Pravo čeka na proceduru: Zakon stupio na snagu 11. avgusta, žene već tražile ljekarska uvjerenja

Smatram da je važno da se prije početka izdavanja potvrda precizno definiše procedura, kako bi pacijentkinje koje ispunjavaju uslove mogle ovo pravo ostvariti na jasan, ujednačen i nesmetan način”, poručila je dr Vanja Popović

U praksi najčešće dolaze pacijentkinje kod kojih bolove uzrokuju endometrioza, adenomioza, miomi materice ili druge promjene na materici i jajnicima

Izabranim ginekolozima u domovima zdravlja od kako je stupio novi Zakon o zdravstvenom osiguranju javljale su se žene koje su se interesovale da li i na koji način mogu ostvariti pravo na menstrualno odsustvo.

Ipak, prema informacijama “Informacije CG”, zdravstvena uvjerenja do sada još nisu izdata pacijentkinjama jer se čekaju jasne smjernice o tome ko i na koji način može ostvariti dvodnevno bolovanje na mjesečnom nivou zbog bolnih menstruacija.

Novi zakon, koji predviđa pravo na menstrualno odsustvo pacijentkinjama sa sekundarnom dismenorejom, usvojen je u Skupštini krajem jula, a stupio na snagu 11. avgusta.

“U prethodnom periodu, od kada je objavljena vijest da će pacijentkinje sa sekundarnom dismenorejom imati pravo na menstrualno odsustvo, kod izabranih ginekologa javljale su se žene koje su se interesovale ko ima pravo na odsustvo i na koji način ga mogu ostvariti. Uglavnom su to bile pacijentkinje kod kojih su u zdravstvenim kartonima već evidentirane epizode menstruacija praćenih izraženim bolovima, kao i pacijentkinje sa već postavljenim dijagnozama oboljenja koja mogu biti uzrok sekundarne dismenoreje”, kazala je “Vijestima” dr Vanja Popović, specijalista ginekologije i akušerstva Doma zdravlja Glavnog grada.

Prema informacijama kojima dr Popović raspolaže, do sada još nije izdata nijedna potvrda, s obzirom na to da se očekuju jasne smjernice pravne službe i menadžmenta o načinu primjene nove zakonske odredbe.

“Smatram da je važno da se prije početka izdavanja potvrda precizno definiše procedura, kako bi pacijentkinje koje ispunjavaju uslove mogle ovo pravo ostvariti na jasan, ujednačen i nesmetan način”, poručila je Popović.

Tačan broj pacijentkinja koje imaju sekundarnu dismenoreju teško je procijeniti, jer se ona javlja kao posljedica različitih ginekoloških oboljenja, a učestalost zavisi i od populacije koja se posmatra, odgovorila je dr Popović “Vijestima”.

Kazala je da se u svakodnevnoj praksi najčešće susrijeću sa pacijentkinjama kod kojih izražene menstrualne bolove uzrokuju endometrioza, adenomioza, miomi materice ili određene druge strukturne promjene na materici i jajnicima.

“Da bi se govorilo o sekundarnoj dismenoreji, potrebno je utvrditi da menstrualni bolovi imaju prepoznatljiv sekundarni uzrok, odnosno da postoji osnovno ginekološko oboljenje ili patološko stanje koje može objasniti tegobe”, istakla je Popović.

Naglasila je da sama činjenica da žena ima veoma bolne menstruacije nije dovoljna da se automatski postavi dijagnoza sekundarne dismenoreje.

“Potrebna je ginekološka procjena i, kada je indikovana, odgovarajuća dijagnostika kojom se utvrđuje uzrok tegoba”, pojasnila je.

Novi Zakon ženama s tom dijagnozom priznaje pravo na menstrualno odsustvo u trajanju do dva dana mjesečno, kao posebno stanje privremene spriječenosti za rad, a naknada zarade za to vrijeme obezbjeđuje se u visini od 100 odsto.

U obrazloženju dostavljenom Skupštini piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža između zdravlja i profesionalnih obaveza žena.

Inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva podnijela je na Dan žena ove godine nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.

Ona je tada “Vijestima” kazala da inicijativa, pored vraćanja dostojanstva ženama, doprinosi boljoj prevenciji oboljenja kao što je karcinom grlića materice jer je predviđeno da žene jednom godišnje, najkasnije do 31. decembra, donose dokaz o stanju koje im daje pravo na menstrualna odsustva.

“To znači da bi se obezbijedila redovnost ginekoloških pregleda. Prema poražavajućim podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2023. godine u 61 odsto slučajeva rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti. Ovo ukazuje da se u najvećem broju slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno”, kazala je Pejović.

Ona je tada istakla da je, dok je istraživala temu, naišla na podatak da su sedamdesetih godina u pojedinim crnogorskim preduzećima, kao što je kombinat u Mojkovcu, žene imale pravo na menstrualno odsustvo i da to najbolje govori koliko smo nazadovali po pitanju ženskih prava u toj oblasti.

Pored Crne Gore, Španija i Portugal su među rijetkim evropskim zemljama koje su zakonom uredile pravo žena na plaćeno odsustvo zbog menstrualnih tegoba.

Španski zakon iz 2023. godine predviđa da žene koje imaju jake, onesposobljavajuće menstrualne bolove povezane s prethodno dijagnostikovanim zdravstvenim stanjem poput endometrioze imaju pravo na bolovanje koje potvrđuje ljekar, u trajanju od tri ili pet dana, tokom kojih se pacijentkinji obračunava naknada zarade u iznosu od 75 odsto iz sistema socijalnog osiguranja.

U Portugalu je prošle godine uveden zakon kojim se predviđa da žene koje imaju menstrualne bolove usljed endometrioze ili adenomioze mogu da odsustvuju s posla do tri uzastopna dana mjesečno, bez umanjenja zarade.

U većini drugih evropskih zemalja ne postoji zakonom definisano pravo na menstrualno odsustvo, iako pojedine kompanije ili lokalne samouprave uvode pogodnosti za zaposlene.