Govor mržnje bez sankcija: Nijedan poslanik Skupštine Crne Gore za 11 godina nije kažnjen zbog kršenja etičkog kodeksa

Ako ni ono što se izgovori u najvišem zakonodavnom domu ne izaziva reakciju sistema, teško je očekivati da će građani vjerovati da će institucije zaštititi njih, kaže Miloš Knežević

Ni politički govor nije izuzet od obaveze poštovanja ljudskog dostojanstva, načela ravnopravnosti i zabrane diskriminacije, rekli su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava

Uvrede sa poslaničke govornice u Skupštini Crne Gore postale su gotovo redovna pojava – a za njih niko ne odgovara. To se dešava uprkos tome što Etički kodeks poslanika izričito nalaže da se poslanik prema svima, u svakoj situaciji, mora odnositi sa poštovanjem i jednako.

Posebno je to bilo izraženo na sjednici prošle sedmice kada je raspravljano o više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena, odnosno o njihovom tehničkom usklađivanju sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola iz 2020. Tokom rasprave je poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, osim što se umalo nije fizički sukobio sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem (Demokrate), vrijeđao građane Crne Gore drugačije seksualne orijentacije.

Reagovale su nevladine organizacije i zaštitnik ljudskih prava (ombudsman), ali je izostala adekvatna reakcija Skupštine.

Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Miloš Knežević “Vijestima” je rekao da se svaki put kada ovakve izjave prođu bez institucionalne reakcije, građanima šalje poruka da u Skupštini ne postoje stvarne granice prihvatljivog ponašanja.

“Drugim riječima, stvara se utisak da je poslanička govornica prostor sa kojeg se može širiti govor mržnje i vrijeđati bilo koja društvena grupa bez ikakvih posljedica”, kazao je.

To, kako dodaje, posebno pogađa pripadnike ranjivih grupa, jer dodatno učvršćuje uvjerenje da od institucija ne mogu očekivati zaštitu, čak ni kada je riječ o najočiglednijim slučajevima diskriminacije i govora mržnje.

“Ako ni ono što se izgovori u najvišem zakonodavnom domu ne izaziva reakciju sistema, teško je očekivati da će građani vjerovati da će institucije zaštititi njih”, istakao je Knežević.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava kazali su da sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih prava u demokratskom društvu i uživa posebno visok stepen zaštite kada je riječ o političkom govoru i raspravi o pitanjima od javnog interesa.

“Međutim, ni politički govor nije izuzet od obaveze poštovanja ljudskog dostojanstva, načela ravnopravnosti i zabrane diskriminacije”, rekli su “Vijestima” iz te institucije.

Knežević je u Skupštini istopolne parove predstavio kao takmace građanima srpske nacionalnosti koji nemaju crnogorsko državljanstvo, navodeći da se zakoni mijenjaju da bi “muškarac mogao da uzme muškarca za muža ili ženu”.

“Ovdje postaje sad potpuno normalno da se muškarci drže za ruke, da imaju kuma, da jedan baca, a drugi hvata bidermajer”, kazao je.

On je pitao mogu li njegova braća od strica, koji, kako je naveo, vole žene i žive u Beogradu, a rođeni su u Crnoj Gori, da dobiju neko povlašćeno pravo iz seta zakona čija je izmjena planirana.

“Oće li oni dobiti crnogorsko državljanstvo, pošto su ostali bez njega nakon referenduma, ako nađu momke?… Nemam ništa protiv, svako neka se voli među četiri zida, ali nije pošteno da muškari koji vole žene nemaju nikakva prava u odnosu na muškarce koji vole muškarce”, rekao je Knežević.

Ministru Šaranoviću je poručio da treba da nađe neku formu za 300 hiljada Srba koji su nakon referenduma ostali bez državljanstva zbog toga što su glasali za zajedničku državu i zbog toga što vole žene.

CGO je tražio da se zbog govora Milana Kneževića, u skladu sa Etičkim kodeksom poslanika, pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti.

Miloš Knežević kaže da iako istupi poslanika Milana Kneževića u Skupštini odavno zaslužuju institucionalnu reakciju, iskustvo govori da je mnogo vjerovatnije da se neće desiti ništa u pravcu utvrđivanja odgovornosti.

“Čak i ako neko od ovlašćenih predlagača podnese prijavu zbog kršenja Etičkog kodeksa, neizvjesno je da li će ona uopšte rezultirati raspravom, a kamoli odlukom Odbora za ljudska prava i slobode”, rekao je.

Prema podacima koje su “Informacije CG” dobile od Skupštine, od 2019. godine (od kada je usvojen novi Etički kodeks poslanika) Odboru za ljudska prava i slobode nije dostavljena nijedna prijava za kršenje Etičkog kodeksa poslanika od strane ovlašćenih podnosilaca prijava.

U 2016. godini su podnesene četiri prijave o povredi Etičkog kodeksa poslanika, ali nijesu zakazane sjednice Odbora za ljudska prava i slobode kako bi se o tome odlučivalo. Prijave su se odnosile

Jednu prijavu je podnio tadašnji predsjednik Skupštine Darko Pajović (Pozitivna Crna Gora) protiv tadašnjih poslanika bivšeg Demokratskog fronta (DF) Milana Kneževića, Branka Radulovića, Janka Vučinića i Veljka Vasiljevića, zbog, kako je navedeno u prijavi, “korišćenja riječi, izraza ili njihovih sinonima, kojima se omalovažavaju druga lica i vrijeđa njihovo dostojanstvo, podstiče mržnja, netolerancija i nasilje, i ponašanja suprotno načelima profesionalne etike i opšte kulture”.

Iz Skupštine su objasnili da je tada važećim Etičkim kodeksom poslanika bilo propisano da sjednicu Odbora povodom Etičkog kodeksa poslanika saziva zamjenik predsjednika, a imajući u vidu da “tadašnja zamjenica predsjednika Odbora nije sazvala sjednicu Odbora, sjednicu je, shodno članu 63 Poslovnika Skupštine, sazvao predsjednik Skupštine”.

Međutim, kako su naveli, prva sjednica Odbora posvećena prijavi za povredu Etičkog kodeksa poslanika, zakazana za 28. jul 2016. godine nije održana zbog nedostatka kvoruma.

Drugu prijavu je tokom 2016. podnio tadašnji predsjednik Kluba poslanika DF-a Milutin Đukanović protiv tadašnjeg poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Zorana Jelića, ali “u roku propisanom Etičkim kodeksom poslanika nije zakazana sjednica Odbora za ljudska prava i slobode na kojoj bi bila razmotrena ova prijava”.

Isti je bio epilog i za prijave Milutina Đukanovića protiv tadašnjeg potpredsjednika Skupštine Sulja Mustafića (Bošnjačka stranka) i poslanika DPS-a Obrada Miša Stanišića.

Prema podacima Skupštine, tokom 2015. godine podnijeta je jedna prijava zbog kršenja Etičkog kodeksa. Prijavu je podnio tadašnji poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović protiv tadašnjeg poslanika DF-a i potpredsjednika Skupštine Branka Radulovića (zbog upada u redakciju Informacije CG), ali, takođe, u roku nije zakazana sjednica Odbora za ljudska prava kako bi ona bila razmotrena. (DF, čija je poslanica bila zamjenica predsjednika Odbora u tom periodu i koja je trebalo da sazove sjednicu, bojkotovao je rad Skupštine).

Miloš Knežević ocjenjuje da takva praksa podriva povjerenje i u samu Skupštinu, što potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja na kojima je Skupština na dnu ljestvice.

“Kada se pravila koja je Skupština sama sebi propisala godinama ne primjenjuju, Etički kodeks prestaje da bude instrument odgovornosti i postaje mrtvo slovo na papiru. Time se ne obesmišljava samo jedan dokument, već se dodatno učvršćuje uvjerenje da u Crnoj Gori institucionalna odgovornost postoji uglavnom deklarativno”, upozorio je napominjući da za 11 godina otkad postoji Kodeks nijedan poslanik ili poslanica nijesu odgovarali za njegovo kršenje.

Prema njegovim riječima, najbolju ilustraciju nefunkcionalnosti Kodeksa daju sami izvještaji Odbora, u kojima se navodi da je “cilj Etičkog kodeksa poslanika da bude preventivnog karaktera, odnosno da utiče da se određene pojave ne dese, a ne da služi sankcionisanju ili disciplinovanju”.

“No, niti je on kao takav uticao preventivno niti vidimo da u praksi postoje sankcije, iako je mnogo puta bilo razloga za pokretanje postupka i sankcionisanje, uključujući i ovaj sa poslanikom Kneževićem na koji smo mi ukazali”, naveo je.

Podsjetio je da je novi Etički kodeks usvojen 2019. godine, kao dio procesa ispunjavanja GRECO preporuka i uveo je mehanizam kojim predsjednik Skupštine može sazvati sjednicu ako to ne učini zamjenik predsjednika Odbora.

Na pitanje da li Zaštitnik ljudskih prava i sloboda namjerava da po službenoj dužnosti pokrene postupak povodom govora (uvreda na račun građana i građanki zbog njihove seksualne orijentacije) poslanika Milana Kneževića na sjednici Skupštine 28. jula, iz te institucije su odgovorili da su već reagovali javnim saopštenjem, “ukazujući na značaj poštovanja ljudskog dostojanstva, ravnopravnosti i zabrane diskriminacije u javnom diskursu, posebno kada je riječ o nosiocima javnih funkcija čije izjave imaju značajan uticaj na oblikovanje društvene svijesti”.

Kada je riječ o eventualnom pokretanju postupka po službenoj dužnosti, ukazuju da Zaštitnik, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, može postupati kako po pritužbi, tako i po sopstvenoj inicijativi.

Kako su naveli, odluka o tome da li će biti pokrenut ispitni postupak donosi se u svakom konkretnom slučaju, imajući u vidu prirodu navoda, sve relevantne okolnosti i procjenu da li je, pored javne reakcije, potrebno sprovesti i formalni postupak iz nadležnosti Zaštitnika.

“Stoga se ne može uspostaviti pravilo da svako javno reagovanje nužno podrazumijeva i pokretanje postupka po službenoj dužnosti, niti da je za postupanje uvijek neophodno podnošenje individualne ili kolektivne pritužbe”, rekli su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava.

Poručuju da zaštitnik ostaje pri stavovima izraženim u javnom saopštenju i podsjeća da su nosioci javnih funkcija dužni da svojim javnim nastupima doprinose kulturi demokratskog dijaloga, međusobnom uvažavanju i zaštiti dostojanstva svakog pojedinca “uz uzdržavanje od izjava koje mogu proizvesti stigmatizujuće ili diskriminatorne posljedice prema bilo kojoj društvenoj grupi”.

Miloš Knežević smatra da su izjave Milana Kneževića vrlo opasne, i to utoliko više što se dešavaju kontinuirano, bez institucionalne reakcije, u društvu koje je već izrazito homofobno.

Podsjeća da prema istraživanju CEDEM-a, svaki peti građanin Crne Gore smatra da LGBTIQ osobe nijesu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba najstrože kažnjavati, dok samo pet odsto građana ima pozitivan odnos prema LGBTIQ populaciji.

“Knežević nije izuzetak, on je dio šireg obrasca”, kazao je.

Kako je dodao, samo u posljednje dvije godine, predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) je, povodom ukaza predsjednika SAD Donalda Trampa iz januara 2025. godine kojim SAD priznaju “samo dva pola” i ukidaju zaštitu transrodnih osoba, na svojim društvenim mrežama napisao da se time SAD “vraćaju zdravom razumu i Bogu” i da je “NVO sektor zanijemio”.

Podsjeća da je poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović, doskorašnji predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, dakle tijela nadležnog i za sprovođenje Etičkog kodeksa, a sada ministar, još je 2020. godine, tokom rasprave o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola, taj zakon javno nazvao “nakaradnim”, tvrdeći da ga vlast usvaja isključivo da bi udovoljila pritiscima iz Brisela.

Ukazuje i da je političar Marko Milačić (bivši poslanik, sada Mandićev savjetnik) Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja takođe opisao kao “nakaradan predlog” i “jedan od najvećih udara na biće Crne Gore”.

“U istom periodu, političar Nebojša Medojević je na društvenim mrežama objavljivao uvredljive, seksualno sugestivne komentare uperene protiv LGBTIQ zajednice, a odbornik Mitar Šušić je na sjednici Skupštine Glavnog grada predložio ukidanje budžetske podrške LGBTIQ organizacijama nazivajući to ‘suludom ideologijom”, naveo je Miloš Knežević.

Kako kaže, ni na nivou izvršne vlasti stvari ne stoje bolje – premijer Milojko Spajić je u decembru 2024. godine stopirao uvrštavanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja u proceduru Vlade, iako je bio potpuno spreman.

“Taj pristup šalje jasnu poruku, ne samo LGBTIQ zajednici nego cijelom društvu, da je ovakav govor prihvatljiv i da za njega nema odgovornosti, čime se produbljuju podjele i dodatno erodira povjerenje građana u institucije koje bi trebalo da štite dostojanstvo svakog čovjeka, bez izuzetka u odnosu na bilo koju ličnu karakteristiku”, upozorio je.

Iz Skupštine su kazali da Odboru za ljudska prava i slobode, kao radnom tijelu nadležnom za nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa poslanika, do 30. jula nije podnesena prijava o povredi odredaba Etičkog kodeksa od strane poslanika Milana Kneževića zbog govora na sjednici Skupštine 28. jula.

Podsjećaju da je članom 16 stav 2 Etičkog kodeksa poslanika propisano da prijavu o povredi odredaba Kodeksa može podnijeti predsjedavajući Skupštine, svaki poslanik u Skupštini, Kolegijum predsjednika Skupštine, predsjednik kluba poslanika ili poslanik kojeg on ovlasti.