Inspekcija rada na primorju izvršila 988 kontrola: Utvrđena 771 nepravilnost, izrečeno 750.000 eura kazni

Inspektorka rada Darka Radulović kazala je za Boje jutra da je ugostiteljstvo i dalje djelatnost u kojoj se utvrđuje najveći broj nepravilnosti, posebno tokom ljetnje turističke sezone

Tokom pojačanog nadzora na crnogorskom primorju, od 2. jula do 9. avgusta, inspekcija rada izvršila je 988 kontrola, u kojima je utvrđena 771 nepravilnost, dok su izrečeni prekršajni nalozi u vrijednosti od oko 750 000 eura.

Inspektorka rada Darka Radulović kazala je za Boje jutra da je ugostiteljstvo i dalje djelatnost u kojoj se utvrđuje najveći broj nepravilnosti, posebno tokom ljetnje turističke sezone.

„Na prvom mjestu je ugostiteljska djelatnost. Nedostatak radne snage je evidentan na domaćem tržištu, pa su poslodavci prinuđeni da radnike traže van granica Crne Gore“, kazala je Radulović.

Kao jedan od problema izdvojila je angažovanje stranih radnika prije nego što dobiju potrebne dozvole za boravak i rad, ali i nepoštovanje odluka o radnom vremenu i rasporedu smjena.

Prema riječima Radulović, među najčešćim prijavama radnika su one koje se odnose na neisplaćeni dio zarade.

Poseban problem predstavlja praksa da se jedan dio plate navede u ugovoru, dok se drugi dio radniku isplaćuje „na ruke“.

„U onom momentu kada zaposleni sklopi takav dogovor, on nije u mogućnosti da dobije zaštitu inspekcije rada za taj dio zarade. Mi možemo kontrolisati ono što je definisano ugovorom“, objasnila je Radulović.

Zbog toga radnicima savjetuje da prije početka rada insistiraju da u ugovoru bude jasno naveden puni iznos zarade.

Važno je, kako je navela, i da radnici znaju da inspekciji rada mogu da se obrate u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa. Nakon isteka tog roka, zaštitu svojih prava moraju tražiti pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili nadležnim sudom.

Radnik, prema savjetu inspekcije, ne bi trebalo da počinje posao prije nego što zaključi ugovor o radu. To se odnosi i na domaće i na strane radnike, kao i na maloljetnike.

„Nijedno pravo ne može ostvariti niti zaštititi ako nema zaključen ugovor o radu – prije svega mislim na zaradu, isplatu prekovremenih sati i sve ono što mu sleduje kao zaposlenom“, kazala je Radulović.

Posebno je upozorila na čestu praksu poslodavaca koji radnike angažuju „na probu“ nekoliko dana bez ugovora.

„Probni rad ne postoji bez ugovora. Ugovor može da definiše probni rad i nema ograničenja koliko će poslodavac odrediti taj period, ali ugovor mora biti zaključen“, istakla je.

Radnici koji strahuju od posljedica prijavljivanja poslodavca mogu se obratiti inspekciji rada, a većina prijava koje inspekcija dobija je anonimna.

Radulović navodi da su inspektori po zakonu dužni da čuvaju identitet i anonimnost podnosioca prijave. Poseban fokus inspekcije posljednjih godina je na zaštiti maloljetnih i stranih radnika.

„Što se tiče maloljetnika, mislim da smo na neki način efikasno suzbili svaki način zloupotrebe. Teško možete sada naći maloljetnika da radi poslije 22 sata“, kazala je Radulović.

Dodala je da maloljetni radnici moraju imati propisano radno vrijeme i slobodne dane, a inspekcija posebno prati njihovo angažovanje.