Finska zaustavila deportaciju ruskih protivnika rata

· 15:51 · admin · 0 pregleda · 0 komentara
4 min citanja

Olga i Nikita Belov tvrde da bi ih po povratku u Rusiju čekali zatvor i moguća tortura nakon što im je odbijen azil

Ruska porodica, kojoj je prijetila deportacija iz Finske nakon što joj je više puta odbijen azil – uprkos opasnosti od hapšenja, zatvora i torture zbog proukrajinskog aktivizma – uspjela je da ospori odluku pred sudom, pa će njihov slučaj biti ponovo razmotren.

Nikita Belov i njegova majka Olga Belov pobjegli su iz domovine u Finsku 2022. godine, nakon što su privukli pažnju ruskih vlasti zbog izražavanja protivljenja sveobuhvatnoj invaziji na Ukrajinu. Među pritiscima kojima su bili izloženi bili su vojni poziv, prijeteće poruke i pokušaji vlasti da ih pronađu, piše „Gardijan“.

Trebalo je da budu deportovani iz Finske u roku od nekoliko nedjelja, nakon što je finska imigraciona služba ocijenila da im, ukoliko se vrate u Rusiju, ne prijeti „stvarna opasnost“. U aprilu su privremeno pritvoreni dok se čekala deportacija.

Upravni sud je, međutim, poništio tu odluku, pozivajući se na nove dokaze, među kojima je i medijsko izvještavanje o njihovom slučaju u Finskoj, Rusiji i međunarodnim medijima, i vratio predmet imigracionoj službi na ponovno razmatranje.

Slučaj Belovih je postao političko pitanje i u susjednoj Norveškoj. Političari norveške Zelene partije prošle sedmice su predložili vladi da, ukoliko Finska ipak deportuje Belove, Norveška ponudi azil toj porodici.

Politički aktivista i kritičar Vladimira Putina, Bil Brauder, koji predvodi kampanju Global Magnitsky Justice Campaign, ocijenio je da je ovaj slučaj „ključni test posvećenosti Evrope zaštiti onih koji su rizikovali sve kako bi se suprotstavili Putinovom ratu“.

Nikita (25) je napustio posao inženjera u istraživačkom institutu u Moskvi, specijalizovanom za metalurške tehnologije, nakon što je saznao da je posao koji radi povezan sa ruskim ratnim naporima.

Od dolaska u Finsku, Nikita i Olga (55), medicinska sestra anesteziološkog smjera, otvoreno podržavaju Ukrajinu i šalju humanitarnu pomoć, uključujući pomoć ukrajinskim oružanim snagama.

Olga je kazala da je odluka suda prva dobra vijest koju su dobili za četiri godine, ali da je zasjenjuje „stalna neizvjesnost i strah od deportacije“.

Dodala je: „Zdravlje mi se pogoršalo tokom ove četiri godine, a i dalje moramo da čekamo konačnu odluku. Sve ovo je veoma stresno i niko ne zna koliko će trajati. Ovo iskustvo je već ostavilo trajne posljedice na naše živote i moraćemo da se nosimo s njima. Bez obzira na sve, željela bih da zahvalim svima koji nam pomažu, podržavaju nas i doslovno nas spasavaju od smrti.“

Nikita je kazao: „Ranije, kada sam zamišljao kako ću reagovati na pozitivnu odluku, bio sam siguran da će to biti veoma emotivan trenutak. Ali zapravo nisam osjećao ništa. Čudno je, ali sada mi se čini da sam već psihički iscrpljen. I dalje moramo da čekamo konačnu odluku.“

Njihov advokat, koji je zbog bezbjednosnih razloga tražio da ostane anoniman, nada se da će im uskoro biti odobren azil.

„Sud je poništio negativnu odluku o azilu jer su klijenti dostavili veliki broj novih dokaza koji ukazuju na to da bi mogli biti izloženi progonu“, kazao je. „Finska imigraciona služba mora pažljivo da procijeni da li međunarodna pažnja i veliko medijsko interesovanje za ovaj slučaj dodatno ugrožavaju njihovu bezbjednost.“

Brauder, čiji je prijatelj i advokat Sergej Magnicki preminuo nakon zlostavljanja u ruskom zatvoru, kazao je da je najnovija odluka „važna pobjeda za Nikitu i Olgu, ali da do ovoga nikada nije ni trebalo da dođe“.

Dodao je: „Finska je na prvoj liniji odbrane Evrope od Putinove agresije. Bilo bi potpuno apsurdno da dvoje ljudi koji su se javno suprotstavili toj agresiji pošalje pravo u Putinove ruke. Nadam se da će finske vlasti sada Nikiti i Olgi pružiti zaštitu koju zaslužuju.“

Anti Lehtinen, direktor odjeljenja za međunarodnu zaštitu finske imigracione službe, kazao je da ne može da komentariše pojedinačne slučajeve, ali je naveo da se svega oko pet odsto svih odluka godišnje vraća na ponovno razmatranje. U velikoj većini tih slučajeva razlog je to što podnosilac zahtjeva tokom sudskog postupka dostavi nove informacije o svojoj situaciji.

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *