Palestinci strahuju od vješanja bez pravičnog suđenja

Novi izraelski zakon predviđa pogubljenje u roku od 90 dana za osuđene za smrtonosne napade, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju na diskriminaciju i kršenje međunarodnog prava

Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali strahuju da bi njihovi srodnici u zatvoru mogli biti obješeni bez pravičnog postupka, nakon što je Izrael usvojio novi zakon kojim smrtna kazna postaje podrazumijevana presuda za Palestince osuđene za smrtonosne napade.

Zakon bi se odnosio i na izraelske državljane, ali time što se sporni smrtonosni napadi definišu kao oni koji “negiraju postojanje Izraela”, vrlo je malo vjerovatno da bi bio primjenjivan na Jevreje u Izraelu, kažu kritičari.

Očekuje se da zakon, koji je usvojen kasno u ponedjeljak, bude oboren na Vrhovnom sudu Izraela nakon žalbe organizacija za ljudska prava, jer sadrži odredbe koje su u suprotnosti sa međunarodnom konvencijom, kazali su izraelski pravni stručnjaci, uz ocjenu da je malo vjerovatno da će ikakva pogubljenja zaista biti sprovedena.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava izjavio je da se tim zakonom krši međunarodno humanitarno pravo.

Zakon propisuje izvršenje kazne vješanjem, a stručnjaci kažu da je ta odredba uključena zbog bojazni da bi izraelski ljekari odbili da učestvuju u izvršenju smrtne kazne putem smrtonosne injekcije. Po pravilu bi zahtijevao izvršenje kazne u roku od 90 dana od izricanja presude, bez prava na pomilovanje, piše Rojters.

Zakon sudijama ostavlja mogućnost da umjesto smrtne kazne izreknu doživotni zatvor, ali samo u neprecizno definisanim “posebnim okolnostima”.

Izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem navodi da vojni sudovi na Zapadnoj obali, pred kojima se vode samo postupci protiv Palestinaca, imaju stopu osuđujućih presuda od 96 odsto, kao i istoriju iznuđivanja priznanja pod prinudom, pa čak i mučenjem. Izrael to negira.

U Ramali na Zapadnoj obali, porodice palestinskih zatvorenika su u utorak održale protest na kojem su zatražile da zakon o smrtnoj kazni bude ukinut.

“Plašim se za svog sina i za sve zatvorenike. Ta vijest je odjeknula među porodicama zatvorenika kao grom iz vedra neba”, kazala je Mejsun Šavamreh, čiji je 29-godišnji sin Mansur u zatvoru pod optužbom za pokušaj ubistva.

Ahmed, sin Abdel Fataha al-Himunija, u pritvoru čeka suđenje zbog napada vatrenim oružjem i nožem na stanici željeznice u blizini Tel Aviva u oktobru 2024. U tom napadu je ubijeno sedam ljudi, uključujući ženu koja je držala bebu. On strahuje da bi njegov sin, ukoliko bude osuđen, sada mogao biti suočen sa smrtnom kaznom, te izražava sumnju da će imati fer suđenje.

“Apelujem na organizacije za ljudska prava da izvrše pritisak na izraelsku vladu kako ovaj zakon ne bi stupio na snagu”, kazao je Al-Himuni.

Četvrta Ženevska konvencija iz 1949. godine, koju je Izrael ratifikovao, propisuje da osobe osuđene na smrt ne mogu biti lišene prava da zatraže pomilovanje, te predviđa najmanje šest mjeseci između izricanja presude i njenog izvršenja.

Mordekaj Kremnicer, profesor prava na Izraelskom institutu za demokratiju, ocijenio je da je riječ o “jasnom slučaju koji poziva Vrhovni sud da ga obori”.

“Vjerovatnoća da će u skorijoj budućnosti doći do izvršenja smrtnih kazni nije naročito velika”, kazao je Kremnicer. Sudije će, dodao je, vjerovatno zauzeti negativan stav prema smrtnoj kazni jer se ona kosi i sa univerzalnim i sa jevrejskim moralom.

Ovaj zakon je izazvao međunarodne kritike na račun Izraela, koji je već pod lupom zbog pojačanog nasilja doseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali i zbog načina na koji vodi rat protiv Hamasa u Gazi.

Česti napadi izraelskih doseljenika na Palestince na Zapadnoj obali rijetko rezultiraju optužnicama pred vojnim sudovima. Izraelska organizacija za praćenje stanja Ješ Din navodi da je posljednji slučaj koji su zabilježili, a u kojem je izraelski državljanin optužen za ubistvo Palestinca, bio napad iz 2018. godine.

Pred izraelskim civilnim sudovima, gdje se takođe može suditi Palestincima, zakon bi takođe predviđao smrtnu kaznu ili doživotni zatvor za ubistvo počinjeno s namjerom “negiranja postojanja Izraela”, što je opis koji se teško može odnositi na jevrejskog optuženog.

“Na taj način će se zakon primjenjivati samo na Palestince”, kazala je advokatica Debi Gild-Hajo iz Udruženja za građanska prava u Izraelu (ACRI), koje je podnijelo žalbu Vrhovnom sudu povodom ovog zakona.

Ovaj zakon je izazvao međunarodne kritike na račun Izraela, koji je već pod lupom zbog pojačanog nasilja doseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali i zbog načina na koji vodi rat protiv Hamasa u Gazi

Suhad Bišara, pravna direktorica u Adalahu, palestinskom centru za ljudska prava i pravnu pomoć sa sjedištem u Izraelu, kazala je da “vojni sudovi nemaju osnovne garancije za pravično suđenje” i da izraelski parlament nema nadležnost da donosi zakone za okupiranu teritoriju.

Bišara je takođe podnijela žalbu Vrhovnom sudu osporavajući zakon u ime Adalaha, još četiri organizacije za ljudska prava u Izraelu i tri člana Kneseta, odvojeno od one koju je podnio ACRI.

Raed Abu al-Humus, ministar Palestinske uprave zadužen za zatvorenike, procijenio je da između 45 i 47 palestinskih pritvorenika čeka izricanje presude po optužbama za ubistvo i da bi mogli biti suočeni sa smrtnom kaznom ukoliko novi zakon bude primijenjen.

ACRI je saopštio da bi se zakon odnosio samo na buduća krivična djela ubistva, a ne retroaktivno.

Zakon se takođe ne bi odnosio na stotine pripadnika Hamasa koji su učestvovali u napadu 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi na jugu Izraela, kazala je Gild-Hajo iz ACRI-ja, jer izraelski parlament još radi na zakonskom okviru po kojem će im biti suđeno.

Za izraelsku krajnju desnicu, novi zakon predstavlja pobjedu, jer ispunjava jedno od glavnih predizbornih obećanja iz 2022. ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben-Gvira.

Njegova stranka Jevrejska moć tvrdi da će smrtna kazna odvratiti Palestince od izvođenja smrtonosnih napada na Izraelce ili pokušaja otmica s ciljem postizanja sporazuma o razmjeni za Palestince koji se nalaze u izraelskim zatvorima.

Amnesti internešnal, organizacija koja prati zemlje koje uvode zakone o smrtnoj kazni, navodi da “nema dokaza da je smrtna kazna djelotvornija u suzbijanju kriminala od doživotnog zatvora”.