EU: tranzicioni periodi za CG do 2030, 2045. i 2050. godine

Crna Gora će nakon zatvaranja poglavlja 27 (životna sredina) imati dodatno vrijeme za ispunjavanje ekoloških standarda. Riječ je o tranzicionim periodima do 2030, 2045. i 2050. godine, koji državi ostavljaju prostor da postepeno uskladi svoje propise sa evropskim.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić objasnio je rokove:

• do 2030. — rješavanje svih divljih deponija u Crnoj Gori
• do 2045. — izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
• do 2050. — postizanje apsolutne neutralnosti u pogledu zagađenja vazduha

Crna Gora je Evropskoj komisiji dostavila sve pregovaračke pozicije i očekuje zatvaranje preostalih poglavlja do kraja godine. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da slijede međuvladine konferencije do kraja godine i prikupljanje saglasnosti država članica. Paralelno se radi na nacrtu ugovora o pristupanju, za koji vjeruje da će biti potpisan tokom 2027. godine.

Ćulafić je kao pokazatelje dosadašnjeg napretka naveo zatvaranje preko 100 divljih deponija i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 10 opština. Dodao je i izdvajanje gotovo 10 miliona eura iz Eko-fonda za energetsku efikasnost, formiranje upravljača u ulcinjskoj Solani, kao i rad na pitanju crvenog mulja. Pred Crnom Gorom je, kako je naveo, i otvaranje četiri regionalna centra za upravljanje otpadom, što će dodatno unaprijediti sistem zbrinjavanja otpada u državi.

Predstavnici civilnog sektora upozoravaju da će upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i zaštita prirode biti najveći izazov na putu Crne Gore ka članstvu. Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) rekla je: “Tu nas očekuju najveći izazovi, jer će zapravo biti jako teško pokazati da ovo što imamo na papiru možemo zaista da implementiramo.”

Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta Tomas Vajc ocijenio je da Crna Gora ima zakonodavni okvir, ali da je pred njom još posla na infrastrukturi za prečišćavanje otpadnih voda, sanaciji deponija i prelasku sa uglja na obnovljive izvore energije. On je naveo i da je Vlada polovinu teritorije države opredijelila za zaštitu u okviru mreže Natura 2000, što predstavlja značajan korak u očuvanju prirodnih resursa.

Izvori: Aktuelno, Volim Podgoricu. Tekst je napisan u redakciji Informacija Crna Gora na osnovu navedenih izvora.