Turska predlaže zakon za okončanje sukoba s PKK

Predložene mjere predviđaju obustavljanje kazni za dio bivših pripadnika PKK i njihov povratak iz baza na sjeveru Iraka, dok Abdulah Odžalan ostaje u zatvoru

Vladajuća koalicija u Turskoj podnijela je danas parlamentu nacrt zakona čiji je cilj postizanje mira s Radničkom partijom Kurdistana (PKK), između ostalog kroz zaštitu velikog broja bivših pripadnika te organizacije od krivičnog gonjenja i obustavljanje zatvorskih kazni za neke od njih.

Predloženi zakon predstavlja značajan korak ka okončanju pobune koja je od 1984. godine odnijela više od 40.000 života, izazvala duboke podjele unutar zemlje i podstakla nasilje u Iraku i Siriji.

Njime se nastoji okončati višedecenijski sukob, dijelom i omogućavanjem povratka u Tursku potencijalno hiljadama bivših pripadnika PKK i civila iz njihovih skloništa na sjeveru Iraka.

Zakon ima podršku većine poslanika i očekuje se da bude usvojen u parlamentu kasnije ove sedmice, iako ankete pokazuju da postoji određena sumnja da će donijeti trajan mir.

Prema prijedlogu zakona, Savjet za nacionalnu bezbjednost Turske potvrđivao bi da je grupa položila oružje, dok bi odbor sastavljen od potpredsjednika države, pojedinih ministara i direktora obavještajne službe MIT nadgledao predaju i razoružavanje pripadnika PKK.

Taj odbor bi o toku procesa izvještavao parlamentarnu komisiju.

U tekstu zakona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da bi zatvorske kazne bile obustavljene za osobe osuđene zbog članstva u PKK ili pomaganja toj organizaciji. Zakon takođe pruža pravnu zaštitu pripadnicima PKK koji nijesu učestvovali u ubistvima i koji se vrate u Tursku u roku od šest mjeseci od njegovog usvajanja.

Funkcioneri PKK osuđeni za teška krivična djela, uključujući rukovođenje terorističkom organizacijom, kao i oni kojima je prije 2005. godine izrečena doživotna kazna zatvora pod otežanim uslovima, ne bi bili obuhvaćeni pravnom zaštitom niti obustavom kazni.

To znači da bi lider PKK Abdulah Odžalan, koji se od 1999. godine nalazi u zatvoru i služi doživotnu kaznu pod otežanim uslovima, ostao iza rešetaka. Odžalan je prošle godine pozvao PKK da položi oružje i raspusti se, što je organizacija prihvatila.

Prijedlog zakona o „nacionalnoj solidarnosti i društvenoj integraciji“ podržali su vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, njen saveznik Partija nacionalističkog pokreta (MHP), kao i prokurdska Partija DEM. Podršku su izrazile i gotovo sve ostale stranke, uključujući glavnu opozicionu partiju.

„Danas pravimo prvi korak. Nadamo se da ćemo nastaviti tim putem i da će proces imati pozitivan ishod“, rekao je kopredsjednik DEM-a Tundžer Bakirhan.

Mirovni proces između Turske, koja ima drugu najveću vojsku u NATO-u, i PKK počeo je krajem 2024. godine, ali je početkom ove godine gotovo zaustavljen zbog rata s Iranom i zabrinutosti zbog regionalne nestabilnosti.

Turska, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija smatraju PKK terorističkom organizacijom. PKK je pobunu pokrenuo 1984. godine, s prvobitnim ciljem stvaranja nezavisne kurdske države na jugoistoku Turske, ali se kasnije usmjerio na zahtjeve za autonomijom i većim političkim pravima Kurda.