Korisnici Dojče velea o životu Rusiji: “Ljudi su bijesni kao nikada ranije i za sve svoje probleme krive Zapad”

Nestašice goriva, izazvane ukrajinskim napadima dronovima na ruske rafinerije, postale su jedan od glavnih izvora nezadovoljstva javnosti. Podaci portala za praćenje dostupnosti goriva BenZinMap pokazuju ozbiljna ograničenja prodaje u 66 regiona, zaključno sa 27. avgustom, dok je u još 16 regiona bilo lokalnih poremećaja ili naglog rasta cijena

Zvanična istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da se raspoloženje građana u Rusiji pogoršava kako ekonomski pritisak raste. Dojče vele (DW) je zamolio korisnike da podijele svoja iskustva iz svakodnevnog života.

Nestašice goriva remete svakodnevni život u Rusiji. Nezadovoljstvo platama raste dok se mogućnosti za zapošljavanje smanjuju. Planiranje budućnosti ustupilo je mjesto kratkoročnom snalaženju, dok se zabrinutost širi zemljom.

Čak i vodeće ruske agencije za ispitivanje javnog mnjenja, uključujući državne VCIOM i FOM, kao i nezavisni Centar Levada, bilježe jasan pad raspoloženja javnosti. Kremlj, međutim, insistira na tome da je situacija stabilna. DW je pozvao korisnike svojih društvenih mreža da podijele svoje priče. Svi odgovori su anonimizovani iz bezbjednosnih razloga.

Jedan pratilac DW-a iz moskovske četvrti Pečatniki opisao je nedavni pokušaj da kasno uveče natoči gorivo, tokom kojeg je prešao oko 40 kilometara tražeći benzinske pumpe koje još imaju zalihe.

"Ako negdje uopšte ima goriva, redovi su ogromni, od 50 do 100 automobila", rekao je. "Odlučili smo da je čekanje na gorivo do tri ili četiri ujutru, a zatim odlazak pravo na posao, zapravo veoma loša ideja, pa smo se vratili kući da spavamo. Trenutno imamo pola rezervoara, ali do kraja nedjelje moraćemo ili da tražimo gorivo ili jednostavno više nećemo moći da vozimo. U posljednje vrijeme automobil gotovo isključivo koristimo za odlazak na daču, kako bismo posjetili svoje starije roditelje."

"Sada gorivo morate da tražite noću. Nemate uvijek sreće. Često ga uopšte nema. Ako ga ima, čeka se dva do tri sata", rekao je drugi korisnik sadržaja DW-a.

Nestašice goriva, izazvane ukrajinskim napadima dronovima na ruske rafinerije, postale su jedan od glavnih izvora nezadovoljstva javnosti. Podaci portala za praćenje dostupnosti goriva BenZinMap pokazuju ozbiljna ograničenja prodaje u 66 regiona, zaključno sa 27. avgustom, dok je u još 16 regiona bilo lokalnih poremećaja ili naglog rasta cijena.

Aleksandar Šohin, predsjednik Ruskog saveza industrijalaca i preduzetnika (RSPP), izjavio je za portal RBC da je kapacitet prerade nafte smanjen za gotovo trećinu, što potvrđuju i nezavisni analitičari. Vladine mjere, uključujući zabranu izvoza, povećanje uvoza i ublažavanje standarda kvaliteta goriva, nisu uspjele da riješe problem.

Podaci ruske državne statističke službe Rosstat pokazuju da su prosječne maloprodajne cijene benzina ove godine porasle za 7,4 odsto, nadmašivši ukupnu inflaciju od 4,19 odsto. Međutim, prosječne vrijednosti prikrivaju velike regionalne razlike. Benzinske pumpe u vlasništvu velikih naftnih kompanija bilježe relativno umjeren rast cijena, što je dovelo do stvaranja dugih redova. Nezavisne pumpe naplaćuju znatno više cijene, dodatno opterećujući kućne budžete.

Ipak, malo je znakova otvorene panike. Čini se da se vozači prilagođavaju povremenim nestašicama.

"Goriva nema dovoljno, ali Sankt Peterburg za sada još izdržava", rekao je jedan korisnik.

"Bilo je problema sa gorivom, ali situacija je sada bolja, iako ga još nema svuda", rekao je drugi.

Zvanični statistički podaci ukazuju na izuzetno nisku nezaposlenost u Rusiji, pri čemu Rosstat navodi rekordno nisku stopu od 2,2 odsto. Međutim, ta brojka može da zavara. Platforme za zapošljavanje hh.ru i SuperJob bilježe nagli rast broja radnih biografija, uz istovremeni pad broja oglasa za posao, što ukazuje na sve veće nezadovoljstvo radnika, ali i na nedostatak drugih mogućnosti.

Rast plata takođe je usporen. Kompanije u sektorima koji se suočavaju sa teškoćama, poput automobilske industrije i rudarstva, sve češće prebacuju zaposlene na skraćeno radno vrijeme ili ih šalju na prinudni odmor. Neki čitaoci DW-a takođe tvrde da je tržište rada pod velikim pritiskom.

"Sve je teže pronaći novi posao. Nema novih otvorenih radnih mjesta, a ona koja postoje ili su slabo plaćena ili podrazumijevaju iscrpljujuće smjene od 12 sati", napisao je jedan pratilac.

"Kašnjenja u isplati plata otežavaju otplatu kredita", rekao je drugi.

"Cijelo ljeto radim za dvije trećine svoje plate. To pokriva hranu i teretanu, i to je otprilike sve", naveo je treći.

"Otpuštanja su pogodila mnoge industrije", dodao je četvrti. "Trka sa vještački podstaknutim rastom plata je završena. A život je postao neuporedivo skuplji nego prije 2022. godine."

Takvo sumorno raspoloženje proširilo se čak i na prestižna kancelarijska zanimanja. Jedan IT stručnjak iz Sankt Peterburga ovako je opisao promjenu situacije: "Nema iznenadnih ekonomskih šokova, već samo postepeno propadanje koje traje posljednjih deset godina. Izgledi za posao su loši, a pronalaženje novog radnog mjesta biće izuzetno teško."

Jedan 54-godišnji preduzetnik iz Moskve prisjetio se kako je prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine vodio uslužnu kompaniju koja je radila za zapadne modne brendove. Pošto su ključni klijenti napustili Rusiju, bio je primoran da zatvori firmu. Kasnije je pokrenuo novi posao, proizvodnju odjeće u centralnoj Aziji i Bangladešu za prodaju u ruskim internet prodavnicama. U početku je rast prihoda potrošača podstakao brzo širenje poslovanja. Međutim, kako su ekonomski pritisci rasli, uslovi su se pogoršavali.

"U početku je prodaja rasla brže nego što smo očekivali. Ali i ovaj posao su pogodile posljedice sadašnje politike, izolacije i ekonomske nestabilnosti", objasnio je preduzetnik. "Prihodi katastrofalno padaju. I nismo samo mi pogođeni. Ljudi štede na gotovo svemu."

Glavna tema odgovora koje je DW dobio jeste odsustvo pozitivne vizije budućnosti. Sudeći prema komentarima ispitanika, oni se ne pripremaju za jedan veliki šok, već za dugotrajan period stagnacije ili propadanja.

"U našem regionu promjene još nisu značajne", napisala je jedna žena sa Sahalina. "Cijene, naravno, rastu, ali generalno imam osjećaj da ljudi žive isto kao i ranije. Lično, najviše promjena u svakodnevnom životu osjećam prilikom korišćenja internet usluga. Internet je sporiji, a VPN je gotovo stalno uključen kako bi se zaobišla cenzura. Ogroman broj ljudi iz mog okruženja napustio je Rusiju, iako se to događa još od 2022. godine. I mi smo poslali sina u drugu zemlju."

Kada planiranje postane teško, preovlađuje svakodnevno snalaženje.

"Nestašice goriva, napadi dronovima… Čak su i obična putovanja u Tursku postala preskupa", rekao je jedan pratilac. "Ljudi ništa ne planiraju, podižu gotovinu i kupuju dolare. Nema nade u svjetliju budućnost ni u promjenu vlasti. Svi žive za danas. Konzumiranje alkohola je znatno poraslo, čak i u Moskvi."

Pored zabrinutosti i apatije, značajan broj odgovora ukazuje na sve veću društvenu podijeljenost, pri čemu se ljudi povlače u sve uže krugove i izbjegavaju šire rasprave.

"Ljudi su bijesni kao nikada ranije i za sve svoje probleme krive Zapad. Život je postao mnogo siromašniji, dosadniji i opasniji nego prije rata", naveo je jedan pratilac. "Ljudi se ili potpuno zatvore ili odmah prekidaju svaki razgovor o životu i ratu. Gotovo niko više ne pokušava da održava privid normalnosti niti da se pretvara da je sve u redu."

"Problem nisu samo gorivo ili internet, već promjena u ljudima, čak i u onima koji su nekada bili sasvim pristojni", napisala je druga pratiteljka, zaposlena u zdravstvu. "Postoji unutrašnji strah, duboka razdražljivost, čak i među onima koji ništa ne razumiju i ne žele ništa da znaju. Ali svi vide cijene. To plaši ljude. Unutrašnji društveni tabui nestaju… Inteligencija je odjednom izgubila svoju uglađenost i kulturne manire, a posebno inženjeri iz vojno-industrijskog sektora."