CDT: Institucije ćute na pitanja o radu i trošenju novca

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) saopštio je na Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama da institucije u Crnoj Gori često ne odgovaraju na pitanja o tome kako rade, kako donose odluke i kako troše javni novac.

Milena Gvozdenović iz te organizacije navela je da zakon, rokovi, službenici, žalbe i sudovi postoje na papiru, ali da u praksi onaj kome institucija ne želi dati podatak do njega ne dolazi lako. Poslije ćutanja institucije, prema njenim riječima, slijedi niz žalbi, čekanje i najčešće postupak pred sudom.

Iz CDT-a su ukazali i na odredbu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, usvojenu na predlog poslanika Pokreta Evropa sad, po kojoj u sporu zbog ćutanja uprave svaka strana plaća svoje troškove.

„Dakle, iako sud presudi da ste bili u pravu i da je institucija morala da vam dozvoli pristup traženoj informaciji, vi i u tom slučaju morate da snosite svoje troškove jer ste uopšte odlučili da uđete u ovakav postupak“, rekla je Gvozdenović.

Istraživanja CDT-a, kako je navedeno, pokazuju pad dostupnosti i onih podataka koji bi morali biti javni bez traženja. Kao primjere Gvozdenović je izdvojila:

• telefonske sjednice Vlade, na kojima se odlučuje i o predlozima zakona, kadrovima, međunarodnim sporazumima i planskim dokumentima;
• utvrđivanje šest predloga zakona najavljenog „Euro modela“, bez ekonomskih analiza, analize uticaja propisa i javne rasprave;
• rad Skupštine, gdje javnost i poslanici često ne znaju unaprijed kada se o zakonima raspravlja i glasa.

Ona je kao primjer navela i onemogućavanje sjednice o razrješenju predsjednika Skupštine, ocijenivši da je time „najvažnija demokratska institucija privatizovana u ime njenog predsjednika“.

Izvori: Vijesti, Dan. Tekst je napisan u redakciji Informacija Crna Gora na osnovu navedenih izvora.