Brnabić Piculi: Srbija ne traži specijalni tretman, već samo jednaki

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić navela je 17. oktobar 2025. u Tirani, u Albaniji kada su se hiljade ljudi okupili u podršku Hašimu Tačiju i još trojici lidera OVK kojima se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, da su i predsjednik Bajram Begaj i premijer Edi Rama i drugi visoki ministri javno podržali demonstraciju, i da ni jedna zvanična EU institucija nije reagovala niti su uslijedile mjere protiv Albanije

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Branbić danas je reagujući na izjavu izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonina Picule da Evropska unija treba da preispita nastavak pregovora sa Srbijom zbog načina organizovanja sahrane osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, odgovorila da Srbija ne traži nikakav specijalni tretman, već samo jednak tretman.

"Snaga reakcije EU na nedavne događaje u Srbiji pokreće očigledna pitanja – da li se isti standardi primjenjuju dosledno širom regiona?", napisala je Brnabić na mreži Iks i rekla da "vrijedi podsjetiti se na nekoliko primjera iz prošlosti", i uz priloženu Piclinu izjavu navela nekoliko primjera primjene duplih standarda po njoj.

Navela je 17. oktobar 2025. u Tirani, u Albaniji kada su se hiljade ljudi okupili u podršku Hašimu Tačiju i još trojici lidera OVK kojima se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, da su i predsjednik Bajram Begaj i premijer Edi Rama i drugi visoki ministri javno podržali demonstraciju, i da ni jedna zvanična EU institucija nije reagovala niti su uslijedile mjere protiv Albanije.

Zatim je navela koncert Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu 5. jula 2025. godine kome je prisutovalo pola miliona ljudi i tokom koga je, kako je rekla, pjevan pozdrav iz ustaške ere "Za dom spmren", i prikazivani simboli vezani za Ustaše. Prisustovali su predsjednik Parlamenta Gordan Jandroković i ministri, a premijer Plenković je posjetio probu i kasnije hvalio taj događaj. Evropska unija, napisala je Brnabić, samo je dala uopštenu osudu fašizma i proslijedila pitanje nacionalnim vlastima, a nije bilo nikakvih mjera protiv Hrvatske.

Navela je da su u Hrvatskoj od 2021. do 2022. hrvatske vlasti više puta odbile ili spriječile pokušaje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da posjeti Spomen obilježje Jasenovac i oda počast žrtvama, kao i da nije bilo reakcije zvaničnih EU institucija niti mjera protiv Hrvatske.

Ponovo navodi Hrvatsku, 30. novembra 2017. kada je hrvatski Parlament održao minut ćutanja poslije smrti Slobodana Praljaka, čiju presudu na 20 godina zatvora za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti je podržao Haški sud prethodnog dana. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković tada je reako da parlamentarne grupe smatraju da je konačna presuda "nepravedna i neprihvatljiva", a, kako je dodala Brnabić, nije bilo zvanične reakcije od EU institucija niti mjera protiv Hrvatske.

U Srebrenici, u BiH 11. jula 2015. Aleksandar Vučić koji je tada bio premijer Srbije napadnut je dok je prisustvovao komemoraciji da oda počast žrtvama i prenese poruku pomirenja, napisala je Brnabić. Ona je dodala da iako je EU osudila napad i zatražila punu istragu, više od 11 godina kasnije niko nije optužen, nikome nije suđeno niti je pozvan na odgovornost, i nije identifikovan nikakav institucionalni nastavak u EU u vezi tog slučaja.

U Sarajevu u BiH 19. aprila 2010. godine sahranjen je Rasim Delić, bivši komandant glavnog štaba Vojske Bosne i Hercegovine, koga je Haški sud osudio zbog toga što nije sprečo ili kaznio svirepo ponašanje prema zarobljenim bosansko Srpskim vojnicima od strane ispostave el Mudžaheda. On je dobio zvaničnu komemoraciju i najviše vojne počasti a prisustvovali su visoki državni, parlamentarni i vojni predstavnici, napisala je Brnabić.

Predsednik Predsjedništva Haris Silajdžić i ministar odbrane Selmo Cikotić su održali govore u njegov u čast, dodala je ona i rekla da nije uslijedila zvanična institucionalna reakcija ili mjera EU.

Zatim je navela slućaj Dinka Šakića, bivšeg komndanta koncentracionog logora Jasenovac osuđenog na 20 godina zatvora za ratne zločine protiv civila koji je kremiran 24. jula 2008. u Zagrebu u punoj ustaškoj uniformi. Katolički sveštenik Vjekoslav Lasić javno je veličao Šakića, napisala je Brnabić, ali nije bilo zvanične EU institucionalne reakcije ili mjera koje su uticale na pristupni proces koji je uslijedio.

"Ni jedan od ovih primjera nije naištao na raekciju u razmjerama koja se sada vidi protiv Srbije, napisala je Brnabić.

"Ako je pomirenje naš zajednićki cilj, selektivna osuda i nesrazmjerne političke posljedice nas ne mogu približiti tom cilju, zaključila je predsjednica Skupštine Srbije.