Dobra šala nas povezuje i rasterećuje, ali pažljivo sa tuđim osjećanjima

<!—->Šalom na svoj ili tuđi račun, smišljanjem bezopasnih smicalica, smijehom i humorom danas se u svijetu obilježava 1. april, Dan šale. Ovaj dan možete da iskoristitite kako bi razveselili prijatelje, porodicu ili kolege. A na kraju ne zaboravite da kažete „Apri-li-li-li“.

Prema riječima psihološkinje Adriane Pejaković, smijeh zaista jeste neka vrsta lijeka za organizam – ne u banalnom smislu da može zamijeniti medicinu, već u mnogo dubljem smislu, jer snažno utiče i na tijelo i na psihu.

“Kada se iskreno smijemo, tijelo na trenutak izlazi iz stanja stege, smanjuje se napetost, disanje postaje dublje, a čovjek osjeti ono rijetko rasterećenje koje nam danas često nedostaje. Smijeh je važan jer nas vraća osjećaju živosti, povezanosti i psihološke pokretljivosti. On ne briše probleme, ali nam pomaže da ne budemo potpuno preplavljeni njima”, kaže Pejaković.

<!—->Ističe da zdrav smijeh ne ismijava slabost, ne ponižava i ne hrani se tuđom nelagodom, nego pravi prostor da se život podnese lakše.

U razgovoru za Portal RTCG psihološkinja kaže da prvi april jeste simpatičan podsjetnik da ljudima treba igra, da im treba vedrina i malo rasterećenja, ali, upozorava da upravo zato treba biti obazriv.

“Nije svaka šala bezazlena samo zato što je izgovorena uz smijeh! Prvoaprilska šala bi trebalo da bude laka, duhovita, kratka i bez posljedica, takva da se i osoba kojoj je upućena može nasmijati kada sazna o čemu se radi. Čim šala dira nečiji strah, nečiju traumu, zdravstveno stanje, egzistenciju, izgled ili dostojanstvo, ona prestaje da bude šala i postaje oblik povrede koji se samo estetski zamaskirao humorom”, istakla je Pejaković.

<!—->
Ona ukazuje na to da ljudi često potcjenjuju koliko neki “mali” trik može aktivirati veliku unutrašnju nelagodu. Zato je, upozorava ona, mjera tu zapravo važnija od same dosjetke.

“Dobra prvoaprilska šala ne ostavlja gorčinu, ne izaziva stid i ne pravi osjećaj da je neko iskorišćen kao meta. Dobra šala nas povezuje i rasterećuje, upravo zato za nju treba dobronamjernost i mudrost”, istakla je Pejaković.

Da nam humor zaista pomaže da lakše prebrodimo teške i neprijatne situacije, ali samo kada je zdrav i empatičan, znači kada je usmjren na dobrobit, potvrđuje i psihološkinja.

“Kada se šalimo na dobar način, mi sebi vraćamo osjećaj da nas problem nije potpuno porazio, da još imamo unutrašnji prostor, distancu i sposobnost da dišemo unutar onoga što nam je možda i teško. To je važno jer čovjek pod pritiskom lako postane sužen, ukočen i psihički preopterećen. Humor tada može da omekša tu unutrašnju stegu koju osjećamo”, rekla je psihološkinja.

Ona dodaje da drugima pomažemo onda kada šalom ne umanjujemo njihov bol, nego im poručujemo da nisu zapravo sami i da između težine i očaja ipak postoji jedan mali most koji nas povezuje.

“Zreo humor ne služi, dakle, bježanju od emocija, nego njihovom lakšem podnošenju.
On kaže: ‘vidim da je teško, ali još uvijek postoji dio nas koji je živ, topao i sposoban da se ne preda’ Upravo u tome je njegova psihološka vrijednost”, poručila je psihološkinja Pejaković.

U pojedinim zemljama “podvale” se prave samo do podneva

Psiholozi savjetuju da prvoaprilske šale budu prijateljske i bezopasne, kako bi svi uživali, a nitko se nije osjećao povrijeđeno.

U nekim zemljama, kao u Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i Južnoafričkoj Republici, podvale se prave samo do podneva, a onaj ko ih napravi poslije podne naziva se aprilskom budalom (engleski April Fool). U mnogim drugim zemljama smicalice se prave tokom cijelog dana.

Danas se objavljuju i lažne vesti, zato ne verujte da je istina sve što danas čujete.

Najpoznatije “smicalice” u svijetu

Neke od poznatih smicalica u svijetu je kada je u televizijskoj emosiji “Panorama”, na Bi-Bi-Siju, 1957. godine objavila poznatu prvoaprilsku šalu o tome kako Švajcarci vrše berbu špageta sa drveta.

Prilog je govorio o tome kako je konačno iskorijenjen napasnik špagetni žižak. Veliki broj gledalaca se javljao uredništvu kako bi saznali za mogućnosti da sami uzgajaju svoje špagete.

Zati, 1998. godine Burger King je u SAD objavio reklamu o hamburgerima za ljevoruke, koji su napravljeni tako da im sadržaj curi s desne strane.

Osim toga, Gardijan je u svom dodatku 1977. godine objavio članak koji je pohvalno pisao o ovom izmišljenom odmaralištu, o njegova dva ostrva (Aperkejs i Louerkejs), o njegovom glavnom gradu (Bodoni) i o njegovom vođi (General Pika).

Zainteresovani čitaoci su bili razočarani kada su saznali da su sva mjesta izmišljena, a da su njihova imena uzeta kao termini iz tipografije.

Neki šokantni događaji su se zaista dešavali 1. aprila, pa bi često bili prihvatani sa nevjericom:

Iran je 1979. godine proglasio 1. april Danom republike. Do današnjeg dana mnogi ne vjeruju da je to stvarni praznik.

U danskom gradu Albertslundu 2009. godine je jedna škola zamalo izgorela do temelja jer vatrogasci nisu vjerovali da su prva dva poziva bila prava.

Još se ne zna porijeklo praznika

Svjetski dan šale, uprkos popularnosti, još uvijek nemamo konkretan izvor odakle je potekao ovaj “narodni praznik”.

Neki vjeruju da se pojavio krajem Srednjeg vijeka u Evropi i da je nosio naziv “Dan svih luda”. Englezi smatraju da je preuzet s istoka, dok Finci i Švajcarci dan povezuju s proljećnim podučavanjem djece, prenosi Index hr.

Neki tvrde da korijeni sežu sve do starog Rima, dok pojedina istraživanja pokazuju da se “praznik šala i podvala” prvi puta pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, a za one koji su nasjeli na podvalu govorilo se kako su “dobili aprilsku ribu”.

Bilo kako bilo, prvi april u mnogim se zemljama slavi na različite načine, a u San Dijegu postoji i Muzej šala koji je objavio popis najboljih šala objavljenih u anglosaksonskim medijima.