Da li postoji “muška perimenopauza” i koji simptomi mogu ukazivati na pad testosterona?

Posebno je važno potražiti pomoć u slučaju dugotrajnih problema sa erekcijom, izraženog pada seksualne želje, naglog gubitka mišićne mase, jakog umora ili simptoma depresije

Umor, razdražljivost, problemi sa spavanjem, slabija seksualna želja i povećanje tjelesne težine često se kod muškaraca srednjih godina pripisuju takozvanoj "muškoj menopauzi". Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovaj izraz nije sasvim precizan.

Muškarci ne prolaze kroz menopauzu niti perimenopauzu na način na koji ih doživljavaju žene. Dok kod žena dolazi do prestanka ovulacije i izraženog pada nivoa polnih hormona, kod muškaraca se nivo testosterona uglavnom smanjuje postepeno, tokom više godina.

Zbog toga se u medicini češće govori o nedostatku testosterona, muškom hipogonadizmu ili kasno nastalom hipogonadizmu.

Testosteron ima važnu ulogu u održavanju seksualne želje, mišićne mase, gustine kostiju, raspoloženja, plodnosti i proizvodnje crvenih krvnih zrnaca.

Njegov nivo kod muškaraca obično počinje da opada nakon četrdesete godine, ali to ne znači da će svaki muškarac imati simptome ili razviti hormonski poremećaj.

Tegobe se najčešće pojavljuju u kasnim četrdesetim i pedesetim godinama, ali slične simptome mogu izazvati i stres, nedostatak sna, gojaznost, nedovoljna fizička aktivnost, alkohol, pojedini ljekovi i hronične bolesti.

Simptomi mogućeg nedostatka testosterona razlikuju se od osobe do osobe, a među najčešćima su:

Kod pojedinih muškaraca mogu se javiti i naleti vrućine ili pojačano znojenje, ali su takvi simptomi znatno rjeđi nego kod žena u menopauzi.

Stručnjaci naglašavaju da se veliki broj različitih tegoba često pogrešno pripisuje samo padu testosterona.

Muškarac koji loše spava, ima višak kilograma, rijetko se kreće ili je izložen dugotrajnom stresu može osjećati umor, bezvoljnost i smanjenu seksualnu želju čak i kada su mu hormonske vrijednosti uredne.

Slične simptome mogu izazvati i anemija, dijabetes, poremećaji rada štitaste žlijezde, apneja u snu, bolesti jetre ili bubrega, kao i depresija i anksioznost.

Zbog toga se dijagnoza ne može postaviti samo na osnovu simptoma.

Dijagnoza se postavlja na osnovu razgovora sa pacijentom, pregleda i laboratorijskih analiza.

Testosteron se najčešće mjeri u jutarnjim satima, kada su njegove vrijednosti najviše. Ukoliko je rezultat nizak, analiza se obično ponavlja, a ljekar može zatražiti i dodatne hormonske testove kako bi se utvrdio uzrok poremećaja.

Važno je da muškarac može imati niži nivo testosterona bez vidljivih simptoma, ali i simptome koji podsjećaju na hormonski poremećaj uz potpuno uredne laboratorijske nalaze.

Kod muškaraca koji imaju višak kilograma, loše spavaju, malo se kreću ili su pod hroničnim stresom, promjene životnih navika mogu značajno poboljšati energiju, raspoloženje i seksualnu funkciju.

Preporučuju se redovna fizička aktivnost, vježbe snage, kvalitetan san, raznovrsna ishrana, smanjenje unosa alkohola i prestanak pušenja.

Terapija testosteronom može se razmatrati kod muškaraca koji imaju izražene simptome i više puta potvrđene niske vrijednosti hormona. Međutim, ona nije namijenjena svima i mora se sprovoditi pod nadzorom ljekara.

Tokom terapije neophodne su redovne kontrole, jer testosteron može uticati na krvnu sliku, plodnost i druga zdravstvena stanja. Poseban oprez potreban je kod muškaraca koji planiraju potomstvo, pošto terapija može smanjiti proizvodnju spermatozoida.

Pregled se preporučuje kada simptomi traju duže vrijeme, pogoršavaju kvalitet života ili utiču na partnerske odnose.

Posebno je važno potražiti pomoć u slučaju dugotrajnih problema sa erekcijom, izraženog pada seksualne želje, naglog gubitka mišićne mase, jakog umora ili simptoma depresije.

Prvi korak može biti razgovor sa izabranim ljekarom, koji će procijeniti da li su potrebne dodatne analize ili pregled endokrinologa ili urologa.

Iako „muška perimenopauza“ nije medicinski ekvivalent ženskoj perimenopauzi, hormonske promjene kod dijela muškaraca mogu izazvati stvarne fizičke, seksualne i emocionalne tegobe.

Zbog toga simptome ne treba automatski pripisivati godinama, ali ni uzimati hormone ili suplemente bez prethodnog pregleda i stručnog savjeta.

Cleveland Clinic navodi da simptomi nedostatka testosterona zavise od uzrasta muškarca, izraženosti hormonskog poremećaja i njegovog trajanja. Zbog toga se dijagnoza ne može postaviti samo na osnovu subjektivnog osjećaja umora, bezvoljnosti ili smanjene motivacije.

Jedan od problema sa izrazom „muška menopauza“ jeste to što se veliki broj različitih tegoba često pripisuje isključivo padu testosterona.

Muškarac koji loše spava, ima višak kilograma, izložen je stalnom stresu i rijetko se kreće može osjećati umor, imati slabiju seksualnu želju i promjene raspoloženja čak i kada su mu vrijednosti testosterona u granicama normale.

Slične simptome mogu izazvati i poremećaji rada štitaste žlijezde, anemija, dijabetes, apneja u snu, bolesti jetre i bubrega, kao i depresija ili anksioznost.

Zbog toga kupovina suplemenata ili preparata testosterona na svoju ruku nije bezbjedan način rješavanja problema. Prije bilo kakve terapije potrebno je utvrditi stvarni uzrok simptoma i, po preporuci ljekara, uraditi odgovarajuće laboratorijske analize.