Njemačka proširuje ovlašćenja obavještajnih službi

Reforma predviđa aktivnije mjere protiv hibridnih prijetnji i stranog miješanja

Vlada Njemačke je, kao odgovor na rastuću prijetnju sila poput Rusije, a i opasnost od ekstremista, odobrila prijedlog zakona za proširenje ovlašćenja obavještajnih službi za akcije kao što su onemogućavanje sabotaže i pokušaja hakovanja.

Cilj je jačanje njemačke Federalne obavještajne službe (BND) i njene domaće obavještajne službe (BfV), i smanjenje zavisnosti od podataka koje Njemačkoj dostavljaju savezničke države.

Ovlašćenja njemačkih obavještajnih službi dugo su zaostajala za ovlašćenjima njihovih glavnih evropskih kolega. Njemačka je osjetljiva na zabrinutost za zaštitu podataka, ne samo zbog sjećanja na represiju pod nacistima, a kasnije i tajne policije komunističke Istočne Njemačke.

"Danas je Njemačka stalno meta hibridnih napada stranih sila i to je stvarna, veoma akutna opasnost“, rekla je Nina Varken, šefica kabineta kancelara Fridriha Merca.

"Jednostavno smo previše zavisni od obavještajnih službi drugih zemalja koje nas podržavaju, a trenutno je ova pomoć jednosmjerna u previše oblasti", rekla je ona.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint je rekao da "razvijamo naše službe u prave obavještajne službe".

Prijetnje sa kojima se Njemačka sada suočava zahtijevaju obavještajne službe koje su "konkurentne našim partnerskim službama u Evropskoj uniji, ali i prijateljskim službama izvan EU", dodao je Dobrint.

"Svakodnevna smo meta špijunaže, sabotaže, sajber napada i skrivenih akcija stranih sila sa ciljem destabilizacije naše zemlje, nanošenja štete našoj zemlji i izazivanja političkih i društvenih promjena u našoj zemlji", rekao je Dobrint.

U okviru planirane reforme koja zahtijeva odobrenje Parlamenta, obavještajne službe će dobiti veća ovlašćenja za pristup laptopovima, mobilnim telefonima i drugim uređajima i čuvanje podataka.

Varken, čiji posao uključuje nadgledanje obavještajnih službi, rekla je da će oni moći i da preduzimaju "aktivne mjere".

BND bi, na primjer, mogao da prije isporuke nekih legalnih, a bezbjednosno osjetljivih uređaja koje su naručila sumnjiva lica, ispravne komponente zamijeni neispravnim, da pristupi IT sistemima fabrika dronova ili laboratorija za hemijsko oružje kako bi ih sabotirala, ili da onesposobi ili isključi servere hakera ili agenata za dezinformacije povezanih sa stranim državama, rekla je Varken.

Dobrint je takođe ukazao na mogućnost "kontra-sabotaža" – da se u naprave sabotera koji su pod nadzorom podmeću bezopasne supstance umjesto eksploziva.

Reforma se planirala mjesecima. Rizici sa kojima se Njemačka suočava naglašeni su prošle nedjelje otkrićem drona koji je nosio eksploziv na aerodromu Lajpcig/Hale, glavnom čvorištu za međunarodni teretni saobraćaj i pružanje podrške Ukrajini. Taj slučaj je pod istragom i vlasti nisu rekle ko bi mogao biti krivac.

Iako Dobrint i Varken nisu imenovali strane sile zbog kojih su zabrinuti, posljednjih godina aktivnosti Rusije stalno izazivaju veliku zabrinutost vlasti širom većeg dijela Evrope.