Predsjednik borda “Orascoma” Nagib S. Saviris za “Informacije CG”: Svaki euro ostao u Crnoj Gori, uložićemo još do milijardu

Govoreći o kreditu kod “Alta banke”, koju opozicioni mediji i političari u Srbiji dovode u vezu sa predsjednikom te države, Saviris odbacio bilo kakve poslovne veze sa Aleksandrom Vučićem ili njegovim srodnicima

Kaže da bez predvidivosti u izdavanju dozvola teško može da daje čvrste rokove za razvoj Luštica Bay, ali da planiraju još 800 miliona do milijardu eura ulaganja, ali i upozorava da partnerstvo “opstaje ili propada” u zavisnosti od stabilnosti pravila

Predsjednik Odbora direktora kompanije “Orascom Development Holding” Nagib S. Saviris poručio je da je zbog nepredvidivosti u izdavanju dozvola i finansiranju, teško precizno najavljivati šta će u naselju Luštica Bay biti završeno u naredne tri godine, ali da je razvoj destinacije izvjestan.

On je u intervjuu “Vijestima” kazao da “Orascom” za 13 godina poslovanja nije iz Crne Gore iznio “nijedan jedini euro”, već da je sve što je ovdje zarađeno reinvestirano, te da master plan predviđa još najmanje 800 miliona do milijardu eura ulaganja.

Saviris je rekao i da su kašnjenja i složene procedure u oblasti planiranja, izdavanja dozvola i katastra počeli da utiču na dinamiku projekta i finansije kompanije, dok je projekat, kako tvrdi, veći nego što lokalne banke mogu da iznesu. Pohvalio je saradnju sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovu posvećenost pristupanju Evropskoj uniji.

Govoreći o angažovanju nekadašnjeg ministra turizma Predraga Nenezića u “Luštica Developmentu”, Saviris je kazao da je i u njegovom slučaju kriterijum bio kvalitet, a ne politička pripadnost.

Odbacio je i bilo kakve poslovne veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ili njegovim srodnicima, dok je za bivšeg strateškog direktora Dejana Ljevnaića rekao da je saradnja okončana isključivo na osnovu poslovnih kriterijuma.

Otkako ste preuzeli odgovornost za projekat, šta ste promijenili u odnosu na prvobitnu koncepciju i šta će konkretno biti završeno do kraja 2027, 2028. i 2029. godine? Možete li za svaku od te tri godine navesti makar jedan veliki objekat, infrastrukturni projekat ili sadržaj?

Suština se nije promijenila. Luštica Bay treba da bude vodeća destinacija na Jadranu – destinacija koja poštuje obalu i arhitektonsko nasljeđe zaliva. Ono što sam uradio jeste da sam taj koncept dodatno izoštrio. Kao grupacija, odlučili smo da se usredsredimo na manji broj destinacija, a od sebe i cijelog tima zahtijevam da svaku od njih realizujemo na najvišem nivou. Luštica Bay je jedna od tih destinacija. Izgradnja novog grada traje 40 ili 50 godina, a ne tri. Naš master plan podijeljen je na približno 70 projekata – od hotela i golf terena, do sportskih sadržaja, i svake godine dinamiku prilagođavamo onome što tržištu zaista treba. Zato neću unaprijed najavljivati šta će tačno biti završeno 2027, 2028. i 2029. godine. Naši timovi na terenu će te informacije saopštiti kada za to dođe vrijeme. Ono što mogu da vam kažem jeste šta nam je prioritet: da Luštica Bay bude atraktivna tokom cijele godine, uključujući i zimu. I imamo zamah. Ove godine završili smo devet rupa golf terena, radujemo se završetku svih 18, a planiramo i još jedan objekat sa pet zvjezdica, zasnovan na konceptu dugovječnosti i wellnessa, upravo sa ciljem da sezonu produžimo i van ljeta. Ipak, dozvolite mi jednu prijateljsku opasku, uz osmijeh – teško je preuzeti čvrste trogodišnje obaveze kada nema predvidivosti u pogledu izdavanja dozvola i finansiranja. Što se same destinacije tiče, pitanje je kada, a ne da li.

Prema podacima Vlade, do sredine 2025. godine u projekat je uloženo oko 637 miliona eura, dok je realizovano približno 11 odsto planirane građevinske površine. Da li je takva dinamika u skladu s prvobitnim planom i ugovornim obavezama? Šta je sve uračunato u prijavljenih 637 miliona eura ulaganja? Koliko od tog iznosa predstavlja direktni kapital Orascoma, a koliko kredite, novac od prodaje nekretnina, avanse kupaca, ulaganja u infrastrukturu i druge stavke? Koliko je Orascom uložio sopstvenog novca koji nije nastao iz kredita ili prihoda samog projekta?

Vlada sve to provjerava prema jasno utvrđenim pokazateljima, a ja zvanične podatke prihvatam kao mjerodavne. Ipak, postoji jedna razlika koja je važna za vaše čitaoce. Neke investicije stvaraju samu destinaciju: infrastruktura, marina, hoteli, golf teren u koji je uloženo više od 60 miliona eura. Drugo su ulaganja sa kraćim ciklusom, u stambene jedinice koje gradimo i prodajemo. Ta prva vrsta ulaganja dolazi najprije, nosi rizik i omogućava sve ostalo. Naš master plan predviđa još najmanje 800 miliona do milijardu eura takvih ulaganja. I evo činjenice na koju sam ponosan – za 13 godina nijesmo iz Crne Gore iznijeli nijedan jedini euro. Sve što je ovdje zarađeno, ovdje je i reinvestirano.

Luštica Development je do sredine 2024. godine ostvarila približno 293 miliona eura prihoda, dok je obračunata obrtna renta od dva odsto iznosila oko 5,3 miliona eura. Koliko je država od početka projekta ukupno dobila kroz rentu, poreze, zakup, naknade, zemljište, akcije i dividende? Koliko je, po godinama i po kojim osnovima, uplaćeno državi, a koliko Opštini Tivat?

Ponavljam, država provjerava te podatke i, kada to učini, podstakao bih je da ih i objavi. Mi u potpunosti postupamo u skladu sa Ugovorom o razvoju zemljišta. Samo bih upozorio da presjek stanja u ovoj fazi projekta može da stvori pogrešnu sliku. U naredne tri do četiri godine pridružiće nam se više vlasnika nekretnina nego tokom prethodnih deset, a postoji i vremenski jaz između trenutka kada nešto prodamo, kada prihod knjižimo i kada obaveze plaćanja dospijevaju. Ali važnije je nešto drugo. Prava korist za državu ne ogleda se u direktnim uplatama. Isto tako, činjenica da za 13 godina nijedan euro nije izašao iz Crne Gore pokazuje da naš model nije zasnovan na izvlačenju novca. Prave koristi su indirektne. Koliko više turista dolazi u Crnu Goru zbog ovog projekta? Koliko brodova koji plove između Hrvatske i Grčke danas svraća na Mamulu ili u marinu Luštica Baya? Koliko izvođača, vlasnika malih preduzeća i dobavljača ima posao koji inače jednostavno ne bi imali – i koliko svi oni plaćaju poreza i naknada? To je pravi bilans. Po svakom mjerilu, mi smo među tri najveća investitora u ovoj zemlji. Kada izvještaj bude objavljen, pozovite me ponovo pa ćemo ga zajedno proći. Samo imajte na umu da mi razmišljamo u decenijama. Još smo na samom početku i ponosni smo na to. Isto važi za Andermatt u Švajcarskoj i El Gounu u Egiptu, koji su mnogo stariji od Luštica Baya.

Ugovor omogućava prenošenje prava na zakupljenom državnom zemljištu kupcima nekretnina. Koliko je zemljišta do sada preneseno, koliko je kompanija naplatila kupcima, a koliko je dobila država? Da li su, po Vašem mišljenju, naknade od četiri, 15 i 80 eura po kvadratnom metru, ugovorene prije više od 15 godina, i dalje pravične u odnosu na današnju tržišnu vrijednost?

Ovo pitanje zadire u samu srž partnerstva, zato želim da budem precizan. Ti iznosi su naknade za pravo korišćenja zemljišta, a ne vrijednost samog zemljišta, i riječ je o osnovnim naknadama iz 2009. godine. Oni se svake godine povećavaju prema formuli dogovorenoj ugovorom. Kada smo potpisali ugovor, Luštica Bay je bila jednako lijepa kao danas, ali potpuno nerazvijena. Nije bilo infrastrukture, međunarodnih hotela, destinacija nije imala izgrađeno ime, a povezanost je bila loša. Marina, hotel i golf teren jedva pokrivaju svoje tekuće troškove; nikada ne vrate kapital uložen u njih. Ekonomska računica funkcioniše samo ako zemljište dobija na vrijednosti i ako se stambene jedinice prodaju zahvaljujući tom rastu vrijednosti. Retroaktivno mijenjati cijenu zemljišta, nakon što je rizik već preuzet i novac potrošen, značilo bi uništiti logiku cijele investicije. To bi uništilo i kredibilitet svake vlade koja bi to uradila. Partnerstvo poput ovog opstaje ili propada u zavisnosti od stabilnosti pravila.

U okviru grupe posluje 18 povezanih društava koja ostvaruju prihode od različitih djelatnosti. Da li se obrtna renta od dva odsto obračunava na konsolidovane prihode cijele grupe ili samo na prihode Luštica Development AD? Odnosno, da li prijavljenih 293,3 miliona eura obuhvata promet svih 18 društava?

Koliko razumijem, prijavljeni iznos obuhvata grupu, izuzimajući hotele, što je u skladu sa načinom na koji izvještavamo o svim našim poslovima širom svijeta. Svakom destinacijom upravljamo preko zasebnih kompanija. Tako je odgovornost jasno razgraničena, a partnerstva i finansiranje jednostavniji. Pritom smo kompanija sa sjedištem u Švajcarskoj. Svaka od tih kompanija podliježe godišnjoj reviziji domaćih i međunarodnih revizora, a naši standardi usklađenosti postavljeni su u skladu s tim. Veoma insistiramo na transparentnosti. Tako poslujemo svuda.

Ugovor su 2009. godine potpisali Milo Đukanović i Samih Sawiris. Predrag Nenezić i Nebojša Popović, koji su prethodno obavljali važne državne funkcije povezane s projektom, kasnije su prešli u Luštica Development. Kako objašnjavate te prelaze i da li su odnosi s tadašnjom vlašću uticali na uslove koje je kompanija dobila? Da li su Nenezić ili Popović, dok su bili u državnoj službi, učestvovali u pregovorima ili odlukama koje su se odnosile na Orascom ili projekat Luštica Bay?

Isti kriterijum primjenjujemo pri svakom zapošljavanju, uključujući i njih: biramo ljude na osnovu njihovih kvaliteta. Kao međunarodni developer, primjenjujemo standarde usklađenosti koji najčešće znatno prevazilaze zahtjeve lokalnog zakonodavstva. Ali biću otvoren kada je riječ o kontekstu. Crna Gora je mala zemlja, sa ograničenim brojem ljudi koji imaju iskustvo za najviše rukovodeće pozicije, a politika dopire svuda. Svi poznaju svakoga, optužbe se brzo pojavljuju, pa se obične poslovne odluke o zapošljavanju ili angažovanju izvođača tumače kroz političku prizmu. Mi smo strogo politički neutralni i želim da to bude zabilježeno uoči i izbora i pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Naš jedini fokus je uspjeh Luštica Baya – na korist svih građana Crne Gore

Često hvalite saradnju s Vladom Milojka Spajića. Šta ste konkretno od nje tražili, šta Vam je odobreno i o kojim zahtjevima se još pregovara? Da li tražite izmjene ugovora, planskih dokumenata, rokova ili finansijskih obaveza kompanije?

Prvo, treba odati priznanje tamo gdje je zasluženo. Vođenje procesa pristupanja Evropskoj uniji nije lako, naročito kada istovremeno predvodite koalicionu vladu, a ja sam vidio posvećenost premijera tom procesu. Prema svim istraživanjima javnog mnjenja, to je volja građana. Što se nas tiče, ugovor važi do 2104. godine, a država je takođe akcionar i ima dva mjesta u Odboru direktora, tako da je stalni dijalog sa Vladom jednostavno dio prirode ovog projekta. Premijer Spajić i njegov tim održavaju otvoren kanal komunikacije. Dva glavna problema već su poznata javnosti. Prvi su dozvole: kašnjenja i složenost procedura u oblasti planiranja, izdavanja dozvola i katastra nagomilali su se do te mjere da utiču i na dinamiku projekta i na naše finansije. Drugi je finansiranje: projekat je veći nego što lokalne banke mogu da iznesu, i po obimu i po ročnosti potrebnih kredita, pa smo ponekad prinuđeni da sami preuzmemo ulogu banke i kreditiramo buduće vlasnike nekretnina. Pored toga, među strateškim temama o kojima razgovaramo su avio-povezanost, zajednički marketing destinacije na evropskim tržištima sa kojih dolaze naši gosti i stvaranje stvarnih razloga da turisti dolaze i van ljetnje sezone.

Vlada je poništila zaključak kojim je odobrila hipoteku za kredit kod Alta banke. Kakvo ste objašnjenje dobili od Vlade za povlačenje saglasnosti za hipoteku?

Naš lokalni tim prethodno je iscrpio mogućnosti kod crnogorskih banaka, imajući u vidu veličinu i fazu razvoja projekta. Ranije smo dobijali odobrenja za aranžmane koji su uključivali regionalne banke, a sa ovom konkretnom bankom smo već sarađivali. Naš stav je jednostavan. Poštujemo suverene odluke Vlade, pod uslovom da ostaju u okvirima našeg ugovora, da za njih postoji jasno i dokumentovano obrazloženje i da se odluke donose blagovremeno i da se potom ne poništavaju. Osim toga, mi smo apolitični i fokusirani na izgradnju Luštica Baya.

Zašto se kao sredstvo obezbjeđenja koriste prava povezana s državnom imovinom umjesto akcija ili druge imovine privatnog investitora? Da li je cilj da Orascom oslobodi svoje akcije za druge finansijske aranžmane? Šta se dešava ako kompanija ne bude mogla da vraća kredit? Prelaze li ta prava u vlasništvo banke?

To je standardna praksa u razvoju projekata nekretnina, primjenjuje se svuda, a u Crnoj Gori postoji i ustaljena sudska praksa u vezi s tim. Da budem precizan: zalažemo pravo korišćenja zemljišta – pravo plodouživanja, a ne samu imovinu, i ugovor to izričito dozvoljava. I razumijte zašto to radimo. Ne da bismo isplaćivali dividende; tokom 13 godina sve je reinvestirano. Radimo to zato što finansiranje omogućava developeru da gradi brže. Ne možete založiti infrastrukturu ili golf teren. Vrijednost koju oni stvaraju ogleda se u vrijednosti prava na zemljištu, a oslobađanje te vrijednosti finansira naredni ciklus izgradnje.

Iako je to više puta demantovano, opozicioni mediji i političari u Srbiji tu banku dovode u vezu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Da li ste, osim kredita kod Alta banke, i kroz druge poslovne aranžmane povezani s braćom Vučić?

Da budem potpuno izričit, kako ne bi bilo nikakve nedoumice: nemamo nikakve poslovne aranžmane sa predsjednikom Srbije niti sa njegovim srodnicima. Što se ostalog tiče, vjerovatno Vi o navodima u vezi sa tom bankom znate više nego ja. Mi smo kompanija sa sjedištem u Švajcarskoj, usmjerena isključivo na poslovanje, strogo apolitična i bez ikakve agende osim ekonomskog razvoja Crne Gore. Ako država želi da određenim kompanijama zabrani poslovanje u zemlji, to je odluka koju treba da donese Vlada, ne mi.

Već godinama poslujete u Crnoj Gori i povremeno boravite ovdje. Kako danas vidite Crnu Goru kao državu i društvo i šta smatrate njenim najvećim izazovima?

Iskoristiću ovo pitanje za jedan apel. Građani Crne Gore treba da pozivaju svoje političare na odgovornost prije svega za jednu stvar: bolji kvalitet života. Zdravstvo. Obrazovanje. Ekonomski razvoj. Imam dvije ideje kako to postići. Prvo – više ste slični nego različiti. Vidim previše političara koji svoju partiju stavljaju ispred svoje države, a veliki dio toga svodi se na nepovjerenje među različitim grupama. Vidio sam obje strane toga – između hrišćana i muslimana u Egiptu, kao i među ljudima koji govore francuski, njemački i italijanski u Švajcarskoj. Tamo gdje stvari funkcionišu, funkcionišu zato što ljudi sarađuju uprkos tim podjelama. Zato što su prije svega Egipćani. Prije svega Švajcarci. Uspješne su one zemlje u kojima ljudi rade u interesu cijelog društva, a ne pojedinih grupa. Drugo – obilje umjesto oskudice. U Luštici ne gledamo na sebe kao na konkurenciju Porto Montenegru ili rizortima u Budvi. Naš posao je da povećamo cijelu pitu, a ne da se borimo oko toga ko će dobiti najveće parče pite čija veličina ostaje ista. Kada mi uspijemo, zajedno s nama napreduju i svi ostali. To nije ni na čiju štetu. Ako se više ljudi ovdje bude pitalo kako da povećamo ekonomsku “pitu”, Crna Gora će iznenaditi svijet. Za to je potrebno staviti Crnu Goru na prvo mjesto. Mi to radimo već 13 godina. I ne namjeravamo da stanemo.

Koliko je građana Crne Gore stalno zaposleno na projektu, kolika je njihova prosječna zarada, koliko domaćih ljudi zauzima rukovodeća mjesta i kolika je vrijednost poslova koje dobijaju domaće kompanije? Koje će plaže, djelovi obale i šetališta trajno ostati slobodno dostupni građanima?

Brojevi se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, u zavisnosti od sezone, a morate računati i zaposlene u samoj kompaniji i sve one koji rade u poslovima povezanim sa Luštica Bayom. Otprilike: direktno imamo 525 stalno zaposlenih, plus 180 do 190 sezonskih radnika. Još 300 do 400 radnih mjesta postoji u partnerskim kompanijama koje posluju u Luštica Bay, dok ukupno govorimo o približno 1.400 do 1.500 radnih mjesta kada uračunate širu ekonomsku aktivnost koju generišemo na području Tivatskog zaliva. Zapošljavamo i unapređujemo ljude na osnovu njihovih sposobnosti i rezultata, bez diskriminacije po osnovu nacionalnosti, pola, etničke pripadnosti ili političkog opredjeljenja. Zaposlene iz inostranstva angažujemo samo tamo gdje određena pozicija zahtijeva duboko poznavanje načina rada Grupacije. Od osam članova našeg sadašnjeg najvišeg rukovodećeg tima, ne računajući izvršnog direktora, petoro ima crnogorski pasoš. Takođe kupujemo lokalno gdje god kvalitet to omogućava. Što se pristupa tiče, Luštica Bay je otvorena. Ne vjerujemo u zatvorene enklave i dobrodošli su nam dnevni posjetioci iz svih krajeva Crne Gore. Da, u špicu sezone postoje trenuci kada je velika gužva. Neki vlasnici nekretnina izrazili su zabrinutost i to ćemo rješavati pragmatično, između ostalog tako što ćemo vlasnicima dati veći glas u odlukama koje utiču na njih.

Strateškom direktoru Dejanu Ljevnaiću nedavno je uručen otkaz. Njegovo ime našlo se u žiži regionalne javnosti nakon objava bivše novinarke RTRS-a Nataše Miljanović Zubac o navodnim koruptivnim poslovima u Olimpijskom centru Jahorina, zbog čega je tamošnje tužilaštvo formiralo predmet i otvorilo izviđaj. Potom je ponovo dospio u medije zbog dolaska 87 bezbjednosno interesantnih osoba iz Srbije na aerodrom u Tivtu, uoči otvaranja Samita EU – Zapadni Balkan 2026. godine u Tivtu. Navodno im je obezbijedio smještaj u kompleksu kojim upravlja Vaša kompanija. Ko Vam je preporučio Ljevnaića za poziciju s koje je nedavno dobio otkaz? Da li je otkaz dobio zbog povezanosti s dovođenjem bezbjednosno interesantnih lica iz Srbije, istrage u Republici Srpskoj ili iz nekog drugog razloga?

Nemam nikakvih saznanja o eventualnoj ulozi gospodina Ljevnaića u dolasku te grupe i neću komentarisati navode koji se odnose na period prije njegovog angažmana kod nas, niti postupke koji su još u toku. Mi nijesmo pravosuđe i znamo svoje granice. Ono što mogu da kažem jeste sljedeće – angažovan je na osnovu svojih kvaliteta i onoga što je mogao da doprinese Luštica Bayu, a saradnju smo okončali isključivo na osnovu poslovnih kriterijuma. Kao predsjednik Odbora direktora, neću dozvoliti da bilo koja strana koristi ovu kompaniju za sopstvene ciljeve. Osim toga, iskreno, saosjećam s njim. Riječ je o iskusnom rukovodiocu u turističkoj industriji koji se preselio u Crnu Goru da bi ovdje primijenio svoje znanje i iskustvo, a do danas se oko njega podiglo mnogo prašine, dok, koliko je meni poznato, nije optužen. Umjesto da vrijeme provodi unapređujući Lušticu i Crnu Goru, mora da ga troši braneći sebe. To je gubitak za sve.