Sudije i tužioci u penziju da idu sa 66 godina, uvode se novi dodaci na zaradu

Prema važećem sistemu, pitanje odlaska sudija i tužilaca u penziju nije bilo uređeno posebnim zakonom, već su se na njih primjenjivale odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i organizacionih zakona, što je u praksi izazivalo različita tumačenja i pravne sporove

Nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija pravo na starosnu penziju stiču sa navršenih 66 godina života i najmanje 15 godina radnog staža, predviđeno je novim zakonskom rješenjem kojim se ujedno uređuju zarade, dodaci na plate i druga prava sudija i tužilaca.

Vlada je na telefonskoj sjednici u subotu utvrdila Predlog zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, kojim se, kako je saopšteno, prvi put na jednom mjestu uređuju zarade, dodaci na zaradu, druga prava iz rada, kao i uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

Prema važećem sistemu, pitanje odlaska sudija i tužilaca u penziju nije bilo uređeno posebnim zakonom, već su se na njih primjenjivale odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i organizacionih zakona, što je u praksi izazivalo različita tumačenja i pravne sporove.

Novim zakonom pitanje penzionisanja nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija prvi put se uređuje na jedinstven način, a njegova primjena predviđena je od 1. januara naredne godine.

Kako se navodi u Predlogu zakona, nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija pravo na starosnu penziju ostvaruju sa navršenih 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Izuzetak je predviđen na lični zahtjev, pa će u penziju moći da odu i sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili sa 61 godinom života i 40 godina staža osiguranja.

Po odlasku u starosnu penziju sudijama i tužiocima pripada otpremnina u visini dvije neto zarade ostvarene u mjesecu koji prethodi penzionisanju.

Predlog zakona propisuje i pravo na naknadu po prestanku funkcije.

“Nosilac pravosudne, odnosno ustavnosudske funkcije kome je prestala funkcija na lični zahtjev ili istekom mandata, kao i koji je razriješen dužnosti zbog trajnog gubitka sposobnosti za njeno vršenje, po prestanku funkcije, odnosno razrješenju, ostvaruje naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje”, navodi se u dokumentu.

Pravo na tu naknadu ostvarivali bi godinu od dana prestanka funkcije, odnosno razrješenja, a izuzetno još godinu ukoliko bi u tom periodu nosilac funkcije stekao pravo na penziju.

Predlog zakona predviđa da se zarada sastoji od osnovne zarade, posebnog dijela zarade i dodataka na osnovnu zaradu.

Osnovna zarada, kako se navodi u dokumentu, utvrđivaće se množenjem koeficijenta platnog razreda sa obračunskom vrijednošću koeficijenta, koja će iznositi jednu jedanaestinu prosječne neto zarade u Crnoj Gori iz prethodne godine, dok će posebni dio zarade, koji obuhvata naknadu troškova toplog obroka i regresa, iznositi 70 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta.

Zakonom se uvodi više vrsta dodataka na zaradu – po osnovu godina radnog staža, rada noću, rada tokom državnih i vjerskih praznika, prekovremenog i rada vikendom, dežurstva i pripravnosti, kao i specijalni dodatak, dodatak zbog povećanog obima posla ili nepopunjenosti sudova i tužilaštava i dodatak za postignute rezultate rada.

Predviđeno je da nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija koji postupaju u predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva imaju pravo na specijalni dodatak do 80 odsto osnovne zarade.

“Kriterijume za određivanje visine i način ostvarivanja specijalnog dodatka utvrđuje za sudije Sudski savjet, za državne tužioce Tužilački savjet, za predsjednika Ustavnog suda Ustavni sud na sjednici, a za sudije Ustavnog suda predsjednik suda”, navodi se u Predlogu zakona.

Poseban dodatak od deset do 50 odsto osnovne zarade predviđen je i za rad u sudovima i tužilaštvima u kojima je nepopunjeno više od deset odsto sudijskih, odnosno tužilačkih mjesta ili je znatno povećan obim posla.

Predlogom zakona uvodi se i mogućnost nagrađivanja izuzetnih rezultata rada.

”Dodatak može iznositi do 30 odsto osnovne zarade, odobravati se najviše četiri mjeseca tokom godine i moći će da ga ostvari najviše 20 odsto nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, na osnovu unaprijed utvrđenih objektivnih i transparentnih kriterijuma”, navodi se u tekstu zakona.

Predlog zakona uređuje i druga prava nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.

Predviđeno je pravo na naknadu troškova prevoza, a za one koji funkciju obavljaju 50 i više kilometara od mjesta prebivališta i mogućnost korišćenja službenog stana ili naknade stanarine, troškova prevoza za posjetu porodici, kao i naknade za odvojeni život pod propisanim uslovima.

Nosiocima sudskih i tužilačkih funkcija garantuje se i pravo na životno osiguranje, godišnji odmor u trajanju od 23 do 30 radnih dana, uz mogućnost njegovog uvećanja po osnovu radnog staža, zdravstvenog i socijalnog statusa, kao i pravo na plaćeno i neplaćeno odsustvo u slučajevima propisanim zakonom, poput sklapanja braka, rođenja djeteta, stručnog usavršavanja, liječenja ili njege člana porodice.

Predlog zakona predviđa i uvećanje osnovne zarade po osnovu naučnog zvanja.

“Osnovna zarada uvećava se magistru nauka/masteru 100 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta, ako je ovo naučno zvanje stečeno u skladu sa propisima koji su važili prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, a doktoru nauka za 150 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta”, navodi se u dokumentu.

Predlogom zakona je propisano i pravo na jubilarnu nagradu za deset, 20, 30 i 40 godina neprekidnog rada u sudu, državnom tužilaštvu ili Ustavnom sudu.

Novo zakonsko rješenje predviđa i novčanu pomoć u slučaju smrti nosioca funkcije ili člana njegove uže porodicea, te jednokratnu pomoć zbog teže bolesti, liječenja ili posljedica elementarnih nepogoda.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom listu", a primjenjivaće se od 1. januara 2027. godine.