Mladi Južnokorejci traže posao u Japanu jer ga teško nalaze kod kuće

Mladi u Južnoj Koreji suočavaju se sa hroničnim nedostatkom poželjnih početnih radnih mjesta, jer velike kompanije poput Samsunga radije zapošljavaju iskusne radnike, dok mnogi stariji ljudi duže ostaju na svojim pozicijama

Kada je japanska preduzetnica Moe Kasugai bila studentkinja na Univerzitetu Jonsei u Seulu, iznenadilo ju je što su neki od najboljih diplomaca tog prestižnog južnokorejskog univerziteta teško pronalazili posao.

Zbog toga je 2019. pokrenula servis koji povezuje korejske tražioce posla sa japanskim poslodavcima.

"Iznenadilo me je što nijesu mogli da pronađu posao, jer su bili veoma sposobni", kazala je tridesetpetogodišnja Kasugai prošlog mjeseca u Seulu, na dvodnevnom sajmu zapošljavanja koji je organizovao njen startap KOREC.

"Mnogi su govorili japanski, pa sam pomislila da bi za njih možda bilo bolje da odu u Japan. Željela sam da im pomognem".

Mladi u Južnoj Koreji suočavaju se sa hroničnim nedostatkom poželjnih početnih radnih mjesta, jer velike kompanije poput Samsunga radije zapošljavaju iskusne radnike, dok mnogi stariji ljudi duže ostaju na svojim pozicijama, piše agencija Rojters. U Japanu, čije stanovništvo stari, kompanije se istovremeno bore da popune radna mjesta u velikim programima za zapošljavanje diplomaca, koji nude strukturisanu obuku mladima na početku karijere.

Kao pokazatelj rastuće potražnje, i uprkos tome što su prosječne plate sada nešto više u Južnoj Koreji nego u Japanu, južnokorejski Wanted Lab i japanski LAPRAS, obje kompanije specijalizovane za zapošljavanje tehnoloških talenata, ove godine su pokrenule usluge slične KOREC-u, pridruživši se kompaniji Mynavi, koja je ranije ušla na to tržište.

U glavnom gradu Južne Koreje ove godine su održana najmanje tri sajma zapošljavanja usmjerena na Japan, uz učešće kompanija kao što su Canon Imaging Systems i industrijska automatizaciona grupa Azbil. Prema najnovijim mjesečnim podacima za jun, stopa nezaposlenosti mladih u Južnoj Koreji iznosila je sedam odsto, dok je ukupna stopa nezaposlenosti u Japanu bila 2,5 odsto.

Iako velika većina stranaca sa radnim vizama u Japanu obavlja fizičke poslove, više od 80.000 Korejaca koji rade u toj zemlji uglavnom su zaposleni na stručnim pozicijama u oblastima poput maloprodaje, informacionih tehnologija i razvoja video-igara, prema podacima Korejskog instituta za rad.

Korejska Služba za razvoj ljudskih resursa zabilježila je da je prošle godine 2.257 mladih Korejaca preko programa koje podržava država pronašlo posao u Japanu, što predstavlja rast od 47 odsto u odnosu na 2024. i čini Japan njihovom najpopularnijom destinacijom za rad u inostranstvu. Broj onih koji su otišli u Sjedinjene Američke Države pao je za 29 odsto.

Uprkos povremeno zategnutim odnosima između dvije demokratske zemlje, uglavnom zbog japanske kolonijalne vlasti nad Korejom u prošlosti, veze ne jačaju samo u oblasti zapošljavanja.

Broj brakova između korejskih muškaraca i japanskih žena porastao je 2025. godine za 26 odsto u odnosu na prethodnu godinu i bio dvostruko veći nego 2020, dok je broj brakova korejskih žena i japanskih muškaraca porastao za 29 odsto, uprkos stagnaciji ukupnog broja međunarodnih brakova, prema podacima južnokorejske statističke agencije.

Rekordan broj Južnokorejaca posjetio je Japan ove godine, a oni sada čine najveću grupu stranih turista u toj zemlji, piše Rojters.

"Većina ljudi koje poznajem, a koji traže posao u Japanu, već je bila zainteresovana za život tamo", kazala je studentkinja Kim Si-hjeon, jedna od više od 100 tražilaca posla na događaju u organizaciji KOREC-a. Mnoge, poput Kim, privlači mogućnost stručnog usavršavanja na radnom mjestu u japanskoj kompaniji, što korejske firme obično ne nude tek diplomiranim studentima.

"Korejske kompanije uglavnom preferiraju iskusne radnike, dok japanske i dalje zapošljavaju nove diplomce", kazala je studentkinja četvrte godine japanologije na Univerzitetu Dongguk, dodajući da traži posao u oblasti informacionih tehnologija ili vještačke inteligencije.

Li Čang-min, profesor na Univerzitetu za strane studije Hankuk, rekao je da je južnokorejska radna snaga posebno privlačna japanskim kompanijama.

"Kada je riječ o jeziku i kulturi, kvalitet korejskih kandidata je izuzetno visok. Nema mnogo stranih kandidata koji mogu da koriste japanski na nivou potrebnom za stvarni rad", kazao je.

Tomoja Hatori, direktor japanske konsultantske kompanije Energize, rekao je da mu nacionalnost kandidata nije toliko važna, ali da mu se dopadaju njihova konkurentnost, brzina i marljivost.

"Ako pronađemo dobrog kandidata, želimo da ga zaposlimo", kazao je na sajmu zapošljavanja.

Zapošljavanje stranih talenata, međutim, donosi i izazove japanskim kompanijama. Mnogi Korejci vole da mijenjaju poslove radi napredovanja u karijeri i veće plate, rekla je Kasugai, što stvara poteškoće sa zadržavanjem radnika u japanskim firmama koje su više navikle na doživotno zaposlenje.

"To je definitivno prepreka za japanske kompanije", kazala je. "Ipak, mladi Japanci danas sve češće mijenjaju poslove, pa vjerujem da će se i razumijevanje japanskih kompanija vremenom prilagoditi".

Rizik da strani radnik napusti kompaniju posebno je visok ako obuka traje dugo, ako su mogućnosti za primjenu znanja izvan usko definisane pozicije ograničene i ako napredovanje ide sporo, rekao je Li sa Univerziteta Hankuk.

Za Kasugai, koja je nekada razmišljala o diplomatskoj karijeri i besprekorno govori korejski, ova zapošljavanja imaju i dublju svrhu – pružaju priliku za bolje međusobno razumijevanje preko granica.

"Kada Korejci odu tamo i počnu da rade, dolazi do razmjene sa japanskim kolegama koji možda nikada nijesu imali korejskog prijatelja niti su mnogo znali o korejskoj kulturi", kazala je. "To je nešto čijem stvaranju privatna kompanija može da doprinese".