Mjesta nema za one koji znaju da broje mandate: Radulović kaže da se pozicije u CIK-u dijele po ključu vlast-opozicija

Postignut savršen mir oko jedne jedine stvari: da za onoga ko razumije sistem elektronske identifikacije birača, zbrajanje rezultata i metod po kom se glasovi pretvaraju u mandate – mjesta nema, kazala je Radulović

Dok se pozicije u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) dijele po ključu vlast – opozicija, oko jedne stvari postignut je potpuni konsenzus: da u njoj ne treba da bude nikoga ko razumije tehnologiju na kojoj počivaju izbori u Crnoj Gori – upozorava ekspertkinja za IT u izborima i samostalna savjetnica za informacione tehnologije u Državnoj izbornoj komisiji (DIK), Milijana Radulović.

Ona ističe da su mjesta u CIK-u (koji još nije oformljen, a treba da zamijeni DIK) podijeljena po poznatom ključu, koji je sličan prethodnom modelu – jednak broj članova s jedne i druge strane. Otuda, kako dodaje, i dva para: dva pravnika i dva politikologa, jedan od strane vlasti, drugi od opozicije, a peto mjesto, predsjedničko, pripada trećem pravniku.

“I baš tu, gdje se oko svakog mjesta cjenka do posljednjeg, postignut je savršen mir oko jedne jedine stvari: da za onoga ko razumije sistem elektronske identifikacije birača, zbrajanje rezultata i metod po kom se glasovi pretvaraju u mandate – mjesta nema”, kazala je Radulović.

Vlast i opozicija izmijenili su preksinoć Zakon o izboru odbornika i poslanika, na način da kriterijume za izbor šefa i članova CIK-a stave u drugi plan, iza formalnih uslova potrebnih za konkurisanje za te funkcije, čime su vrata institucije koja sprovodi izbore otvorili svima onima koji do sada nisu uspijevali da zadovolje standarde – a mnoge od tih ljudi prati manja ili veća stranačka sjenka.

U izmjene zakona ušlo se jer se duže od pola godine ne nazire rješenje za konstituisanje CIK-a. Pet pokušaja uspostavljanja te institucije propalo je jer oni koji su se javljali na oglase nisu ispunjavali kriterijume koji bi se mogli kolokvijalno nazvati “izbornim iskustvom”.

Centar za demokratsku tranziciju predlagao je da se konkursi otvore za stručnjake iz drugih oblasti – prije svega informacionih tehnologija i finansija – ali je to odbijeno.

Prema riječima Radulović, nezvanično objašnjenje je da IT stručnjak ne može da “prođe” jer su to prateći, a ne osnovni poslovi CIK-a.

“A šta su to osnovni poslovi CIK-a, pitam? Tumačenje zakona. Za početak bi valjalo možda da ga pročitate”, poručila je ona.

Podsjeća da je Crna Gora prva u regionu uvela sistem elektronske identifikacije birača. Još 2014. godine došlo je do dogovora vlasti i opozicije, a prvi put je sproveden na izborima 2016.

“Po načinu identifikacije bio je jedinstven u regionu i dugo nešto čime smo se dičili, pokazivali ga komšijama, promovisali na konferencijama kao dokaz da i jedna mala država kakva je Crna Gora može da bude korak ispred svih; a po OEBS-ovom istraživanju više od polovine građana reklo je da im je povećao povjerenje u izbore”, navela je.

A danas, kako kaže, za istu tu tehnologiju, ista država poručuje da je sporedna i da za čovjeka koji je razumije u komisiji mjesta nema.

Podsjeća da Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 68a) kaže da se na biračkim mjestima koriste elektronski uređaji za identifikaciju birača i da birač, da bi glasao, mora elektronski da se identifikuje.

“Elektronski uređaji predstavljaju ‘kompaktnu hardversko-softversku cjelinu’ čiju upotrebu i cijeli proces kontroliše CIK. Znači, ona (komisija) je ta koja na kraju potvrđuje, a kontrolisati možeš samo ono što razumiješ”, istakla je Radulović i dodala da nije to samo dan izbora.

Ukazuje i na osnovne nadležnosti CIK-a, propisane Zakonom o izboru odbornika i poslanika (član 33a). To su, između ostalog, da utvrđuje proceduru tabeliranja rezultata izbora organa za sprovođenje izbora, na svim nivoima, da utvrđuje rezultate izbora za poslanike, kao i broj glasova za svaku izbornu listu, da utvrđuje broj mandata koji pripada svakoj izbornoj listi poslanika i da predlaže unapređenje tehničkih aspekata za sprovođenje izbora kroz uvođenje novih metodologija i tehnologija.

“Zakon, dakle, traži da CIK predlaže nove tehnologije, a komisija je sastavljena tako da u njoj nema nikoga ko bi umio da razlikuje jednu od druge”, kazala je Radulović.

Kako je objasnila, utvrđivanje rezultata je – obrada podataka, prenos rezultata – softver, autentifikacija, mreža, serverska strana…

“Uzmimo i naizgled ‘najpravničkiji’ posao – ocjenu da li su izborne liste podnijete u skladu sa zakonom. I tu pravni zaključak dolazi na kraju, a ono što mu prethodi dešava se u sistemu, i u njemu se, u stvari, odlučuje”, istakla je.

I za sve ove poslove će, kako dodaje, reći: “’To će služba’ (CIK-a), ista ona za koju se, kad se branio stav da svi članovi CIK-a moraju biti pravnici, tvrdilo da nije dovoljna, jer rješenja po prigovorima mogu završiti pred Ustavnim sudom”.

“Dakle, kad je riječ o pravu, služba nije dovoljna; kad se pomene tehnologija, onda jeste. Jedan te isti argument, dva suprotna zaključka, zavisno od toga čije se mjesto brani. Ni to nam nije novo, u DIK-u smo sve to već prolazili…”, navela je.

Ona je kazala da i pravnici i politikolozi treba da budu u komisiji, da niko to ne spori, ali da sve što izbore “drži na nogama” – od identifikacije birača do prikupljanja rezultata i njihove objave – počiva na tehnologiji.

Prema njenim riječima, istina je da su pravnici tu da tumače zakon, ali tumačenje dolazi tek poslije čitanja, “a ovdje ono što jasno piše nije pročitano, nego preskočeno”.

“Upravo IT je ta struka koju zakon traži imenom i prezimenom, a odbili su je oni koji bi taj zakon morali najbolje da poznaju. Jer da jesu, znali bi da su izbori u Crnoj Gori tehnologija. I da će to sve više biti”, zaključila je Radulović.

Kriterijumi koje dosadašnji kandidati za CIK nijesu ispunjavali su, između ostalog, dodatno obrazovanje o izbornom sistemu i izborima, iskustvo u izbornim procesima, saradnja s državnim organima koji su sprovodili zakone ili vršili druge aktivnosti povezane s izborima, javna prepoznatljivost u oblasti izbornih procesa, saradnja s relevantnim međunarodnim institucijama i organizacijama koje se bave izborima…

Ti kriterijumi sada bi, prema usvojenim izmjenama zakona, trebalo da budu sporedni, odnosno samo “plus” za kandidate. Tako sad u fokus dolaze jedino formalni uslovi: biračko pravo, najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti pravnih i političkih nauka (političke nauke uvode se izmjenama), te najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje pet treba da bude iz oblasti izbora, izbornog sistema, političkih sistema, pravosuđa i zaštite ljudskih prava.

U izmjene izbornih zakona (osim onog o izboru odbornika i poslanika, promijenjen je i propis o finansiranju partija) ušlo se nakon nedavnog dogovora vlasti i dijela opozicije, koji je postignut uz posredovanje EU, kako bi otpočeo proces promjena u Ustavu, važnih zbog pregovora s Briselom.