Ugostitelji Budve: Uvođenje saglasnosti ZZZCG za privremeni boravak opteretiće poslodavce koji uredno posluju

Oni ističu da cilj koji MUP navodi u obrazloženju – suzbijanje sive ekonomije, jačanje kontrole boravka i rada stranaca i usklađivanje sa propisima Evropske unije, udruženje podržava

Nevladino udruženje ugostitelja Budve ocijenilo je da će uvođenje saglasnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kao uslova za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad strancima opteretiti prevashodno poslodavce koji uredno posluju, dok se time ne rješava problem koji MUP sam navodi kao ključni, a to je neprijavljivanje prometa i neplaćanje poreza od strane dijela stranih državljana.

„Nevladino udruženje ugostitelja Budve (NUUB) razmotrilo je informaciju koju je Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila povodom najave uvođenja sistema jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad stranaca, uz obaveznu prethodnu saglasnost Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, bez koje se dozvola ne bi mogla izdati. Kao udruženje koje okuplja poslodavce u ugostiteljstvu i turizmu opštine Budva, u kojoj je angažovanje stranaca, naročito u sezoni, uobičajena poslovna potreba, smatramo potrebnim da iznesemo“, ističu budvanski ugostitelji.

Oni ističu da cilj koji MUP navodi u obrazloženju – suzbijanje sive ekonomije, jačanje kontrole boravka i rada stranaca i usklađivanje sa propisima Evropske unije – NUUB podržava.

„Ne slažemo se, međutim, sa predloženim mehanizmom za njegovo ostvarenje, jer smatramo da će uvođenje dodatnog koraka u postupku – pojedinačne saglasnosti Zavoda za zapošljavanje za svaku dozvolu – opteretiti prevashodno poslodavce koji uredno posluju, dok se time ne rješava problem koji MUP sam navodi kao ključni: neprijavljivanje prometa i neplaćanje poreza od strane dijela stranih državljana, prevashodno vlasnika i izvršnih direktora privrednih društava. Iz informacije MUP-a proizilazi da se sporni slučajevi – preko 1.000 stranaca, pretežno državljana Republike Turske, bez fiskalizovanog prometa u periodu od januara do novembra 2025. godine – odnose prevashodno na izvršne direktore i vlasnike privrednih društava, a ne na radnike zaposlene po redovnom osnovu“, navode u ovom udruženju.

Kako dodaju, za tu kategoriju Zakon o strancima već predviđa poseban režim, koji obuhvata obavezu dostavljanja dokaza o izmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa u minimalnom iznosu od 5.000 eura na godišnjem nivou, kao uslov za produženje dozvole preduzetnicima i izvršnim direktorima koji su jedini vlasnici ili vlasnici više od 51 odsto kapitala privrednog društva.

„Odbijanje izdavanja dozvole strancu ako je poslodavac od kojeg je dobio ponudu više od dva puta kažnjavan zbog nezakonitog zapošljavanja ili neprijavljivanja rada stranca, ako je u toku stečaj tog privrednog društva, ako poslodavac ne obavlja privrednu djelatnost ili ako je kažnjen jer nije ispunio obaveze po osnovu poreza i doprinosa za radnike. Prestanak dozvole po istim osnovama i u toku njenog trajanja, ne samo prilikom produženja, novčane kazne za poslodavce, u rasponu od 1.000 do 10.000 eura za pravna lica. Napominjemo da dio ovih odredaba ima odloženo dejstvo i da njihove efekte u praksi tek treba sagledati. Prije uvođenja novog administrativnog koraka za sve podnosioce zahtjeva, smatramo opravdanim sačekati rezultate mehanizama koji su zakonom već predviđeni i koji su usmjereni upravo na problem naveden kao razlog za predloženu izmjenu“, ističu budvanski ugostitelji.

Ukazuju i na sljedeće razloge zbog kojih predloženo rješenje smatraju nesrazmjernim i rizičnim po uredne poslodavce.

„To je nesrazmjernost mjera koje bi se primjenjivale na sve podnosioce zahtjeva, a u 2025. godini izdato je 40.567 dozvola, dok se problem na koji MUP ukazuje odnosi na nešto preko 1.000 lica, odnosno na manje od tri odsto tog broja. Opterećivanje cijelog sistema zbog uskog segmenta zloupotreba nije srazmjerno cilju koji se želi postići. Dupliranje nadležnosti – Zavod za zapošljavanje već ima zakonom određenu ulogu u ovoj oblasti, kroz učešće u utvrđivanju godišnje kvote i davanje mišljenja o stanju na tržištu rada po djelatnostima. Uvođenje dodatne, pojedinačne saglasnosti za svaki zahtjev preklapa se sa ulogom koju Zavod već ima na sistemskom nivou. Odsustvo definisanog roka – postojeći postupak ima jasno propisane rokove (sedam dana za mišljenje nadležnih organa, 15, odnosno 40 dana za odlučivanje o zahtjevu)“, navodi se u saopštenju ugostitelja.

Kako naglašavaju, za saglasnost Zavoda rok za sada nije preciziran, što kod sezonskog poslovanja nosi rizik da poslodavac ostane bez radne snage upravo u periodu kada mu je najpotrebnija.

„Administrativni kapacitet – broj dozvola porastao je sa 20.580 u 2021. na 40.567 u 2025. godini, uz dodatnih 14.778 samo u prvih pet mjeseci 2026. Pojedinačno razmatranje svakog zahtjeva zahtijeva kapacitet koji, prema našim saznanjima, Zavod trenutno nema, što dodatno povećava rizik od kašnjenja.

Rizik od suprotnog efekta – neizvjesnost i produženo trajanje postupka mogu podstaći dio poslodavaca da posao obavljaju mimo propisane procedure, umjesto da se, kako je cilj predloga, siva ekonomija smanji. Slično pitanje uređeno je i u Republici Hrvatskoj, državi koja je već prošla proces usklađivanja sa evropskim standardima u ovoj oblasti, a koja je značajno pojednostavila procedure. Sezonski karakter ugostiteljske djelatnosti zahtijeva predvidivost u angažovanju radne snage“, navode iz Udruženja ugostitelja.

Kako naglašavaju, produženje postupka izdavanja dozvola direktno utiče na planiranje sezone i raspoloživost radnika u periodu kada su najpotrebniji.

„Poslodavci koji uredno prijavljuju radnike i izmiruju poreske obaveze ne bi trebalo da snose posljedice mjere osmišljene za uzak krug privrednih subjekata. Umjesto uvođenja opšte obaveze za sve, predlažemo da se kontrola usmjeri na kategorije kod kojih je rizik utvrđen: novoosnovana društva, vlasnike i izvršne direktore, poslodavce sa ranijim prekršajima. Ističemo i da poslodavci, članovi NUUB-a, dugo iskazuju potrebu za domaćom radnom snagom, te da angažovanje stranaca nije prvi izbor poslodavaca, već posljedica manjka interesovanja domaćeg stanovništva za rad u ugostiteljstvu. Udruženje ugostitelja Budve je prije nekoliko godina sponzorisalo i organizovalo takmičenje učenika Srednje mješovite škole u cilju popularizacije ugostiteljskih zanimanja, sa namjerom da zainteresovanim učenicima obezbijedi i stipendije za dalje školovanje u struci. Odziv učenika je bio nizak. Ovaj podatak ukazuje da nedostatak radne snage u ugostiteljstvu nije posljedica nezainteresovanosti poslodavaca za domaće kadrove, već pada interesovanja mladih za ova zanimanja“, ističu u Udruženju.

Umjesto uvođenja obavezne pojedinačne saglasnosti Zavoda za zapošljavanje, NUUB predlaže dosljednu primjenu i pojačan nadzor nad postojećim obavezama poslodavaca i vlasnika iz Zakona o strancima, uz mogućnost razmatranja strožih uslova i periodičnih provjera.

„Predlažemo automatizovanu razmjenu podataka između MUP-a, Poreske uprave, Fonda za zdravstveno osiguranje i Inspekcije rada, zasnovanu na postojećem Zakonu o elektronskoj upravi, bez uvođenja novog koraka odlučivanja, ciljane kontrole Inspekcije rada i Poreske uprave usmjerene na poslodavce i vlasnike ranije identifikovane kao rizične, umjesto univerzalnog opterećenja svih podnosilaca zahtjeva; zadržavanje uloge Zavoda za zapošljavanje na nivou utvrđivanja godišnje kvote i mišljenja o stanju na tržištu rada po djelatnostima, po uzoru na rješenja koja u uporednoj praksi izuzimaju sezonsko zapošljavanje u ugostiteljstvu i turizmu od pojedinačne saglasnosti. Predlažemo uvođenje ubrzanog postupka za poslodavce sa urednom poreskom i radnopravnom istorijom, po uzoru na postojeće skraćeno postupanje za sezonske dozvole ponovljenim podnosiocima. Nevladino udruženje ugostitelja Budve izražava spremnost za saradnju sa MUP-om, Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Zavodom za zapošljavanje Crne Gore u iznalaženju rješenja koja štite fiskalne interese Crne Gore bez dodatnog opterećenja poslodavaca koji uredno posluju“, zaključuje se u saopštenju.