Vlada uputila Skupštini zakon: Oduzimanje imovine stečene kriminalom i prije pravosnažne presude

Predlogom zakona je predviđeno da se imovina stečena kriminalom može oduzeti ako je u odnosu na učinioca doneseno rješenje kojim se potvrđuje optužnica, odnosno zakazan glavni pretres u skraćenom postupku za određena krivična djela učinjena u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije, ako njena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada eura i ako sud utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću

Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru novi Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kojim se, pod određenim uslovima, omogućava da imovina vrijednosti od najmanje 50 hiljada eura bude oduzeta i prije pravosnažnosti presude.

Vlada je Predlog zakona utvrdila na jučerašnjoj sjednici i istog dana ga uputila Skupštini na razmatranje po hitnom postupku.

Zakonom se, između ostalog, uređuju uslovi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, postupak njenog oduzimanja, upravljanje oduzetom imovinom, ali i uvodi poseban model trajnog oduzimanja imovine prije donošenja pravosnažne osuđujuće presude u strogo propisanim slučajevima organizovanog kriminala.

Kako se navodi u Predlogu zakona, od učinioca krivičnog djela može se oduzeti imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, ako njena vrijednost iznosi najmanje pet hiljada eura, a učinilac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito i ako je pravosnažno osuđen za neko krivično djelo.

Predlogom zakona je predviđeno da se imovina stečena kriminalom može oduzeti ako je u odnosu na učinioca doneseno rješenje kojim se potvrđuje optužnica, odnosno zakazan glavni pretres u skraćenom postupku za određena krivična djela učinjena u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije, ako njena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada eura i ako sud utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.

"Imovinska korist iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i od pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika, člana porodice učinioca i trećeg lica ako se utvrdi da su znali ili su mogli da znaju ili su bili dužni da znaju da je cilj prenosa ili sticanja imovinske koristi izbjegavanje njenog oduzimanja", navodi se u dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo pravde.

U obrazloženju se navodi da je predloženi model trajnog oduzimanja bez pravosnažne osuđujuće presude ograničen na najsloženije oblike kriminaliteta i da se može primijeniti samo kada su kumulativno ispunjeni zakonom propisani uslovi.

"Predloženo rješenje zasniva se na činjenici da je riječ o posebnom postupku u kojem se ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti učinioca, već isključivo o zakonitosti porijekla konkretne imovinske koristi”, navodi se u obrazloženju.

Predlogom zakona se posebno precizira da postupak oduzimanja moze obuhvatati kako privremeno, tako i trajno oduzimanje imovinske koristi, kao i da se može voditi prije, tokom ili nakon okončanja krivičnog postupka, čime se, kako se navodi u obrazloženju, obezbjeduje efikasno reagovanje u svim fazama postupka i sprecava otuđenje ili prikrivanje imovine koja može biti predmet oduzimanja.

Propisano je da okončanje krivičnog postupka, uključujući oslobađajuću presudu, presudu kojom se optužba odbija ili rješenje o obustavi postupka, ne utiče na vođenje postupka niti na odluku o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

Kada je riječ o ulozi pojedinih organa u postupku, propisano je da o oduzimanju imovinske koristi odlučuje sud, dok državno tužilaštvo i policija vrše poslove identifikacije, praćenja i otkrivanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Imovinska korist se, kako se navodi u obrazloženju, može oduzeti ako je stečena prije i/ili poslije izvrsenja krivičnog djela, pod uslovom da sud utvrdi postojanje vremenske povezanosti izmešu njenog sticanja i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje.

Predlogom zakona se propisuje da osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji "kada je imovina učinioca u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima".

Poslovi upravljanja oduzetom imovinom povjereni su organu uprave nadležnom za upravljanje državnom imovinom, imajući u vidu njegovu stručnu i institucionalnu osposobljenost za vršenje tih poslova.

Novi propis detaljnije uređuje i finansijski izviđaj i finansijsku istragu.

Kako se navodi u Predlogu zakona, naredbom državnog tužioca pokreće se finansijska istraga ako postoje osnovi sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo.

"Izuzetno od stava 1 ovog člana, finansijska istraga pokreće se naredbom državnog tužioca kad postoji osnovana sumnja da je krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona učinjeno u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije i da se izvršenjem tog krivičnog djela, direktno ili indirektno, može steći imovinska korist u vrijednosti od najmanje 50 hiljada eura", piše u dokumentu.

Radi efikasnog sprovođenja finansijske istrage, propisuje se mogućnost da sudija za istragu, na zahtjev državnog tuzioca, obaveže kreditne, finansijske i druge slične institucije, kao i pružaoce usluga povezanih sa digitalnom i kripto imovinom, da dostave podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Istovremeno, uređuju se posljedice neizvršavanja ove obaveze propisivanjem novčanih kazni i mogućnosti prinudnog izvršenja rješenja, kao i prava na žalbu protiv donesenih rješenja.

Za neizvršavanje rješenja sudije za istragu predviđene su novčane kazne do pet hiljada EUR za odgovorno lice, odnosno do 50 hiljada eura za kreditnu, finansijsku ili drugu sličnu instituciju i pružaoca usluga povezanog sa digitalnom i kripto imovinom.

Predlogom zakona uređuje se mogućnost obrazovanja finansijskog istražnog tima radi sprovođenja finansijske istrage u složenijim predmetima.

Predlog uređuje i privremene mjere obezbjeđenja, uključujući zabranu otuđenja i opterećenja imovine, kao i privremeno oduzimanje pokretne imovine.

Novi propis predviđa i posebna pravila za upravljanje trajno oduzetom imovinom, odnosno propisuje se da ona postaje državna imovina i da njome raspolaže Vlada.

"Trajno oduzeta imovinska korist postaje državna imovina i na izvršenje odluka o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću primjenjuje se zakon kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje”, navodi se u Predlogu zakona.

Tim aktom uređuje se raspodjela novčanih sredstava ostvarenih trajnim oduzimanjem imovinske koristi između Ministarstva, organa koji učestvuju u otkrivanju i oduzimanju imovinske koristi, organa nadležnog za upravljanje oduzetom imovinom i sistema privremenog izdržavanja djece.

Predlogom zakona uređuju se uslovi pod kojima se privremeno oduzeta imovinska korist može dati u zakup ili na korišćenje bez naknade za vrijeme trajanja privremene mjere obezbjeđenja.

Propisuje se mogućnost da se kuća ili stan bez naknade daju na korišćenje članovima uze porodice vlasnika koji su u njima stanovali u vrijeme odreživanja privremene mjere.

"Nadležni organ može državnom organu dati na korišćenje, bez naknade, privremeno oduzetu pokretnu imovinu ako je to potrebno u cilju zaštite bezbjednosti ličnosti koja se štiti u skladu sa propisom kojim se određuju ličnosti, objekti i prostori koje obezbjeđuje policija”, navodi se u Predlogu zakona.

Novim zakonskim rješenjem propisuje se da se imovina od istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti povjerava specijalizovanim ustanovama, predmeti od plemenitih metala i dragocjenosti Centralnoj banci Crne Gore, dok se oruđje predaje organu držzavne uprave nadležnom za unutrašnje poslove, odnosno muzeju kada je riječ o starom oružju.

Predloga zakona uređuje se prodaja privremeno oduzete pokretne imovine u slučajevima kada troškovi njenog čuvanja i održavanja znatno premašuju njenu vrijednost ili kada postoji opasnost od propadanja.

“Prodaja se sprovodi javnim nadmetanjem, u skladu za zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, a prodaji nadležni organ, bez odlaganja, obavještava sud koji je donio rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja”, piše u dokumentu.

Predlogom zakona uređuje se i pravo imaoca na povraćaj privremeno oduzete imovinske koristi i naknadu štete kada nijesu ispunjeni uslovi za njeno trajno oduzimanje.

Vlada donošenje novog zakona obrazlaže potrebom unapređenja sistema oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije.

Predlog je dio aktivnosti Crne Gore u procesu pristupanja EU, naročito u okviru pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, a donošenje zakona predviđeno je Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027. godine i Programom rada Vlade za ovu godinu.

Predlogom je predviđeno da se podzakonski akti za njegovo sprovođenje donesu u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu, dok bi zakon stupio na snagu narednog dana od objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".