NASA Pred Finalnim Odbrojavanjem: Misija Artemis II Vraća Ljudsku Posadu Ka Mjesecu

Svemirska agencija NASA nalazi se pred izvođenjem jedne od najsmjelijih američkih svemirskih misija u posljednjih nekoliko decenija, sa četvoro astronauta spremnih za desetodnevno putovanje oko Mjeseca. Misija Artemis II predstavlja ključni iskorak ka konačnom povratku čovječanstva na površinu Zemljinog prirodnog satelita, a sve u kontekstu rastuće globalne svemirske trke, posebno u odnosu na Kinu koja takođe planira svoje prvo slijetanje s ljudskom posadom. Čelnici misije su u ponedjeljak dali konačno odobrenje za poletanje, koje je predviđeno za 00:24 po našem vremenu, uz pomoć moćne rakete Space Launch System (SLS) visoke 98 metara, koja na svom vrhu nosi svemirsku kapsulu Orion sa posadom.

Uzletanje će se realizovati iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi, sa lansirne rampe koja se nalazi neposredno uz onu sa koje su posljednji astronauti američkog programa Apolo krenuli put Mjeseca prije više od pola vijeka. Posadu misije Artemis II čine iskusni NASA-ini astronauti Kristina Koh, Viktor Glover i Rid Vajzmen, kojima se pridružuje kanadski astronaut Džeremi Hansen. Oni su u petak doputovali na Floridu iz Hjustona. Uoči istorijskog poletanja, astronauti su se probudili oko devet sati prije lansiranja, doručkovali su, prisustvovali detaljnom brifingu o meteorološkim uslovima i obavili finalne pripreme prije nego što su se uputili ka lansirnoj rampi u 14 časova. Dvije sedmice prije ovog momenta, proveli su u karantinu, a vikend su iskoristili za odmor sa svojim porodicama u specijalno dizajniranoj kući na plaži unutar Svemirskog centra Kenedi, koja služi kao utočište za astronaute prije odlaska u kosmos.

Jutros je NASA započela ključni proces punjenja centralnog stepena rakete SLS sa impresivnih 733.000 galona superohlađenog goriva, neophodnog za pogon četiri motora RS-25. Ovi motori, dimenzija terenskog vozila, koje je razvila kompanija Aerojet Rocketdyne, decenijama su bili pogonska snaga NASA-inog Space Shuttle programa. Pomoćnik direktora lansiranja, Džeremi Grejber, optimistično je izjavio da "za sada sve ide veoma dobro" tokom procesa punjenja. Meteorološki uslovi su se pokazali izuzetno povoljnim za lansiranje u predviđenom terminu, sa svega 20 odsto vjerovatnoće da će doći do pogoršanja tokom NASA-inog dvosatnog prozora za uzlijetanje. U slučaju nepovoljnih uslova koji bi prouzrokovali odgađanje, NASA ima mogućnost ponovnog pokušaja već u petak, sa prozorom za lansiranje otvorenim do 6. aprila, nakon čega bi sljedeća prilika bila tek 30. aprila. Direktor lansiranja Čarli Blekvel-Tompson je u ponedjeljak novinarima poručio: „Svakako, svi pokazatelji za sada govore da smo u izuzetno, izuzetno dobroj poziciji dok ulazimo u završno odbrojavanje.“ Podsjetimo, lansiranje je prvobitno bilo planirano za 6. februar, a zatim za 6. mart, ali je konstantno curenje vodonika primoralo NASA-u da raketu vrati u montažnu halu radi temeljnih inspekcija.

Misija Artemis II predviđa složeno, gotovo desetodnevno putovanje oko Mjeseca i nazad, tokom kojeg će posada preći oko 406.000 kilometara u svemir. Ova udaljenost će nadmašiti sve prethodne ljudske letove, obarajući važeći rekord od oko 399.117 kilometara, koji drži tročlana posada lunarne misije Apolo 13 iz 1970. godine. Podsjećanja radi, Apolo 13 je bila pogođena tehničkim problemima nakon eksplozije rezervoara sa kiseonikom, zbog čega nije mogla da sleti na Mjesec kako je bilo planirano. Od posljednje Apolo misije 1972. godine, ljudi nijesu napuštali Zemljinu orbitu. Misija Artemis II predstavlja značajniji test za kapsulu Orion i raketu SLS u poređenju sa misijom Artemis I iz 2022. godine, kada je NASA poslala Orion kapsulu, autonomno i u obliku gumene bombone, sličnom putanjom oko Mjeseca i nazad. Tokom leta, astronauti će temeljno ispitati ključne sisteme za održavanje života, kontrolne panele za posadu i komunikacione sisteme. Takođe, otprilike tri sata nakon lansiranja, ručno će preuzeti kontrolu nad Orionom u svemiru kako bi provjerili njegovu orijentaciju i sposobnost manevrisanja, što je esencijalno u slučaju da automatski sistemi otkažu.

Misija Artemis II predstavlja presudan rani korak u NASA-inom višegodišnjem i višemilijarderskom programu Artemis, čiji je krajnji cilj dugoročno naseljavanje južnog pola Mjeseca. Dok kompanija Lockheed Martin razvija kapsulu Orion, Boeing i Northrop Grumman su od 2010. godine predvodili razvoj SLS-a, programa koji je djelimično poznat po rastućim troškovima, procijenjenim na između dvije i četiri milijarde dolara po lansiranju. U međuvremenu, privatne svemirske kompanije Elona Maska SpaceX i Džefa Bezosa Blue Origin intenzivno se takmiče u izradi letjelica za slijetanje koje će NASA koristiti za spuštanje astronauta na površinu Mjeseca. NASA snažno teži da svoju prvu posadu astronauta spusti na Mjesec u okviru misije Artemis IV do 2028. godine, nastojeći da to učini prije nego što Kina realizuje sličan poduhvat oko 2030. Iako je misija Artemis III prvobitno bila planirana kao prvo NASA-ino spuštanje astronauta na Mjesec, novi administrator NASA-e Džered Ajzakman je u februaru najavio uključivanje još jedne testne misije prije samog slijetanja.