Nejasna pravila otvaraju prostor za sukob interesa: ASK upozorio na manjkavosti propisa o dopunskom radu ljekara

Agencija ocijenila da direktori odlučuju bez dovoljno preciznih kriterijuma i zatražila zaštitu pacijenata od mogućeg usmjeravanja iz javnih u privatne zdravstvene ustanove

Propisi o dopunskom radu zdravstvenih radnika ostavljaju direktorima zdravstvenih ustanova širok prostor za odlučivanje bez dovoljno jasnih kriterijuma, ne sadrže razvijene mehanizme za sprečavanje sukoba interesa i ne štite dovoljno pacijente od mogućeg usmjeravanja iz javnih u privatne ustanove u kojima isti ljekari dodatno rade, ocijenila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

Agencija je upozorila i da nije jasno kako podaci o učinku, kvalitetu usluga i listama čekanja utiču na odluke o dopunskom radu, da postupak odbijanja zahtjeva nije dovoljno uređen, kao ni odgovornost ustanova koje ne objavljuju ili ne ažuriraju evidenciju o zaposlenima angažovanim kod drugih poslodavaca.

To se navodi u mišljenju koje je ASK donijela 17. jula, po inicijativi Ministarstva zdravlja, nakon analize Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika o obavljanju dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

“Neophodno je jasnije normirati oblast dopunskog rada zdravstvenih radnika, posebno u dijelu uslova za davanje saglasnosti, kriterijuma odlučivanja, odgovornosti i mehanizama za sprečavanje sukoba interesa”, navodi se u mišljenju.

ASK je ocijenio da je Pravilnik usklađen sa zakonskim okvirom, ali da pojedina rješenja treba precizirati radi veće pravne sigurnosti, transparentnosti i ujednačene primjene.

“Posebno je potrebno obezbijediti transparentan postupak odlučivanja, objektivne kriterijume za davanje saglasnosti, obrazloženje odluka i zaštitu pacijenata od mogućeg usmjeravanja iz javnog u privatni zdravstveni sektor”, piše u dokumentu.

ASK je kao jedan od ključnih problema izdvojio način na koji direktori zdravstvenih ustanova odlučuju o zahtjevima zaposlenih za dopunski rad.

“Najznačajniji aspekt odnosi se na široko postavljen prostor za odlučivanje direktora zdravstvene ustanove prilikom davanja saglasnosti za obavljanje dopunskog rada”, ocijenila je Agencija.

U mišljenju se navodi da Zakon ne propisuje jasne kriterijume za davanje ili uskraćivanje saglasnosti, dok Pravilnik predviđa da direktor cijeni raspoložive kapacitete opreme, broj zaposlenih određene struke i postojanje lista čekanja.

Agencija, međutim, ocjenjuje da nijesu definisana precizna mjerila za procjenu tih okolnosti, niti kada one mogu biti razlog za odbijanje zahtjeva.

“Upotreba formulacije da direktor “cijeni” navedene okolnosti ostavlja prostor za različita tumačenja i neujednačenu primjenu u praksi, imajući u vidu da nijesu definisana jasna pravila ili mjerila za donošenje odluke”, navodi ASK.

Agencija je problematizovala i odredbu prema kojoj se dopunski rad može odobriti ukoliko ne utiče na organizaciju rada pojedinih djelatnosti ili zdravstvene ustanove u cjelini.

“Izostanak preciznijeg normativnog određenja sadržine ovog uslova može dovesti do različitog tumačenja i neujednačene primjene u praksi, budući da nije jasno prema kojim objektivnim kriterijumima se cijeni da li dopunski rad utiče na organizaciju rada zdravstvene ustanove”, piše u mišljenju.

ASK smatra da bi trebalo propisati objektivne kriterijume na osnovu kojih bi se procjenjivao uticaj dodatnog angažmana na rad ustanove.

Agencija je ukazala i da nije dovoljno jasno kako se rezultati o obimu i kvalitetu pruženih usluga koriste prilikom odlučivanja o saglasnosti.

Prema ocjeni te institucije, nijesu propisane ni jasne posljedice kada pokazatelji ukažu na nedovoljan obim rada, neodgovarajući kvalitet usluga, opterećenost kapaciteta ili duže liste čekanja.

ASK je ocijenio da postojeći propisi ne sadrže dovoljno razvijene mehanizme za sprečavanje sukoba interesa prilikom odobravanja i obavljanja dopunskog rada.

Agencija navodi da se uz zahtjev dostavljaju podaci o ustanovi ili drugom subjektu kod kojeg zdravstveni radnik namjerava da radi, ali da nijesu predviđene provjere svih odnosa koji bi mogli uticati na nepristrasnost postupka.

“Predmetna odredba ne predviđa obavezu provjere eventualnih vlasničkih, upravljačkih, porodičnih ili drugih odnosa između zdravstvenog radnika, odnosno s njim povezanih lica i subjekta kod kojeg se dopunski rad obavlja, kao ni okolnosti koje bi mogle ukazivati na postojanje posebnog odnosa između podnosioca zahtjeva i direktora koji odlučuje o davanju saglasnosti”, navodi se u mišljenju.

Agencija smatra da bi trebalo dodatno urediti obavezu prijavljivanja i provjere činjenica koje mogu uticati na objektivnost odlučivanja.

Posebno je upozorila na rizik da zdravstveni radnici pacijente iz javnih ustanova usmjeravaju prema privatnim ustanovama ili drugim subjektima kod kojih obavljaju dopunski rad.

ASK zato preporučuje propisivanje “zabrane preduzimanja radnji kojima bi se pacijenti upućivali ili na drugi način usmjeravali ka zdravstvenim ustanovama ili drugim subjektima kod kojih zdravstveni radnik obavlja dopunski rad”.

Prema ocjeni Agencije, takva zabrana trebalo bi da bude jedna od osnovnih zakonskih garancija za sprečavanje sukoba interesa i zaštitu pacijenata.

ASK je ukazao i da Pravilnik detaljnije uređuje slučaj u kojem direktor daje saglasnost, dok postupak odbijanja zahtjeva ostaje nedovoljno definisan.

“Nije utvrđena obaveza donošenja obrazložene odluke o odbijanju, niti su uređeni elementi koji bi takva odluka trebalo da sadrži, kao ni mogućnost ili način njenog preispitivanja”, navodi Agencija.

Pošto odluka o uskraćivanju saglasnosti neposredno utiče na prava zdravstvenih radnika i saradnika, ASK smatra da bi trebalo propisati obavezu njenog obrazlaganja i druge procesne garancije.

Agencija je analizirala i obavezu zdravstvenih ustanova da vode evidenciju o zaposlenima koji obavljaju dopunski rad i da spiskove objavljuju i ažuriraju na svojim internet stranicama i ocijenila da ta obaveza predstavlja važan mehanizam transparentnosti, ali da propisi ne određuju dovoljno jasno odgovornost za njeno nepoštovanje.

“Navedenom odredbom nijesu propisane posljedice u slučaju neispunjavanja ove obaveze, odnosno neobjavljivanja ili neblagovremenog ažuriranja podataka”, piše u mišljenju.

Agencija je zaključila da bi osnovni kriterijumi, ograničenja i pravila postupka trebalo jasnije urediti zakonom, dok bi njihova detaljna razrada mogla biti predmet podzakonskih akata.

ASK je preporučio “preciznije normiranje uslova za davanje saglasnosti, unapređenje postupka odlučivanja, jačanje mehanizama za sprečavanje sukoba interesa i jasnije definisanje odgovornosti za postupanje suprotno propisanim obavezama”.