Zelenski: Ruski odgovor na uskršnje primirje je granatiranje; EU usmjerava 1,4 milijarde eura Ukrajini od ruskih sredstava; Pad vojnog aviona na Krimu sa 29 žrtava

U jeku sukoba koji traje već 1.498. dan, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za intenzivno granatiranje ukrajinskih regiona, smatrajući to direktnim odgovorom na predlog Kijeva o prekidu vatre tokom uskršnjih praznika. Istovremeno, Evropska unija je najavila transfer 1,4 milijarde eura Ukrajini, sredstva koja potiču od prihoda ostvarenih na zamrznutoj imovini Centralne banke Rusije. Ove vijesti dolaze nakon tragičnog događaja na Krimu, gdje se srušio ruski vojni transportni avion An-26, odnijevši živote 29 osoba. Situacija na frontu i diplomatska previranja nastavljaju da oblikuju kompleksnu sliku rata.

Predsjednik Zelenski je u svom redovnom video obraćanju oštro osudio ruske akcije, ističući da je Ukrajina "otvoreno dala takav predlog Rusiji" za uskršnje primirje. "U stvari, ovo je odgovor Rusa na naš predlog o prekidu vatre tokom uskršnjih praznika. Rusija odgovorila šehidima i nastavlja svoje terorističke operacije protiv našeg energetskog sektora, protiv naše infrastrukture", poručio je Zelenski, kako prenosi Ukrinform. Šef ukrajinske države je takođe potvrdio da su ukrajinske snage tokom dana oborile gotovo 90 odsto od preko 700 ruskih dronova lansiranih na brojne ukrajinske regione. Zelenski je dodao da je razgovarao sa američkim timom o mogućem primirju za Uskrs, naglašavajući da bi to "moglo da bude signal koji će svima poručiti da diplomatija može biti uspješna", te da "Ukrajina čini sve da podrži mir". Pored toga, Zelenski je iznio pretpostavku da Rusija u bliskoj budućnosti možda planira sprovođenje opšte mobilizacije, mada je napomenuo da nema "kompletne informacije" o tom pitanju.

Sa druge strane, Evropska unija je potvrdila da će Ukrajini proslijediti značajan iznos od 1,4 milijarde eura, koji predstavlja prihode od kamata na zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije. Prema saopštenju Evropske komisije, ova sredstva potiču od depozita blokiranih u okviru sankcija nametnutih Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Ovo je četvrti transfer ove vrste, a obuhvata prihode iz druge polovine iste godine, nakon prethodne isplate u avgustu 2025. Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, istakla je da će ova finansijska pomoć biti usmjerena na vitalne potrebe Ukrajine. "Ovih 1,4 milijarde evra biće usmjereno tamo gdje je najpotrebnije, za funkcionisanje države, očuvanje osnovnih javnih usluga i podršku ukrajinskim oružanim snagama", objasnila je Fon der Lajen. Komisija je naglasila da sama zamrznuta ruska imovina ostaje netaknuta, dok prihodi od kamata na ta sredstva ne pripadaju Rusiji, a države članice su se saglasile da se taj novac koristi za pomoć Ukrajini, što je dio šire politike EU podrške Kijevu.

Kremlj je takođe iznio svoje zahtjeve, pri čemu je portparol Dmitrij Peskov izjavio da predsjednik Zelenski mora "koliko danas" donijeti odluku o povlačenju ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa, precizirajući da je tu odluku trebalo donijeti "još juče". Peskov je naglasio da bi takav potez, odnosno povlačenje trupa preko administrativne granice Donjecke Narodne Republike, mogao da "spasi živote mnogih ljudi" i pomogne u "zaustavljanju vruće faze ovog rata". Istovremeno, direktor Ruske spoljno-obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin potvrdio je da SVR održava kontakte sa američkom Centralno-obavještajnom agencijom (CIA) i da ruska strana vodi konsultacije sa raznim zemljama o rješavanju krize na Bliskom istoku. Nariškin je, osvrćući se na situaciju u Ukrajini, ocijenio da "cio svijet zna" da Kijev nije u stanju da ispuni obaveze kada su u pitanju predlozi za prekid vatre. On je dodao da Zelenski i njegov tim "treba da sakupe ostatke svog kritičkog razmišljanja i prihvate ruske pravedne mirovne predloge, koji će obezbijediti mir za mnogo, mnogo decenija koje dolaze, i svi će imati koristi od toga". Peskov je, pak, objasnio da pauza u trilateralnim pregovorima o ukrajinskom rješenju nije povezana sa uslovima za povlačenje ukrajinskih snaga, već sa zaokupljenošću američkih pregovarača situacijom na Bliskom istoku.

U kontekstu diplomatskih napora, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin izjavio je da Sjedinjene Američke Države rade na obezbjeđivanju saglasnosti Kijeva za kompromis sa Moskvom, u skladu sa dogovorom koji su postigli SAD i Rusija na samitu na Aljasci, održanom 15. avgusta prošle godine. Galuzin je naglasio da je Moskva prihvatila "određene kompromisne ideje" koje su predložili Amerikanci, a koje se fokusiraju na uzroke sukoba i situaciju na terenu. Međutim, Galuzin je istakao da Zelenski nema namjeru da povlači trupe iz Donbasa, što, prema njemu, nije u skladu sa "dogovorom postignutim na Aljasci". Pored ovih diplomatskih razgovora, Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da su ruske snage preuzele potpunu kontrolu nad Lugaskom oblašću na istoku Ukrajine, te da su zauzele još jedno naselje u Harkovskoj oblasti, kao i jedno u Zaporoškoj oblasti. Agencija Rojters nije mogla nezavisno da potvrdi ove izvještaje sa fronta.

Tragičan incident dogodio se na Krimu, gdje se srušio ruski vojni transportni avion An-26, pri čemu je život izgubilo 29 ljudi – šest članova posade i 23 putnika. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je mogući uzrok pada tehnički kvar. Kontakt sa letjelicom je izgubljen oko 18 časova po lokalnom vremenu (17.00 po srednjeevropskom) tokom planiranog leta u utorak. Ministarstvo je, pozivajući se na agenciju TASS, navelo da je spasilački tim pronašao mjesto nesreće i potvrdilo da "nije bilo spoljašnjeg uticaja na avion", čime se isključuju faktori poput projektila ili dronova. An-26 je laki taktički vojni transportni avion koji može prevoziti teret i do 40 putnika na kratkim i srednjim relacijama. U širem kontekstu, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost, Kaja Kalas, upozorila je da prijetnje iz Rusije neće nestati ni nakon završetka rata u Ukrajini, naglašavajući da se Evropa mora dugoročno pripremati za takve izazove.