Razgovori sa Hrvatima još na ljetnjoj pauzi: Bilateralnih konsultacija, uprkos najavama, neće biti do kraja mjeseca

U ovom trenutku fokus je na nastavku razgovora i aktivnosti kroz postojeće mehanizme, odnosno nadležne komisije, odbore i druga radna tijela, kazali su u Ministarstvu vanjskih poslova

Iz Ministarstva odbrane nijesu odgovorili na to da li je s hrvatskom stranom usaglašeno kad će biti održani posebni sastanci posvećeni pitanjima “Jadrana”

Izjava Vande Babić Galić da će se stari jedrenjak vratiti “svom vezu i kući” ne doprinosi rješavanju otvorenih pitanja, navode iz resora diplomatije

Iako je bilo najavljeno da će se do kraja avgusta u Podgorici održati treća runda bilateralnih razgovora između Crne Gore i Hrvatske, to ipak neće biti slučaj, potvrđeno je “Vijestima” iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).

Iz resora diplomatije redakciji je rečeno da se kontakti s hrvatskom stranom odvijaju u kontinuitetu i na svim nivoima, te da će dva ministra vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) i Gordan Grlić Radman, imati priliku za susret na predstojećem Bledskom strateškom forumu (koji se održava danas i sjutra), dok će u narednom periodu biti utvrđeni datumi za razgovore o pitanjima granice i statusu školskog broda “Jadran”.

“Kad je riječ o trećoj rundi bilateralnih konsultacija, ona se do kraja ovog mjeseca neće održati. U ovom trenutku fokus je na nastavku razgovora i aktivnosti kroz postojeće mehanizme, odnosno nadležne komisije, odbore i druga radna tijela”, piše u odgovoru listu.

Iz MVP-a je 22. jula saopšteno da će Crna Gora rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom pristupati otvoreno, odgovorno i u dobroj vjeri, te da je taj Vladin resor hrvatskim kolegama predložio održavanje treće runde bilateralnih političkih konsultacija u Podgorici, do kraja avgusta ove godine.

“Neposredan i sadržajan dijalog smatramo najboljim putem ka približavanju stavova, otklanjanju nedoumica i daljem jačanju međusobnog povjerenja i saradnje”, naveli su tada.

Saopštenje crnogorskog MVP-a uslijedilo je nakon što je ranije tog dana iz Zagreba poručeno da je Hrvatska pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, kao i da bi crnogorska strana trebalo da ubrza rad na otvorenim pitanjima.

“Preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. i stoga ponovo pozivamo crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima”, rekli su tada.

U međuvremenu je jedno od otvorenih pitanja između dvije države, školski brod “Jadran”, opet izazvalo “buru”.

Specijalna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Vanda Babić Galić kazala je 20. avgusta da nevladina organizacija (NVO) “Miholjski zbor” iz Tivta i Ministarstvo odbrane “manipulišu građanima Crne Gore”, kao i da će se “Jadran” na kraju vratiti “svome vezu i svojoj kući”.

Babić Galić se prošle sedmice u objavi na Fejsbuku osvrnula na svečanost koju su Ministarstvo odbrane i Mornarica Vojske Crne Gore organizovali povodom 93. rođendana broda “Jadran”, kad je “Miholjski zbor” organizovao prikupljanje potpisa građana za peticiju kojom Savjet nevladinih organizacija Boke Kotorske traži od crnogorskih vlasti da jedrenjak ne ustupe Hrvatskoj, već da “Jadran” ostane u Tivtu i Crnoj Gori.

Iz te NVO su saopštili da je za šest dana peticiju podržalo više od 2.500 građana.

“Manipulator uvijek glumi žrtvu. Tako i sada svjedočimo manipulaciji NVO i Ministarstva odbrane s građanima Crne Gore. Žao mi je građana. Žao mi je Crne Gore”, napisala je Babić Galić.

Ona je navela da će, “posebno kad imate debelu dokumentaciju”, “na kraju sve doći na svoje”, te da će školski brod “Jadran” “svome vezu i svojoj kući”, uz poruku: “Kome krivo, kome pravo”.

Iz MVP-a su “Vijestima” rekli da izjava Babić Galić ne doprinosi rješavanju otvorenih pitanja između dvije države, poručujući da se otvorena pitanja mogu rješavati isključivo kroz neposredan i otvoren dijalog.

“Pitanja od zajedničkog interesa mogu se rješavati isključivo kroz neposredan, otvoren i sadržajan dijalog, koji je najbolji i najkonstruktivniji put za približavanje stavova, otklanjanje eventualnih nedoumica i dalje jačanje međusobnog povjerenja i saradnje”, kazali su iz Ibrahimovićevog resora.

Ocijenili su da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena takvom pristupu, uz odgovorno sagledavanje svih otvorenih pitanja i puno uvažavanje činjenice da se njihova rješenja mogu pronaći prije svega kroz dijalog i međusobno razumijevanje.

Hrvatska potražuje od Crne Gore “Jadran”, koji je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije izgrađen 1933. godine u Njemačkoj. Zvanični Zagreb poručuje da je u pitanju hrvatski brod, koji mora biti vraćen u Split gdje je proveo većinu vremena tokom postojanja SFRJ, u tamošnjoj ratnoj luci “Lora”, Jugoslovenske ratne mornarice.

Crna Gora, međutim, pozivajući se na istorijske okolnosti oko raspada SFRJ 1991. i Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije koji su 2001. godine potpisale sve bivše jugoslovenske republike i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija u ime Srbije i Crne Gore, smatra da joj jedrenjak danas potpuno legalno pripada.

Zvanični Zagreb ne odustaje od “Jadrana” i vraćanje tog broda nameće kao jedno od tzv. otvorenih pitanja u odnosima s Crnom Gorom. Među otvorenim pitanjima, zbog kojih je Hrvatska Crnoj Gori u januaru 2025. godine blokirala zatvaranje poglavlja 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), među kojima su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, promjena imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru… Osim poglavlja 31, Zagreb je prošlog mjeseca Crnoj Gori blokirao i poglavlje 14 (Saobraćajna politika).

Iz MVP-a je redakciji saopšteno da kad je riječ o radu i načinu rada Komisije obrazovane povodom statusa školskog broda “Jadran”, u skladu sa Poslovnikom o radu Komisije, svu komunikaciju sa javnošću obavlja ministar odbrane Dragan Krapović, koji ujedno i predsjedava Komisijom.

“Imajući to u vidu, za informacije o eventualnom usaglašavanju termina i mjesta održavanja posebnih sastanaka posvećenih statusu školskog broda “Jadran” potrebno je obratiti se Ministarstvu odbrane”, odgovoreno je iz MVP-a.

Iz Ministarstva odbrane nijesu odgovorili na pitanje lista da li je sa hrvatskom stranom usaglašeno kada će biti održani posebni sastanci i gdje će biti održani.

Vlada Hrvatske je u decembru prošle godine formirala Povjerenstvo (komisiju) za rješavanje pitanja povrata “Jadrana” i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom, dok je crnogorska izvršna vlast početkom maja ove godine donijela odluku o formiranju Komisije za uređenje odnosa s Hrvatskom povodom statusa školskog broda “Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore, na čijem je čelu ministar odbrane.

Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tvrdio je krajem jula u Skupštini da ima informacije da su se Hrvatska i Crna Gora dogovorile po pitanju broda “Jadran”.

“Dogovor je sljedeći – mi Hrvatima vraćamo brod ‘Jadran’. Ploviće pod hrvatskom zastavom i biće u luci u Splitu. Povremeno, moći ćemo da ga koristimo kao trenažni brod”, kazao je Knežević.

Hrvatska je u martu tražila da se usaglasi novi termin sastanka s predstavnicima Crne Gore o rješavanju spornih pitanja i tom prilikom najavila da će, ukoliko do toga ne dođe, razmotriti dalje korake u zaštiti svojih interesa u skladu s međunarodnim pravom i dobrom diplomatskom praksom.

Babić Galić tada je kazala “Vijestima” da je taj resor predložio održavanje sastanka s crnogorskom stranom 25. marta, s ciljem rješavanja jednog od otvorenih pitanja, ali da crnogorskim kolegama nije odgovarao taj termin.

Mjesec i po kasnije, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je saopštilo da “ako treba da se priča, može u Podgorici”, ali i da održavaju redovnu komunikaciju sa hrvatskim kolegama. List je početkom avgusta pisao da će se razgovori o spornom brodu “Jadran” i granici na Prevlaci održati odvojeno.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i Milana Kneževića.

Zbog toga je Zagreb, krajem januara 2025, blokirao Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31. Tada su počeli bilateralni razgovori ministarstava spoljnih poslova dvaju država i do sada su održana dva sastanka – oba u Zagrebu. Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih pitanja postoji napredak “u milimetrima”. Da bi odblokirao poglavlje, Zagreb traži rješavanje spornih bilateralnih pitanja, među kojim su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, vlasništvo nad brodom “Jadran”, promjena imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru…

Iz crnogorskog MVP-a ranije su saopštili da je u cilju rješavanja bilateralnih sporova sa Hrvatskom do sada potpisan Ugovor o poklanjanju nepokretnosti – Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, obnovljen je rad Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina “i preduzete su druge konkretne aktivnosti usmjerene na očuvanje identiteta i unapređenje položaja hrvatske zajednice u Crnoj Gori”.

Naveli su da je intenziviran i rad nadležnih institucija u oblastima nestalih lica, procesuiranja ratnih zločina, državne granice i školskog broda “Jadran”, za kojeg zvanični Zagreb tvrdi da je njihov, dok je stav Crne Gore da je brod njen, pozivajući se na Sporazum o sukcesiji Socijalističke federativne republike Jugoslavije.

Pitanje granice na Prevlaci, kako su kazali iz MVP-a, otvoreno je duže od tri decenije i njegovo rješavanje zahtijeva temeljnu pripremu i odgovoran dijalog.

Dodali su da se do postizanja konačnog rješenja, Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu primjenjuje bez problema već 24 godine, što su Crna Gora i Hrvatska zajednički konstatovale u više navrata.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je u prošle sedmice da očekuje da Hrvatska zajedno sa Crnom Gorom radi na rješavanju preostalih bilateralnih pitanja uoči pristupanja Crne Gore EU.

“Ako naredna proširenja sprovedemo na pravi način, preoblikovaćemo političku i bezbjednosnu perspektivu našeg kontinenta.

Napravićemo veliki korak ka nezavisnoj Evropi. U ovom istorijskom zadatku Hrvatska ima centralnu ulogu. Računamo na vas. Da to uradimo kako treba. I da to ostvarimo”, rekla je Kos na skupu hrvatskih diplomata.

Crnogorska Vlada očekuje da će poglavlje 14 zatvoriti u septembru, odnosno da će dobiti zeleno svjetlo Hrvatske.

Zagreb je to poglavlje blokirao navodno zbog pitanja takozvane kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavlja prevoz unutar druge države, ali i vazdušnih mapa, tj. granice vazdušnog prostora. Hrvatska smatra da njihov trenutni prikaz može oslabiti poziciju te zemlje u budućem razgraničenju sa Crnom Gorom, imajući u vidu da granice toga prostora treba da se poklapaju s onima na kopnu, odnosno na moru.

Spekuliše se da je Zagreb “zakočio” zatvaranje poglavlja i zbog opreme na aerodromu Ćilipi za koju se sumnja da je ukradena tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. i prebačena u Crnu Goru.

“Informacije CG” su pisale da su “Aerodromi Crne Gore” 2004. godine dostavili dubrovačkom aerodromu popis opreme ukradene s “Ćilipa” tokom rata 1991. i 1992, a koja se tada (2004) nalazila na aerodromima Tivat i Podgorica. U popisu opreme pored ostalog su bili elevator, samohodne stepenice, servisno vozilo za vodu i vatrogasno vozilo, tri traktora i slično.

To je prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom bio opljačkan.