Prpa od Vučića “pocijepala” Mićanovićev govor: Zašto poznati glumac nije otvorio Filmski festival u Herceg Novom

Dio vlasti u Crnoj Gori poručuje da ima udvorički odnos prema režimu u Srbiji. Takav potez ne može drugačije da se razumije, jer prija samo vlasti u Beogradu, kaže Vesna Mališić ("Radar")

Ako mi iz branše zaćutimo, šaljemo političarima samo jednu poruku – da nas je strah i da jeftino mogu kupiti naše ćutanje, poručuje producent Ivan Đurović

Mićanović u govoru, čiju su autentičnost "Informacije CG" potvrdile, kazao da "ono što se dešava sada nama, ovdje, može se desiti sjutra, tamo, vama", pozvavši publiku da "ne žmuri", već da "širom otvori oči"

Odluka da poznati srbijanski glumac Dragan Mićanović ne otvori Filmski festival u Herceg Novom govorom u kom kritikuje režim u svojoj zemlji, katastrofalan je potez crnogorske vlasti, koja je time poslala podaničku poruku Aleksandru Vučiću. Novski festival od osnivanja je igračka politike, i čim je tako, za očekivati je da će političari zabranjivati sve što im ne odgovara.

Tako sagovornici "Informacije CG" komentarišu to što Mićanović, iako je bilo planirano, nije otvorio 39. izdanje festivala.

List saznaje da je tekst njegovog govora koji su objavili pojedini crnogorski mediji autentičan, te da je on (govor) definitivno bio razlog zbog kog glumac nije otvorio manifestaciju.

U govoru se, između ostalog, upozorava na "sistematsku eliminaciju slobodnomisleće kulturne scene" u Srbiji, te kritikuje odnos tamošnjeg režima prema umjetnicima nakon protesta na kojima je tražena odgovornost za pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 2024, u kom je stradalo 16 osoba.

"Ono što se dešava sada nama, ovdje, može se desiti sjutra, tamo, vama. Prije godinu i po dana, zajedno s kolegama nosio sam transparent na kom je pisalo: 'Ja ću da ustanem, zgažen, zgromljen, tlačen, na čelične vojske sa drvenim mačem'. Tražili smo odgovornost za veliku tragediju koja nas je sve pogodila i digli glas protiv nasilja koje su naše mlade kolege doživjele ispred fakulteta. Od tada, pa do danas, o odgovornosti se sve manje pričalo, dok se nasilje sve više širilo", navodi se u govoru.

Na kraju govora, pozivajući se na riječi reditelja Aleksandra Saše Petrovića – da "bez duše nema pravog filma", Mićanović je pozvao publiku da "ne žmuri", već da "širom otvori oči".

Mićanović je prije tri dana "Pobjedi" kazao da, prije završetka festivala (28. avgust), ne želi da govori o razlozima zbog kojih nije otvorio manifestaciju. Predsjednica Savjeta festivala Aleksandra Božović "Vijestima" je kazala da dijeli Mićanovićev stav.

Umjesto Mićanovića, festival su otvorili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić (Demokrate) i njegova partijska koleginica, ministarka kulture i medija Tamara Vujović. Njih dvoje nisu odgovorili na pitanja redakcije da li je tačno da Mićanović nije otvorio događaj zbog prirode govora koji je pripremio, te kakva se poruka šalje ako se takvi govori cenzurišu.

Crnogorski producent Ivan Đurović ocijenio je za "Informacije CG" da je festival u Herceg Novom od osnivanja gotovo uvijek bio igračka politike, od lokalne do državne, te da je vrlo često zbog toga bilo neizvjesno njegovo održavanje.

"Upravo to ideološko mimoilaženje lokalne i državne politike, te sudar svakojakih sujeta i ambicija, ostavljali su festival u stalnom traganju, često je tematski lutao i tražio se, i zato je upitno relevantan, svakako ne u evropskim okvirima. Festival posljednjih nekoliko godina napreduje, opet zahvaljujući entuzijazmu svega nekoliko ljudi, nešto većem budžetu i novom 'industry programu', a političari takvu šansu ne propuštaju", naveo je on.

Đurović je konstatovao da političari ne žele samo da se slikaju, već i da svojataju festival, jer hoće, prema njegovim riječima, da budu mali lokalni bogovi. Poručio je da, čim je festival političara, onda naravno da će braniti sve što im ne ide naruku, dodajući da je primjer za takvo ponašanje festival u Nišu.

Niški filmski festival, kog organizuje Udruženje filmskih glumaca Srbije, osnovan je 1966. godine i tradicionalno se održava u tom gradu. Ipak, ove godine se paralelno s tim događajem, održava i prvi Međunarodni filmski festival, pod pokroviteljstvom tamošnje lokalne vlasti i režima u Srbiji. Gost tog događaja je belgijski glumac Žan Klod Van Dam, koji se uoči festivala susreo s predsjednikom Srbije Vučićem.

Na pitanje da je odluka da Mićanović ne otvori festival u Herceg Novom pokazatelj da u Crnoj Gori i te kako postoje oni koji se boje režima u Beogradu, Đurović je odgovorio da su političari i partije iz kojih dolaze, a koji su zaduženi za festival u primorskom gradu, i te kako ovisni o Vučiću.

"… Pa ga se neki boje zbog svojih glasača, raznoraznih ucjena, jer je to normalno kad služite diktatoru, neki i neke su pragmatični i neće baš da zatvore vrata, neki su deklarativno protiv njega, a intimno velika većina su iskreno zaljubljeni u njegov lik i djelo. Ako mi iz branše zaćutimo, šaljemo političarima samo jednu poruku – da nas je strah i da jeftino mogu kupiti naše ćutanje", ocijenio je on.

Sagovornik ističe da je najmanje bitno odakle dolazi čovjek kog su upravo oni pozvali da govori, a onda mu zabranili, iako je taj govor, napominje, za njega nesporan, vrlo odmjeren i nije uvredljiv. Podvukao je da je najmanje bitno je li govornik "ćaci" ili "blokader", ili je, u najgorem slučaju, za Vučića ili Mila Lompara, već da je bitno da političari ne smiju ni da pomisle da zabrane bilo kome da javno kaže što misli, dok god to ne vrijeđa bilo koga na nacionalnoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi.

Glavna i odgovorna urednica beogradskog nedjeljnika "Radar" Vesna Mališić rekla je "Vijestima" da je prisustvovala otvaranju festivala, te da je iz više razloga šokirana potezom da se Mićanoviću ne dozvoli da otvori događaj. Navela je da je prvi razlog to što smatra da je važno biti solidaran kad su u pitanju slobode, naročito umjetničke slobode, pojašnjavajući da su umjetnici u Srbiji pod stravičnim pritiskom režima.

"To zahtijeva solidarnost svih. Zašto je Crna Gora, odnosno ministarka kulture i medija, posegla za tim, ako je njena odluka bila…? Po mom mišljenju, to je katastrofalni potez crnogorske vlasti. Ne može se cenzurisati niko ko ima autorski tekst, bez obzira šta ima da kaže. A kad pročitate taj tekst, vidite da se on zalaže za slobodu, solidarnost, demokratiju, da se zalaže za sve za što bi trebalo i crnogorska vlast da se zalaže", rekla je ona.

Mališić je istakla da je kritički ton Mićanovićevog govora normalan, zato što glumac dolazi iz zemlje u kojoj, prema njenim riječima, režim mobinguje umjetnike, dodajući da oni u Srbiji ne mogu da snimaju filmove i dobijaju novac na javnim konkursima ako nisu podobni.

"Oni žive zaista jezivu situaciju. I naravno da jedan umjetnik mora to da izrazi i da traži solidarnost za to", ocijenila je sagovornica.

Upitana kakvu poruku šalje crnogorska vlast ovakvim potezom, Mališić je odgovorila da dio vlasti poručuje da ima udvorički odnos prema režimu u Srbiji. Prema njenim riječima, takav potez ne može drugačije da se razumije, jer samo može da prija režimu u Srbiji, nikom drugom.

Ustvrdila je da je posrijedi podanička poruka sprem režima u Srbiji, a ideju da se neko cenzuriše okarakterisala je kao "katastrofalnu".

"To je apslutno neprihvatljivo. Drugo, poruka koju su poslali je da su snishodljivi prema režimu u Beogradu, pokušavaju da govore ono što bi se njihovom uhu (režimu u Beogradu) dopalo, što je takođe loše za Crnu Goru, ako je autonomna država", kaže ona.

Sagovornica je navela da misli da je objašnjenje da je festival umjetnički događaj – izgovor, navodeći da je umjetnički festival par ekselans politički događaj.

"Odnosno – poruke koje umjetnici šalju su, između ostalog, i političke poruke. One ne ugrožavaju nikoga, ali brane slobodu i demokratiju. Zato su one političke poruke", poručila je Mališić.

Da su filmski festivali i politička pozornica, svjedoče brojni primjeri s važnih svjetskih adresa. Britanska glumica Tilda Svinton (Swinton) prošle godine je na Filmskom festivalu u Berlinu, nakon što je primila nagradu "Zlatni medvjed" za životno djelo, održala govor u kom je osudila "zaprepašćujuće divljaštvo pakosti, masovno ubistvo koje sprovodi država i koje je međunarodno omogućeno".

Iako u govoru nije direktno pominjala rat u Ukrajini, genocid u Gazi ili američkog predsjednika Donalda Trampa, oštro je kritikovala ono što je nazvala – "našim vladama zavisnim od pohlepe".

"Ovo su činjenice. S njima se moramo suočiti. Zato, radi jasnoće, nazovimo stvari pravim imenom. Nečovječnost se sprovodi pred našim očima", kazala je ona.

Doajen američkog glumišta, Robert De Niro prošle godine je na festivalu u Kanu oštro kritikovao Trampa, nakon najave američkog predsjednika da želi da uvede carine na filmove snimljene izvan Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

"Umjetnost je istina. Umjetnost grli raznolikost. I zato je umjetnost prijetnja autokratama i fašistima širom svijeta. Američki predsjednik, inače kulturni laik, postavio je sebe na čelo jedne od vodećih američkih institucija kulture", poručio je tada De Niro.

Trampa je na istom festivalu prošle godine kritikovala i francuska glumica Žulijet Binoš (Juliette Binoche), koja je ironično kazala da vidi da se Tramp bori i da pokušava "na mnogo različitih načina da spasi Ameriku i sopstvenu pozadinu". Kritičan je bio i američki glumac Džeremi Strong (Jeremy Strong), koji je 2024. glumio u filmu "Pripravnik", biografskom ostvarenju o američkom predsjedniku i njegovom usponu tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka.

"Istina je pod napadom. Posebno u ovom hramu filma, uloga filma je sve kritičnija jer se može boriti protiv tih sila u entropiji istine…", naveo je on.

O "slučaju Mićanović" juče je bilo riječi i u crnogorskom parlamentu. Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da je govor srbijanskog glumca "zastiđe i skandal", te dodao da bi napustio sjedište iz protesta, da je Mićanović održao govor.

"Koja je to umjetnička sloboda da čovjek dođe i da otvori festival tako što će da napada vlast u drugoj državi…? Kakve veze ima festival s izborima u Srbiji i s trenutnom političkom borbom između vlasti i opozicije? Ja sam pročitao taj govor g. Mićanovića, i moram vam reći da je to zastiđe i skandal…", kazao je predsjednik DNP-a, blizak režimu u Beogradu.

Ocijenio je da Mićanovićev govor "nema veze s umjetničkim slobodama", te da Mićanović nije govorio o problemima s kojima se suočavaju režiseri i glumci, čestitavši Katiću i ministarki Vujović što mu "nisu dozvolili da održi taj politički govor".

No, Kneževićeve tvrdnje nisu tačne, jer je taj glumac u govoru kazao da skoro dvije godine nema konkursa za nove filmove, da se ukidaju finansije za značajne festivale, kao i da njegove kolege prebijaju u centru glavnog grada Srbije (Stevan Filipović).

S druge strane, šef poslaničkog kluba Evropskog saveza Boris Mugoša rekao je da je riječ o klasičnom primjeru cenzure, dodajući da umjetnost nije oivičena granicama države.

"Čekam ministarku kulture i medija i predsjednika Opštine Herceg Novi da kažu je li to tačno. Ako jeste, to je zastiđe, jer je to klasična cenzura", naveo je Mugoša, dodajući da mu je žao što Knežević ne razumije što je umjetnost "u svojoj esenciji".

Napomenuo je da postoje razni glumci koji govore o političkoj situaciji u Crnoj Gori, a da nisu odavde, navodeći da nije primijetio da Kneževiću smetaju takvi nastupi.

"Ima glumaca koji vrlo ružno govore o Crnoj Gori, a proveli su vrijeme u ovoj državi baveći se tim poslom. Mislim da slobodu govora ne treba ograničavati, a da svako treba da snosi odgovornost za ono što kaže", ocijenio je Mugoša.

Crnogorski reditelj Mladen Ivanović kazao je "Vijestima" da je umjetnosti potreban prostor da govori, a da bez tog prostora nema ni kinematografije, ni pravog filmskog festivala.

"Uopšteno, i lično i profesionalno, protiv sam svake diktature i cenzure, bez obzira na to dolazi li iznutra ili spolja. Što se tiče Dragana Mićanovića, jednog od najvećih živih glumaca s ovih prostora, lično i profesionalno sam protiv bilo kakve cenzure. Za mene ovo nije političko, već prije svega etičko pitanje", naveo je on.

Ipak, istakao je da smatra da je u ovakvim situacijama potrebno biti oprezan i ne donositi sud prije nego što se čuju obje strane.

"Nastanak jednog filma zahtijeva godine posvećenosti, odricanja i vjere u sebe i u ono što radimo… Mislim da su to stvari koje bi trenutno trebalo da budu u našem glavnom fokusu. Filmski festival nije samo otvaranje i crveni tepih. Festival su filmovi, njihovo gledanje, razgovor o njima i učenje kako se filmovi prave", dodao je Ivanović.