Povećanje naknada za ozakonjenje u Podgorici izazvalo negodovanje građana i prijetnju obustave procesa

Javno savjetovanje o predlozima odluka o naknadama za komunalno opremanje građevinskoga zemljišta i urbanu sanaciju, održano u Podgorici, obilježeno je snažnim nezadovoljstvom lokalnoga stanovništva. Građani Glavnoga grada uputili su jasnu poruku gradskim čelnicima, ističući da predloženo poskupljenje ozakonjenja predstavlja finansijski teret koji neće moći da podnesu. Ovakva politika, upozoravaju, prijeti da dodatno uspori, pa čak i zaustavi, već kompleksan i spor proces legalizacije desetina hiljada bespravno izgrađenih objekata na teritoriji Podgorice. Procjenjuje se da je u pitanju oko 50.000 takvih struktura, što ukazuje na ogroman izazov s kojim se gradske vlasti suočavaju.

Tokom same javne rasprave, vlasnici objekata podignutih bez dozvole u velikoj mjeri su izrazili svoje negodovanje zbog najavljenoga cjenovnoga skoka, koji iznosi približno 20 odsto, te su zahtijevali da se predložene naknade umanje. Prema novim nacrtima odluka, cijena ozakonjenja po kvadratnom metru u najekskluzivnijoj zoni, Ia, bila bi 170 eura, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na dosadašnjih 141,56 eura. U prvoj zoni, predložena cijena iznosi 164 eura, dok bi u drugoj zoni iznosila 117 eura. Za treću zonu predviđeno je 87 eura, četvrtu 76 eura, a za petu 58 eura po kvadratu. Šesta zona, kao i do sada, ostaje izuzeta od plaćanja naknada.

S druge strane, Gavrilo Vuković, vršilac dužnosti sekretara gradskoga Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, naglasio je neophodnost donošenja novih odluka. On je pojasnio da je gradska uprava bila obavezna da revidira ove cijene, s obzirom na to da se one nijesu mijenjale skoro petnaest godina, dok su troškovi komunalnoga opremanja i urbanih sanacija u međuvremenu znatno porasli. Vuković je takođe istakao postojanje određenih pogodnosti i popusta za građane, uključujući 50-procentni popust za objekte koji predstavljaju primarno stambeno pitanje, te popuste koji mogu dostići i do 90 odsto za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Prema njegovim proračunima, mjesečna anuiteta u najskupljoj zoni iznosila bi oko 23 eura, dok bi u najjeftinijoj zoni bila približno osam eura.

Uprkos objašnjenjima i najavljenim olakšicama od strane gradskih vlasti, građani ostaju pri stavu da predloženo povećanje ide u suprotnome smjeru od primarnoga cilja procesa ozakonjenja. Umirovljenik Ljubiša Živaljević je jasno kazao da propisi mogu biti djelotvorni i kvalitetni jedino ako su društveno široko prihvatljivi. On je izrazio uvjerenje da bi smanjenje, a ne povećanje cijena, moglo da podstakne masovnije ozakonjenje objekata. „Ako želimo da se proces završi brzo i efikasno, cijene moraju biti one koje građani mogu da plate”, kategorično je poručio Živaljević. Još jedan umirovljenik, Vukašin Milutinović, izrazio je zamjerku zbog načina organizacije rasprave, ističući da se ona nije odvijala po mjesnim zajednicama, gdje bi veći broj građana imao priliku da iznese svoje mišljenje.

Među prisutnima na raspravi bilo je i onih koji su iznijeli drugačije poglede, smatrajući da su predloženi uslovi povoljniji u odnosu na raniji period. Podgoričanka Dunja Radulović, na primjer, istakla je da je neophodno da država ostvaruje prihode kako bi mogla funkcionisati. Međutim, odbornik Demokrata u Skupštini Glavnoga grada, Mitar Paunović, najavio je da njegova partija neće podržati predloženo povećanje naknada. On je upozorio da sa procijenjenih 50.000 nelegalnih objekata, Podgorica ne može uspješno ostvariti ambiciju potpune legalizacije bez adekvatne motivacije i podsticaja za građane. „Ne možemo govoriti o uspjehu ako građani nijesu zainteresovani da uđu u proces. Potrebno je rješenje koje će ih podstaći, a ne odbiti”, izjavio je Paunović, najavljujući podnošenje amandmana na predložene odluke kako bi se pronašlo pravednije rješenje.