State Department: NVO pokreću većinu slučajeva trgovine ljudima u CG
State Department ocijenio da Crna Gora bilježi veći angažman u sprovođenju zakona, istraživanju i osuđivanju trgovaca ljudima, ali državni sistem i dalje ne ispunjava ključne međunarodne kriterijume za iskorjenjivanje ovog problema.
Policija je pokrenula 20 novih istraga, najviše vezanih za trgovinu radnom snagom, a procesuirano je 25 osumnjičenih. Pravosuđe je u sedam slučajeva osudilo devet trgovaca ljudima, za prisilni rad i prosjačenje, sa kaznama od jedne do pet godina zatvora.
- Prošle godine identifikovano 43 žrtve trgovine ljudima, od toga 32 djeteta i 11 odraslih
- 38 žrtava bilo izloženo prisilnom radu
- Pomoć i smještaj obezbijeđeni za 42 žrtve
- Država finansirala jedno sklonište NVO za punoljetne žene sa 50.000 eura
- Budžet za državnu ustanovu za djecu žrtve porastao na skoro 204.000 eura
- Krivični zakonik propisuje kazne od jedne do deset godina zatvora za trgovinu ljudima
Izvještaj navodi da specijalizovanoj policijskoj jedinici nedostaju resursi, a vlasti moguće slučajeve i dalje procesuiraju kao lakša krivična djela. Nedostaje prevodilaca za strane državljane, a procedure licenciranja nevladinih organizacija zahtijevaju da budu vlasnici nekretnina u kojima otvaraju skloništa, što dio udruženja onemogućava da se prijave za rad.
Posmatrači upozoravaju da policija i tužioci ne postupaju dovoljno proaktivno na terenu, te da većinu tekućih slučajeva pokreću i upućuju nevladine organizacije. Civilno društvo ukazuje da se državno sklonište za djecu žrtve nalazi u krugu popravnog doma za maloljetnike s problemima u ponašanju, dok potpuno nedostaje smještaj i podrška za muškarce žrtve.
Vlasti u ovom izvještajnom periodu nisu prijavile nijednu istragu, optužnicu ni osuđujuću presudu protiv zvaničnika državnih institucija zbog saučesništva u trgovini ljudima. Sudovi i dalje ne izriču odštete žrtvama u okviru krivičnih presuda, ali je država usvojila i počela primjenjivati nove smjernice za njihovu kompenzaciju.
Izvještaj navodi slučaj radnika iz Azerbejdžana, vrbovanih lažnim obećanjima i eksploatisanih u građevinskom sektoru kroz uskraćivanje plata, prisilni prekovremeni rad i neadekvatan smještaj. Djeca su u Crnoj Gori najčešće izložena prisili na prosjačenje, dok se seksualna eksploatacija najčešće odvija u ugostiteljskom sektoru.
Izvori: CdM, Dan. Tekst je napisan u redakciji Informacija Crna Gora na osnovu navedenih izvora.
