potrage za istinom. Vidjećemo koliko smo u tome uspjeli", istakao je Ferenčina zahvaljujući se svim saradnicima na postvaljanju ovog klomada kao i koprodukcijskom partneru, Centru za kulturu Tivat.

"Koprodukcija nije zapravo samo dijeljenje troškova, nego i dijeljenje ideja, odgovornosti i umjetničke vizije. Čini mi se da je "Gavella" itekako sretna što je našla ovako dobrog partnera. Centar za kulturu Tivat nadilazi ono što mislimo kad čujemo da je riječ o Centru za kulturu, a ne kazalištu. Ovo je izuzetno uspješna ustanova i sretni smo što nam je partner", zaključio je on.

Direktor tivatskog Centra za kulturu Goran Božović je kazao da je ovaj komad 45.pozorišna produkcija ili koprodukcija ove ustanove i da im je posebna čast što ovu predstavu postavljaju zajedno sa tako renomiramnim partnerom kakvo je Gradsko dramsko kazalište "Gavella" iz Zagreba.

"Ovo predstavlja svojevrsnu potvrdu kvaliteta rada Centra za kulturu. Mi u našem radu uvijek vodimo računa o crnogorskim umjetnicima i zato u glavnoj ulozi ovog komada imamo Momčila Otaševića. On sigurno Centar za kulturu smatra svojom matičnom kućom u Crnoj Gori i to nam je posebno drago", kazao je Božović.

Objkansio je da seu u predstavi "Mikelanđelo Bunaroti" "propituju univerzalne teme: pojedinac naspram sistema, talenat naspram mediokriteta, duh naspram materije, kreativnost naspram konvencije."

"I vidjećemo da kreativnost ne nastaje u komforu nego u borbi između onoga što je vizija i onoga što je ograničenje. Postavlja se pitanje da li umjetnost uopšte može biti slobodna. Kroz umjetnost propitujemo kakvo društvo i kakvu kulturu želimo i koliko smo spremni daleko ići da bi sačuvali njenu autonomiju. Jer, gdje umjetnik ostaje bez prava glasa ubrzo bez glasa ostaje i zajednica", poručio je on.

Glumac Momčilo Otašević koji tumači naslovnu ulogu, naglasio je da mu je prilika da igra lik jendog od velikana italijanske renesanse "i privatno legla".

"Mikelanđelo se bori sa demonima, kako da završi, a tu je i egzistencija. I ja mnoge stvari radim zbog egzistencije. A onda dođe nešto lijepo, kao ovaj komad. Lomovi napisani za ono vrijeme, a radimo ga danas. Meni se to sve sviđa", naglasio je Otašević dodajući da je ono što je za Mikelanđela bio papa koji je naručlilac njegovogg najpoznatijeg djala – oslikane Sikstinske kapele, to za njega kao glumca u ovoj predstavi bio reditelj Dražen Ferenčina.

"Ja sam na sceni slobodan. I tad ni o čemu drugom ne razmšljam osim o ulozi i predstavi. Ja ne igram mit tog čovjeka, nego ga oživljavam. Čak i slikam na sceni. Tu sam na klackalici i na sceni i u glavi i sa likom. Ali mislim da ću se izklackati", zaključio je on.