“Okvir”: Cijene domaće hrane neće rasti; Sveti Stefan pozitivan signal za turizam

 <!—->

 Željko Milić, poljoprivredni proizvođač je, odgovarajući na pitanje da li se može očekivati rast cijena hrane, kazao da ne očekuje da će se to desiti, bar ne ove godine. On je problematizovao to što se sa domaćom proizvodnjom na tržištu učestvuje sa 13 odsto.

<!—->

“Kasko onda mi možemo da utičemo na to tržište. Nekome je odgovaralo da domaća proizvodnja bude minimalizovana, onda se radi sve po direktivama uvozne robe”, istakao je Milić.

Na pitanje da li očekuju da država zaštiti domaće proizvođače rekao je da se plasira priča da je domaći proizvod skup i da to nije tačno, kao i da je učešće na tržištu sa 25 odsto, 2025. godine palo na 13 odsto, te da im država i ne pomaže.

“Cijene su bile te sezone najveće, a mi smo bazirani na uvozu i uvozimo skupu robu. Jedino ko smeta trgovcima je domaća proizvodnja. Pokušali smo da državi ovo objasnimo, ali vrlo rijetko nam se odgovara na pitanja, niko nas ne čuje iz institucija, neće da podignu to na veći nivo. Taj udar je bio te 2025. godine, a voćarstvo je izgubilo svoju proizvodnju, plantaže su imale elementarne nepogode u proljeću, pa voća i nijesmo imali, trešnja, nektarina, breskvi… Vidjeli smo kako je to uticalo na naše tržište i to je nadomješteno sa jako skupom robom”, rekao je Milić.

Kaže da je na scenu stupio uvozni lobi i da su domaći proizvođači “izgurani” sa tržišta.

Na pitanje da li sarađuju sa hotelijerima, on kaže da sarađuju, ali da proizvođači ne mogu da postignu taj tempo koji je hotelijerima potreban kada je u pitanju dostavljanje proizvoda.

“Mi smo pokušavali da direktno utičemo u poslovima, ali ne možemo u njivama biti i trgovačkim mrežama istovremeno, a nemamo pomoć koja nam je potrebna”, rekao je Milić.

 <!—->

Na to se nadovezao Žarko Radulović (CTU) i kazao da je to osnovni problem, te da su oni još prije više od 15 godina pokušavali da spoje hotele, restorane i proizvođače.

“Ta njihova proizvodnja je kvalitetna, u Evropi bi dobili i pet puta više novca za to što nude. Ali i tada sam shvatio da nemaju kontinuitet, jer to treba hotelima i restoranima. Cijele godine to njima treba, a visoko kvalitetna proizvodnja se dobija samo u jednom dijelu godine, to je ono što oni mogu da nam daju. Ako to prihvatimo, mi smo nastradali finansijski, jer mi bolju cijenu dobijemo od onih koji nam nude proizvod cijele godine”, pojasnio je Radulović.

Ključ problema je, ističe, da postoji distributivni otkupni centar ili više njih.

“Treba nam jedan u Kolašinu, drugi na primorju i da bude javno – privatno partnerstvo, da se planira da se posadi dovoljno i da ima gdje da se to i proda. O tome mi pričamo više od 15 godina. Država o tome mora da vodi računa, a ja nikad resorno ministarstvo nijesam čuo da priča o tome, tj. niko iz tog resora. Tako bi proizvođači prodavali i kad nije sezona i imali bi dobit svi. Kad bi imali siguran plasman, duplirali bi procenat sa 13 na čak i 50 odsto”, pojasnio je Radulović.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Zorana Lekovića da li ga je kao hotelijera obradovala informacija da će vrata Svetog Stefana uskoro biti otvorena, on je rekao da bi taj podatak trebalo svakoga da obraduje.

“To je značajan referentni objekat, ali je u finansijskom smislu na nivou statističke greške i on nam ništa ne donosi ključno, ali je u ovom dijelu veoma značajan. Nama je 300 do 500 hiljada povećanje prihoda, a ova nova cijena zakupa manje vrijedi nego cijena zakupa od ranije”, rekao je Radulović.

Međutim, on ne poriče da je spašeno 120 miliona eura, te da je premijer Milojko Spajić spriječio štetu po državu.

“On je spriječio štetu od 120 miliona i to je tačno, ali zaboravljamo da je Evropa striktna. Mi bismo izvjesno platili ovaj novac, ali mi smo 120 milijardi izgubili do sad. Nije ni trebalo da dođe do ovoga i moglo je da se spriječi i ja premijeru dajem priznanje jer je uspio da pomiri sve u jednu poziciju koja je trebalo da se desi prije pet godina. Ali ipak predstavljati od ovoga posao decenije nije tačno. Možda u marketinškom smislu jeste to jedna lijepa poruka koja odavde ide, ali treba da zapamtimo da ne smijemo da dozvolimo da se ovakve stvari u budućnosti dešavaju”, rekao je Radulović.

Kaže da Sveti Stefan ne može biti dostupan svakome, jer “ono što je ekskluziva to nije dostupno svakome”.

 <!—->

Davor Dokić iz sektora transporta i analitičar, ističe da Sveti Stefan jeste bitan za državu i pozdravlja dogovor i odluku Vlade po ovom pitanju.

“Novak Đoković je, znamo, imao posredničku ulogu u tome, a jako je dobro da ti ljudi od ugleda mogu da dovedu elitu koju Sveti Stefan može da ima. Mi iz rudnika zlata vadimo ugalj, a imamo nešto što nema ni Italija ni Hrvatska. Mi to moramo da izreklamiramo ponovo i država tu može da da vjetar u jedra, jer je to i državi interes. Moramo ponovo da se predstavimo sa našim proizvodom”, rekao je Dokić.

Kategoričan je da se moraju postaviti jasni kriterijumi ulaska na Sveti Stefan.

“Treba da postoji ruta koja je dozvoljena, imate nekoliko lijepih objekata i znamenitosti, ali da odredite tačno vrijeme kada se tuda može proći, jer ako neko plati 2.000 eura dan, ne možete da očekujete da će se dozvoliti da ima tu ispred svoje sobe šetalište”, navodi Dokić.

Radulović je saglasan sa tim stavom i navodi da je Sveti Stefan sada ekskluzivno mjesto, što u prošlosti nije bio slučaj.

“On je napravljen ovakav kakav je i ovo je vlasništvo države, ali to je ekskluziva koja doprinosi građanima Crne Gore novac i ne ide praviti od ovoga socijalu”, kategoričan je on.

 <!—->

Gost emisije bio je i Duško Zarubica (SSCG), koji je govorio o izmjenama Zakona o radu.

Rekao je da postoji veći broj poslodavaca koji poštuju zaposlene i sa njima nema problema, ali ima i onih koji pokušavaju da rade mimo zakona.

“Raduje me da će se ulaskom u EU dobiti veća prava zaposlenih, pokazaće se da smo u pravu za sve što smo ukazivali i govorili. Jedan dio Zakona o radu je usaglašen i dobili smo pozitivan odgovor iz Brisela. U ponedjeljak će izmjene proći odbor, a u utorak u Skupštini se nadam da će sve biti usvojeno”, najavio je Zarubica.

Kako je rekao, konačno su uspjeli da postignu da koeficijent složenosti daje minimalnu zaradu za najprostiji posao.

“A zašto to dio poslodavaca odbija, pa jer oni obračunavaju na osnovnu zaradu i rad nedjeljom i rad za praznike i onda to dodaju do minimalne zarade. Kroz izmjene OKU, povećanjem koeficijenata će i penzioneri imati oko 5,5 ili 6 odsto povećanja”, naveo je Zarubica.