Trampova administracija uvela carine na robu iz 60 trgovinskih partnera zbog navoda o prinudnom radu

Nove carine uvedene su na osnovu člana 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine.

Takođe se očekuje da će ove carine biti izložene manjem pravnom riziku od onih poništenih u februaru, jer je član 301 već odolio ranijim sudskim osporavanjima

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, uključujući Evropsku uniju (EU) i Kinu, zbog navoda o nedovoljno strogoj primjeni zabrana prinudnog rada, upravo u trenutku kada je istekla privremena globalna carina od deset odsto, prenosi novinska agencija Rojters.

Rojters navodi da ovaj potez predstavlja najnoviji pokušaj Bijele kuće da obnovi predizbornu viziju Trampa o gotovo globalnim carinama, nakon što je Vrhovni sud SAD u februaru poništio njegove "recipročne" carine od deset do 50 odsto, uvedene prošle godine na osnovu zakona o vanrednim situacijama, s ciljem smanjenja američkog trgovinskog deficita.

Nove carine, objavljene u četvrtak u obavještenju u Federalnom registru, obuhvataju 99,4 odsto američkog uvoza, ali predviđaju brojne izuzetke za određene proizvode, poput nafte i gasa, đubriva i pojedinih prehrambenih proizvoda.

Uvedene na osnovu člana 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, nove carine omogućavaju administraciji da zadrži minimalnu carinsku stopu na gotovo cjelokupan američki uvoz, uprkos odluci Vrhovnog suda. Takođe se očekuje da će ove carine biti izložene manjem pravnom riziku od onih poništenih u februaru, jer je član 301 već odolio ranijim sudskim osporavanjima.

Trampova privremena globalna carina od deset odsto istekla je u petak u 00:01 po istočnoameričkom vremenu, odnosno u 06:01 po srednjeevropskom, nakon 150 dana. Nove carine stupile su na snagu u istom trenutku, dok je roba koja je već bila u tranzitu izuzeta do 28. jula u 00:01 po istočnoameričkom vremenu.

"SAD gotovo cijeli vijek imaju zabranu uvoza robe proizvedene prinudnim radom i strogo je primjenjuju. Krajnje je vrijeme da naši trgovinski partneri učine isto. Današnja mjera počeće da ispravlja praksu koja istovremeno predstavlja kršenje ljudskih prava i narušavanje trgovine, kako bi se poboljšao položaj radnika širom svijeta", rekao je američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir u saopštenju.

Grir je ranije obećao da nove carine zbog prinudnog rada neće dovesti do prekoračenja maksimalnih stopa dogovorenih sa zemljama koje su sa Vašingtonom postigle trgovinske sporazume o ograničavanju američkih carina.

SAD su uvele carinu od deset odsto na robu iz Argentine, Bangladeša, Velike Britanije, Kambodže, Kanade, Ekvadora, Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Indije, Indonezije, Jordana, Malezije, Meksika, Pakistana, Šri Lanke i Trinidada i Tobaga.

Evropskoj uniji, Tajvanu, Japanu, Južnoj Koreji i Švajcarskoj određene su stope koje, zajedno sa postojećim carinskim stopama za najpovlašćeniju naciju, ukupno iznose deset ili 12,5 odsto.

Preostalih 38 zemalja dobilo je stopu od 12,5 odsto. Među njima su Vijetnam, koji je ove sedmice donio novu uredbu sa detaljnijim pravilima o zabrani uvoza robe proizvedene prinudnim radom, i Kina, koju SAD optužuju za zatvaranje pripadnika ujgurske manjine u radne logore, što Peking negira.

Zvaničnici Trampove administracije prenijeli su kineskim kolegama da namjeravaju da carine na kinesku robu, uvedene tokom Trampovog drugog mandata, ponovo povećaju na 20 odsto, koliko je dogovoreno trgovinskim primirjem sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u novembru 2025. godine, ali da ne prelaze taj nivo.

Prije mjera uvedenih u petak, carinska stopa za Kinu pala je na deset odsto, ne računajući carinu od 25 odsto koju je Tramp tokom prvog mandata uveo na industrijsku robu.

Ovaj potez izazvao je neposredne proteste pojedinih trgovinskih partnera.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas rekla je da Unija nove carine doživljava kao šok i da obrazloženje Vašingtona nema smisla.

"Kada uporedite naše zakone o radu sa zakonima SAD, mi imamo plaćene godišnje odmore i veoma dobre uslove rada za naše zaposlene, tako da ovo zaista nije utemeljeno", rekla je Kalas Rojtersu na marginama sastanaka ASEAN-a u Manili.

Australija i Brazil ocijenili su nove carine kao neopravdane i najavili da će tražiti njihovo ukidanje, dok je Norveška saopštila da za njih "nema osnova".

Kanada, kojoj je Tramp u ponedjeljak uveo nove carine na robu vrijednu 20 milijardi dolara, reagovala je uzdržano na "jednostrano" uvedene mjere.

"Nastavićemo konstruktivne razgovore sa SAD o ovom pitanju, kao i o drugim neriješenim pitanjima, tokom narednih sedmica, na obostranu korist naših građana", rekao je Dominik Leblan, kanadski ministar zadužen za trgovinske odnose sa SAD.

Keli En Šo, bivša trgovinska savjetnica Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata i partnerka u advokatskoj kancelariji "Akin Gamp Štraus Hauer end Feld", rekla je da nove carine u velikoj mjeri odgovaraju onome što je ranije najavljivano, iako je bilo određenih izmjena, uključujući dodavanje oko 471 proizvoda na listu izuzetaka.

"Mislim da ovo, kada je riječ o ekonomskom uticaju, uglavnom predstavlja nastavak postojećeg stanja. Partneri, uključujući EU, pregovarali su o maksimalnim carinskim stopama, što znači da će njihove nove carine biti niže nego prema prethodnom sporazumu", rekla je ona.

Visoki zvaničnik Trampove administracije odbacio je tvrdnje da su carine povezane sa prinudnim radom samo neposredna zamjena za mjere koje su istekle, uprkos vremenu njihovog uvođenja, sličnim stopama i činjenici da obuhvataju gotovo cjelokupan američki uvoz.

Zvaničnik je rekao da SAD imaju strože zabrane uvoza robe proizvedene prinudnim radom i da ih primjenjuju odlučnije od bilo koje druge zemlje, što konkurentima pruža nepravednu trgovinsku prednost u odnosu na SAD.

I demokrate i republikanci u Kongresu pozivaju na iskorjenjivanje prinudnog rada iz globalnih lanaca snabdijevanja, "tako da mi zapravo odgovaramo na taj poziv", rekao je zvaničnik.

Rajan Madžerus, advokat za trgovinsko pravo i bivši zvaničnik Ministarstva trgovine, rekao je da bi nove carine moglo biti teže osporiti pred sudom, jer je član 301 već izdržao ranije pravne izazove, a pojedine sudije možda neće biti spremne da obustave mjere usmjerene na suzbijanje prinudnog rada.

"Kada se carine na osnovu člana 301 jednom uvedu, administracija ima veliku slobodu da ih prilagođava. To je malj. Namjera je i da se zadrži osnovna stopa od 10 odsto, a oni smatraju da su dobro pravno zaštićeni kada ovo pitanje dospije pred sud", rekao je Madžerus, partner u kancelariji "King end Spalding".

Brojni proizvodi biće izuzeti od carina, uključujući naftu i gas, đubrivo, određene prehrambene proizvode i robu koja već podliježe carinama uvedenim iz razloga nacionalne bezbjednosti na osnovu člana 232, poput automobila, čelika, aluminijuma i bakra, rekao je zvaničnik.

Avioni i djelovi za avione takođe će biti izuzeti, kao i kritični minerali.

Od carina će biti izuzeta i druga roba koja je usklađena sa Sporazumom SAD–Meksiko–Kanada, zbog visoko integrisanog sjevernoameričkog lanca snabdijevanja i velikog udjela američkih komponenti u tim proizvodima.