Trampov govor o ratu u Iranu: Mnogo reči, malo jasnoće

Predsednik Donald Tramp najavio je Amerikancima skori završetak rata sa Iranom. SAD su na putu da „vrlo skoro“ ostvare sve vojne ciljeve, rekao je Tramp u obraćanju naciji.
Ali do tada, kaže, biti žestokih napada: „Udarićemo ih izuzetno snažno u sledeće dve do tri nedelje. Vratićemo ih u kameno doba, gde i pripadaju.“
„Bomba kakvu još niko nije video“
Američki predsednik još jednom je pokušao da uveri auditorijum da je razloga za napad na Iran „itekako bilo“. Iranci su, prema njegovim rečima, „jurili kako bi izradili atomsku bombu, nuklearno oružje kakvo još niko pre nije video“, rekao je Tramp. To im je, tvrdi, gotovo uspelo. „Godinama su svi govorili da Iran ne sme da ima nuklearno oružje, ali na kraju su to samo reči ako niste spremni da delujete kada je to potrebno“, poručio je Tramp.
I ne samo to, dodao je – i u konvencionalnom naoružanju Iran je postao izuzetno opasan: „Osim toga, brzo su izgradili ogromne zalihe konvencionalnih balističkih projektila i uskoro bi raspolagali projektilima koji bi mogli da dosegnu kopno Sjedinjenih Američkih Država, Evropu i praktično bilo koje mesto na Zemlji.“
Obe procene – da je Iran bio nadomak izgradnje atomske bombe i da je mogao da proizvede projektile sposobne da pogode SAD – trenutno ne dele američke obaveštajne službe.
Ali, kako je rekao Tramp, razgovori se u međuvremenu nastavljaju. Ako ne dođe do sporazuma s Teheranom, SAD će žestoko napasti iranske elektrane. Time je on potvrdio pretnju koju je i ranije izneo, posebice vezanu za napade na pogone za desalinizaciju morske vode.
Na odgovor iz Teherana nije trebalo dugo čekati. Iranske oružane snage ponovo su, reagujući na Trampov govor, zapretile Sjedinjenim Državama i Izraelu „još razornijim, obimnijim i destruktivnijim“ napadima. Portparol vojske izjavio je, prema saopštenju koje su preneli iranski mediji, da će rat trajati sve dok neprijatelji Islamske Republike „ne pokažu trajno kajanje i ne kapituliraju“.
„Kupite naftu od SAD“
Vrhunac je bio trenutak u kojem je Tramp pozvao zemlje pogođene trenutnim nestašicama nafte da energente nabavljaju od SAD. „Kupujte naftu od Sjedinjenih Američkih Država. Imamo je u izobilju. Imamo je veoma mnogo“, rekao je Tramp, misleći na zemlje koje su trenutno pogođene uglavnom blokiranim transportom nafte i gasa kroz Ormuski moreuz.
Tramp ponovo nije propustio da ukori saveznike iz NATO što ne priskaču u pomoć SAD u obezbeđivanju Ormuskog moreuza. Poslednjih dana američki predsednik je čak rekao da razmatra i izlazak iz NATO zbog toga. Nazivao je zemlje članice te Alijanse „kukavicama“ i pretio da će im „to zapamtiti“. Ipak, u ovom svom obraćanju koje su pratili milioni Amerikanaca, NATO nije spomenuo nijednom.
Tramp je u ovom govoru pokazao da je uveren da SAD nije odgovorena za blokadu Ormuskog moreuza. Doduše, glavnu odgovornost za bezbednost u moreuzu vidi kod zemalja zavisnih o transporta nafte. Tramp je sada dodao da će SAD pomoći u obezbeđivanju moreuza, ali nije rekao kako.
Sve veća nervoza zbog cena goriva
Ali američkom predsedniku i kod kuće gori pod nogama – pre svega zbog poskupljenja goriva. Tramp je u svom govoru pokušavao da umiri pre svega građane SAD, najavljujući da se akcija protiv Irana „privodi kraju“. Međutim, rastuće cene na svetskom tržištu pogađaju sve.
Benzin je u SAD u sredu koštao nešto više od četiri dolara po galonu (3,785 litara). Pre mesec dana cena je, prema podacima američkog auto-moto saveza AAA, bila nešto ispod tri dolara. Povećane cene dovode Trampa i njegove Republikance pod pritisak, naročito s obzirom na važne međuizbore za američki Kongres koji se održavaju u novembru.
U svakom slučaju, delovalo je kao da je ovaj govor pokušaj Bele kuće da uveri američku javnost u opravdanost rata s Iranom. Novo istraživanje CNN-a pokazuje da sukob podržava samo trećina ispitanika. Takođe, samo trećina smatra da predsednik uopšte ima plan za rat.
Trampov govori je tako ubio nada u brz kraj rata i oporavak tržišta. Cene nafte nakon njegovog obraćanja ponovo su skočile.
„Ako je Tramp pokušao da ojača poverenje tržišta, u tome nije uspeo“, ocenio je Rasel Česler, iz savetničke kompanije VanEck Australia za Rojters. „Ključno pitanje za sve ulagače glasi: ’Kada će ovo napokon završiti?’“