Usvojeni uslovi za poravnjanje između Crne Gore i Adriatica: Dvije…

Prema nezvaničnim informacijama "Informacije CG" država je platila 150.000 eura na zahtjev Arbitražnog suda za troškove postupka, dok zakupac koji je bio obavezan da uplati istu sumu to nije uradio

Vlada je usvojila Informaicju koja sadrži pregled stanja u vezi sa ponovnim otvaranjem kompleksa Aman Sveti Stefan (ostrvo Sveti Stefan i Vila Miločer), kao i predlog mjera kojima se obezbjeđuje javni interes u pogledu fiskalnih prihoda, zapošljavanja, očuvanja kulturnog pejzaža i međunarodnog ugleda destinacije, a u kontekstu arbitražnog postupka broj 215352 koji se vodi pred sudom za međunarodnu arbitražu u Londonu.

Informacija, u koju "Informacije CG" imaju uvid, sadrži pregled dosadašnjeg stanja zatvorenog kompleksa, pravni okvir postojećih ugovornih odnosa i napredak pregovora usmjerenih na rješenje spora i ponovno otvaranje kompleksa u definisanom roku, kao i predlog Uslova poravnanja u navedenoj arbitraži.

Dokument je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja koje predlaže Vladi da usvoji Informaciju o arbitražnom postupku broj 215352 koji se vodi pred sudom za međunarodnu arbitražu u Londonu ali i prateće uslove poravnanja date kroz zaseban dokument, kojim će se Arbitražne stranke zajednički sporazumjeti da u cilju održavanja dobrih poslovnih odnosa održe na snazi zaključene Ugovore, okončaju Arbitražni postupak i omoguće otvaranje hotela u punom kapacitetu.

Prema nezvaničnim informacijama "Informacije CG" država je platila 150.000 eura na zahtjev Arbitražnog suda za troškove postupka, dok zakupac koji je bio obavezan da uplati istu sumu to nije uradi.

Uslovima poravnanja definisano je okončanje Arbitražnog postupka odricanjem tužbenih i protivtužbenih zahtjeva Arbitražnih stranaka, načini korišćenja ostrva Sveti Stefan, Kraljičine plaže i staza pri Kraljičinoj plaži, kao i plaža Sveti Stefan i Plaže Miločer.

Dogovoreno je i donošenje planskih dokumenata, povećanje cijene zakupa, produženje trajanja zakupa, kao i novina da država učestvuje u dobiti zakupca sa 10 odsto.

Navedeno je i da je dogovorena afirmacija zajedničke saradnje, program inkluzije lokalnog stanovništva i turističke promocije Svetog Stefana, nastavak uzgradnje novog hotela – Hotel Janu Kraljičina plaža, bez gradnje dodatnih apartmana.

Država očekuje da će otvaranje kompleksa dovesti do rasta budžetskih i lokalnih prihoda kroz plaćanje zakupa, PDV, boravišne takse i poreza povezanih sa povećanom potrošnjom ali i dodatni prihod budžetu u iznosu od 10 odsto godišnje dobiti Zakupca.

"Zaključivanjem poravnanja okončava se arbitražni postupak pod uslovima koji su komplementarni sa pravnom pozicijom koju su Zakupodavac i garant Zakupodavca imali u postupku, što znači da je poravnanje u javnom interesu. U cilju garantovanja održivosti ovog poravnanja, u pregovore oko istog su bili uključeni i predstavnici JP za upravljanje Morskim dobrom, Opštine Budva ali i Zaštitnika imovinsko – pravnih interesa Crne Gore koji imaju pravni i društveni interes da se sprovede predloženo poravnanje, kao i predstavnici jednog kod kreditora kompanije HTP Miločer, Universal Capital Banke, koji takođe potpisuju predložene uslove poravnanja", navedeno je iz Ministarstva.

Arbitražni postupak se vodi od 2021. godine nakon eskalacije sukoba sa lokalnim vlastima i mještanima. Tokom prošle godine, kako navode, vođeni su intenzivni pregovori o poravnanju kojim bi se definisali rokovi za otvaranje, pravila javnog pristupa i obaveze prema lokalnoj zajednici, uz fokus na očuvanje kulturnog pejzaža i uklanjanje pravnih i operativnih prepreka.

"Sveti Stefan je mali po kapacitetu, ali je ultra luksuzni turistički proizvod. Tokom rada operativne su bile približno 59 smještajne jedinice sa prosječno višestruko većim cijenama smještaja od destinacijskog prosjeka. Prema javno dostupnim infromacijama cijene u jeku sezone dostizale su iznos od više stotina do preko hiljadu eura po noći po jedinici, dok su početne cijene u predsezoni i postsezoni bile nešto niže. U operativnim godinama kompleks je generisao nadprosječnu potrošnju po gostu i stabilne fiskalne efekte kroz PDV, boravišne takse i doprinose, uz zakupnine koje su u ranijem godinama iznosile približno 1,9 miliona eura godišnje. Zapošljavanje u punoj sezoni iznosilo je oko 180–300 direktnih radnih mjesta (stalno i sezonskih radnika), sa profilima radnika iz raznih oblasti, dok je lanac nabavke uključivao dobavljače iz ugostiteljstva, prevoza, hortikulture i održavanja koji su bili isključivo domaće firme. Zatvaranje 2021. godine proizvelo je gubitak fiskalnih prihoda i prihoda od zakupa, pad prometa lokalnih usluga orijentisanih na premium goste i reputacioni pad destinacije u ultra luksuznom segmentu", naveli su iz Ministarstva.

Uporedna praksa iz cijelog svijeta gdje postoje brednovi kao što su Aman Resorts, kako navode, pokazuje da hoteli najvišeg ranga mogu ostvariti nesrazmjerno visok doprinos lokalnim budžetima, naročito u manjim i zaštićenim sredinama, kroz poreze na smještaj i veću potrošnju gostiju, kao i kroz otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

"To je više nego očigledno i iz primjera One&Only Hotela u Herceg Novom koji je u 2024. godine imao prihod od 24 miliona eura, znatno veći od crnogorskog prosjeka. U pojedinim primjerima takvi brendovi učestvuju značajno u lokalnim prihodima i stvaraju stabilnu bazu zaposlenosti. U državama koje se fokusiraju na razvoj luksuznog turizma, postojanjem brenda kao što je Aman resorts, obezbjeđuje se visok udio domaće radne snage, oslanja se na lokalne dobavljače i ulaže u očuvanje prirodnih i kulturnih resursa, čime se benefiti ogledaju i na širu zajednicu. U nešto razvijenim urbanim i ostrvskim destinacijama prisustvo međunarodnog brenda djeluje kao sidro za razvoj klastera ponude najvišeg ranga, podiže prosječne cijene smještaja i standard usluge i podstiče dodatne investicije u komplementarne proizvode", naveli su iz Ministarstva.

Tvrde da će ponovno otvaranje Svetog Stefena pod međunarodno prepoznatim brendom donijeti veći prinos po gostu, rast fiskalnih prihoda i vidljivosti destinacije, unapređenje standarda usluge i zaposlenosti te smanjenje sezonalnosti zbog dužih boravaka van špica sezone, kao i da će na osjetljivom kulturnom lokalitetu takav operater doprinijeti uvođenju procedura koje podižu nivo konzervacije i održavanja.