Do Mjeseca i nazad: 11 činjenica o misiji Artemis II

<!—->1. Artemis II obara rekord udaljenosti od Zemlje

Putanja leta odvešće Artemis II na udaljenost od oko 402.000 kilometara od Zemlje čime će oboriti rekord koji je postavila misija Apolo 13 sa 400.171 kilometar. Tokom cijelog putovanja Orion će preći više od milion kilometara.

2. Od Podgorice do Pariza za dva minuta

Kada posada ponovo uđe u Zemljinu atmosferu kretaće se brzinom od oko 40.000 kilometara na sat. Tom brzinom mogli biste da preletite od Njujorka do Los Anđelesa za manje od šest minuta, od Podgorice do Pariza za dva minuta.

3. Šest tona goriva po sekundi

Dva čvrsta potisna raketna motora sagorijevaće 6 tona pogonskog goriva svake sekunde, stvarajući više potiska nego 14 džambo aviona. Centralni dio Oriona sagoreće 2,8 miliona litara tečnog vodonika i kiseonika.

4. Zemlja i Mjesec u istom kadru

Glavni dan lunarnog preleta je ponedeljak, 6.april. Posada će proći iza Mjeseca, na oko 6.500 kilometara od njegove površine, fotografisaće ga i tako će astronauti Artemisa II postati prvi ljudi nakon Apolo misija koji će iz blizine vidjeti djelove njegove daleke, tamne strane. „Sa te pozicije, posada će kroz prozore letjelice moći da vidi i Zemlju i Mjesec – Mjesec u prvom planu, a Zemlju skoro 400.000 kilometara dalje u pozadini“, navodi NASA.

5. Spolja – 2.750 stepeni Celzijusa, unutra –  sobna temperatura

 Tokom povratka u Zemljinu atmosferu temperatura spoljašnjosti letjelice će ići do nevjerovatnih 2.750 stepeni Celzijusa. Posada će biti zaštićena toplotnim štitom, pa će u unutrašnjosti kapsule boraviti na prijatnoj sobnoj temperaturi. Štit je napravljen od takozvanog ablativnog materijala. To je posebna vrsta zaštitnog sloja koji se koristi na svemirskim letjelicama. Njegova glavna osobina je da kontrolisano sagorijeva i ljušti se dok je izložen ekstremnoj toploti. Kada letjelica uđe u Zemljinu atmosferu materijal Avcoat na Orionu počeće da se topi, gori i isparava. Taj proces odnosi ogromnu količinu toplote zajedno sa materijalom koji se odvaja, pa unutrašnjost kapsule ostaje hladna i bezbjedna za posadu. Da je štit napravljen samo od metala, on bi se rastopio ili prenio toplotu u unutrašnjost Oriona. Ablativni materijal se ponaša kao „žrtveni sloj“ – on se troši da bi zaštitio kapsulu kako bi astronauti u njoj ostali živi i zdravi.

6. Eksperiment AVATAR: Šta se dešava sa našim ćelijama izvan Zemljinog štita? 

Zemljino magnetno polje nas štiti od štetnog sunčevog zračenja i naelektrisanih čestica solarnog vjetra (protoni, elektroni, joni), koje bi bez ovog „nevidljivog štita“ uništile atmosferu i ozbiljno ugrozile život na Zemlji. Orion je od jutros izvan tog štita. Letjelica nosi nekoliko uređaja koji sadrže ćelije nalik na koštanu srž, uzgojene iz krvi samih astronauta. Kada se Orion vrati na Zemlju medicinski timovi će koristiti te čipove da utvrde kako su ćelije posade reagovale na boravak u svemiru. Cilj istraživanja je zaštita zdravlja astronauta u u dubokom kosmosu u budućnosti. Ovaj eksperiment je nazvan AVATAR (akronim od – A Virtual Astronaut Tissue Analog Response).

7. Laserski „radio“ će komunicirati sa Zemljom

<!—->Pored tradicionalnog radio-komunikacionog sistema, Artemis II ima i optički komunikacioni sistem. Koristeći lasere, uređaj može da prenosi podatke stotinama puta brže od radio sistema, čak i kada se šalju daleko kroz Sunčev sistem. Laserske komunikacije koriste nevidljivu infracrvenu svjetlost za slanje i primanje znatno više podataka u jednoj transmisiji u odnosu na tradicionalni radio-komunikacioni sistemi. I infracrveni i radio-talasi putuju brzinom svjetlosti, ali infracrveni mogu prenijeti više podataka u jednoj vezi, što ih čini efikasnijim za prenos informacija.

8. Putanja u obliku osmice vodi ka južnom polu

Izlaskom iz Zemljine orbite, Artemis II je aktivirala svoje mehanizme kako bi letjelica ušla u tzv. „putanju slobodnog povratka“ – putanju u obliku broja 8 koja koristi gravitaciju Mjeseca i Zemlje da bi se usmjerila oko udaljene strane Meseca i zatim vratila kući.
Članovi posade Artemis II biće prvi ljudi koji će ugledati južni pol Mjeseca – mjesto gde se planiraju buduće misije slijetanja. Astronauti će imati samo tri sata za posmatranje i fotografisanje južnog pola.

9. Tortilje umjesto hljeba, jelovnik bez mrvica

Posadi je omogućeno da izabere svoj jelovnik iz širokog spektra opcija, uključujući govedinu, škampe, čokoladni puding, tortilje. Ono što je zajedničko svim jelima jeste da hrana ne smije praviti mrvice, jer one mogu da lebde i dospiju u osjetljive djelove svemirske letjelice. Svježa hrana neće biti dostupna tokom misije Artemis II jer Orion nema sistem za hlađenje. Umjesto toga koriste se namirnice sa dugim rokom trajanja koje obezbjeđuju sigurnost i kvalitet hrane tokom cijelog perioda misije u kompaktnom, zatvorenom okruženju letjelice, a istovremeno smanjuju rizik od mrvica ili čestica koje bi mogle da lebde u letjelici zbog mikrogravitacije. 

10. Deset dana u kapsuli veličine dva minibusa

<!—->Četvoro članova posade putuje na Mjesec višenamjenskom letjelicom Orion, gde će svi zajedno raditi, jesti i spavati u istom prostoru uz izdvojenu zonu za toalet. Astronauti neće morati da piju sopstvenu mokraću poput kolega na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) gdje se urin reciklira i pretvara u vodu za piće. Pošto je Artemis II kratka misija, posada će umjesto toga izbacivati urin direktno u svemir.

11. Nova generacija ide ka Mjesecu

Nijedan član posade Artemis II nije bio rođen kada se dogodilo poslednje slijetanje na Mesec. Rid Vajzmen, najstariji član posade, rođen je 1975. godine, tri godine nakon što je Judžin Sernan, američki astronaut i komandant misije Apolo 17, ušao u istoriju kao poslednji čovek koji je hodao po Mjesecu. Jutrošnjim izlaskom iz Zemljine orbite astronauti – Rid Vajzmen, Kristina Koh, Džeremi Hansen i Viktor Glover, ušli su u istoriju kao prva grupa ljudi koja poslije više od pola vijeka hita ka Mjesecu.