IA: Poslanici da amandmanima unaprijede integritet i odgovornost tužilaštva

"Državni tužioci imaju široka ovlašćenja u krivičnim postupcima i pristup tajnim podacima, ali prilikom ulaska u tužilačku organizaciju i napredovanja ne prolaze provjere koje bi omogućile blagovremeno prepoznavanje bezbjednosnih prepreka i rizika po integritet“

Institut Alterantiva (IA) pozvao je poslanike crnogorskog parlamenta da amandmanski djeluju na Predlog izmjena i dopuna Zakona o Državnom tužilaštvu u cilju, kako su kazali iz te nevladine organizacije (NVO), unapređenja integriteta, transparentnosti rada i odgovornosti tužilaštva.

Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk rekao je da je Vlada utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o Državnom tužilaštvu, kao i da ga je skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu u utorak prihvatio bez primjedbi i amandmana.

"Predlog zakona predstavlja propuštenu priliku da se unaprijede integritet državnih tužilaca, transparentnost rada tužilačke organizacije i odgovornost vrhovnog državnog tužioca (VDT)“, ocijenio je Muk.

On je naveo da posebno zabrinjava što u tekst Predloga zakona nijesu ušla dva rješenja, koja su prethodno prihvaćena i unijeta u Nacrt zakona.

Muk je u saopštenju naveo da su svi dodatni predlozi dostavljeni tokom javne rasprave odbijeni bez konkretnih odgovora.

"Zbog toga pozivamo poslanike da sačuvaju prihvaćena unapređenja, ali i da amandmanski preispitaju rješenje prema kojem tri člana Savjeta koja iniciraju razrješenje VDT-a ne mogu učestvovati u odlučivanju“, navodi se u saopštenju.

Muk je rekao da bi trebalo razmisliti o zabrani da VDT po isteku mandata odmah bude određen za vršioca dužnosti, kao i da treba ponovo razmotriti bezbjednosne i imovinske provjere tužilaca, obavezu prijavljivanja pokušaja uticaja i preciznije definisati nesavjesno i nestručno obavljanje funkcije VDT-a.

On je kazao da nije prihvaćen predlog IA da kandidati za državne tužioce prolaze prethodnu bezbjednosnu provjeru i provjeru prihoda i imovine, kao ni da se prilikom napredovanja državnih tužilaca sprovede dubinska provjera imovine.

"Državni tužioci imaju široka ovlašćenja u krivičnim postupcima i pristup tajnim podacima, ali prilikom ulaska u tužilačku organizaciju i napredovanja ne prolaze provjere koje bi omogućile blagovremeno prepoznavanje bezbjednosnih prepreka i rizika po integritet“, kaže se u saopštenju.

IA je, kako je naveo Muk, predložio da provjere sprovode nadležni organi, a da konačnu odluku o postojanju prepreka za izbor donosi Tužilački savjet (TS).

On je rekao da je ta NVO ukazali i na potrebu donošenja posebnog zakona kojim bi se uredio postupak bezbjednosnih provjera.

"Nije prihvaćen ni predlog IA da državni tužioci budu obavezni da rukovodiocu tužilaštva prijave pokušaje pritiska i uticaja, nuđenje poklona ili koristi, kao i kontakte i odnose koji mogu objektivno ugroziti njihovu nepristrasnost ili povjerenje javnosti u rad tužilaštva“, kaže se u saopštenju.

Takav mehanizam, kako se navodi, ne bi značio automatsko utvrđivanje odgovornosti tužioca.

"Pravovremeno obraćanje rukovodiocu omogućilo bi instituciji da procijeni rizik, zaštiti tužioca od pritiska i preduzme odgovarajuće mjere. Cilj je da se kultura prećutkivanja zamijeni kulturom institucionalnog integriteta i odgovornog prijavljivanja“, dodaje se u saopštenju.

Prema riječima Muka, Predlog zakona ostaje bez preventivnog sistema za prijavljivanje okolnosti koje mogu prethoditi nezakonitom uticaju ili kompromitovanju tužilačke funkcije.

On je kazao da nije prihvaćen njihov predlog da se jasnije odredi šta predstavlja nestručno i nesavjesno obavljanje funkcije VDT-a.

"Predložili smo da se kao nesavjesno i nestručno postupanje utvrde ponovljeno neizvršavanje zakonskih obaveza, dostavljanje netačnih podataka Skupštini ili TS-u, nepostupanje po njihovim zaključcima, ponovljeno kršenje obaveze transparentnosti i postupanje kojim se ozbiljno ugrožava zakonitost ili ugled Državnog tužilaštva“, naveo je Muk.

Kako je rekao, bez preciziranja tih pojmova ostaje širok prostor za neujednačeno tumačenje uslova za razrješenje VDT-a.

Muk je kazao da je u konačnom tekstu zadržan predlog IA da svaki član TS-a može podnijeti predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca.

On je naveo da je prihvaćen i predlog da tri člana TS-a mogu podnijeti inicijativu za razrješenje VDT-a.

Međutim, kako je rekao Muk, Predlog istovremeno propisuje da tri člana koja su podnijela inicijativu ne mogu učestvovati u odlučivanju o njoj.

"Takvo rješenje neposredno mijenja odnos snaga u TS-u, koji ima 11 članova, jer se iz odlučivanja isključuju upravo članovi koji smatraju da postoje razlozi za razrješenje“, kaže se u saopštenju.

Kako je navodi, ako se iz odlučivanja izuzme i VDT, o predlogu odlučuje samo sedam članova, dok je za donošenje odluke, u skladu sa Ustavom, potrebno najmanje šest glasova.

"To znači da bi šest od sedam preostalih članova moralo podržati predlog za razrješenje, čime se inicijativa tri člana obesmišljava“, kazao je Muk.

On je rekao da nije jasno zbog čega je Vlada odustala od dva rješenja koja su prethodno prihvaćena i bila sastavni dio Nacrta zakona.

"Nacrt je propisivao da državni tužioci koji predstavljaju državno tužilaštvo i TS u komisijama, upravnim organima i drugim tijelima dostavljaju informacije o svom radu, koje bi Savjet razmatrao jednom godišnje“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da nije zadržana ni odredba prema kojoj osoba koja je u prethodnom mandatu obavljala funkciju VDT-a ne može biti određena za vršioca dužnosti VDT-a.

To rješenje, kako je rekao Muk, trebalo je da spriječi zaobilaženje ograničenja mandata neposrednim prelaskom sa punog mandata na status vršioca dužnosti.

On je dodao da nije dato konkretno obrazloženje zbog čega se od ova dva prethodno prihvaćena rješenja odustalo.

Muk je kazao da je prihvaćen predlog IA da razriješeni VDT ne može nastaviti da obavlja funkciju državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Kako je rekao, uključena je i odredba koja obavezuje TS da disciplinskom tužiocu dostavlja zapisnike komisije koja razmatra pritužbe na zakonitost rada državnih tužilaca i rukovodilaca tužilaštava.

Muk je naveo da ta odedba ima za cilj da podigne stepen odgovornosti disciplinskog tužioca, koji iako je izmjenama Zakona iz 2024. godine dobio pravo da samoinicijativno pokreće disciplinske postupke, to pravo prema njihovim informacijama, nikada nije koristio.

"IA je tokom javne rasprave ponovio dio ranijih predloga i dostavio dodatne predloge koji su se odnosili na integritet, izvještavanje, odgovornost VDT-a i izbor članova TS-a iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da Ministarstvo pravde nije konkretno odgovorilo ni na jedan od njih.

"Umjesto toga, svi komentari učesnika javne rasprave odbijeni su jednim zajedničkim obrazloženjem da prevazilaze preporuke Venecijanske komisije, odstupaju od koncepta zakona ili predstavljaju materiju drugih propisa, uz najavu da će biti ponovo razmatrani nakon budućih ustavnih promjena“, kaže se u saopštenju.

Muk je rekao da takav pristup formalno registruje učešće javnosti, ali ne pokazuje da li je svaki predlog stvarno i pojedinačno razmotren.