>"Ako sagledamo sva dokumenta koja su donijeli u nekih zadnjih mjesec i po dana, naša Vlada spava snom mrtvijem… Činjenica je da ne znamo šta činimo sa inflacijom, da uopšte ne pratimo šta nam se dešava na Bliskom Istoku, to je kriza već dvadeset i jedan dan, a mi se dogovaramo da li treba sniziti akcize i kako treba sniziti akcize"
Vlada Milojka Spajića se ponaša kao da se na Bliskom istoku ne dešava ništa što bi moglo da uzdrma crnogorsku ekonomiju.
Realnost je međutim sve samo ne ružičasta, ocjenjuje ekonomska analitičarka Mila Kasalica i tu, kako kaže ne pomažu ni programi ni planovi koji šire neutemeljeni optimizam.
"Ako sagledamo sva dokumenta koja su donijeli u nekih zadnjih mjesec i po dana, naša Vlada spava snom mrtvijem… Činjenica je da ne znamo šta činimo sa inflacijom, da uopšte ne pratimo šta nam se dešava na Bliskom Istoku, to je kriza već dvadeset i jedan dan, a mi se dogovaramo da li treba sniziti akcize i kako treba sniziti akcize", rekla je Kasalica.
Prema Programu rada Vlade za 2026. godinu sa procjenama za ključne finasijske parametre, inflacija će biti nešto ispod tri odsto u ovoj godini, što je za procent manje u odnosu na prošlu, a naredne godine će zabilježiti dodatni pad. Kasalica, međutim, smatra da Vlada širi lažni optimizam ili jednostavno ne želi da prihvati rizike od rasta cijene goriva koji će se preliti i na cijenu prevoza i većine proizvoda:
"Pa evo, inflacija je u februaru u odnosu na prethodnu godinu manja, ali je na mjesečnom nivou počelo ubrzanje rasta, i to u februaru, prije svega ovoga što se dešavalo… A sad tek stižu sve ostale cijene. Vidjećemo koliko će se pokušati kontrolisati cijene u martu, odnosno inflacija u martu, ali to u aprilu više biti nemoguće zaustavljivo", kazala je Kasalica.
Podaci iz vladinog programa pokazuju rast broja zaposlenih građana u ovoj i narednoj godini, kada će, kako očekuju biti 302.000 zaposlenih. U 2026. predviđeno je smanjenje deficita za oko devet miliona eura u odnosu na 2025.. Iako je nominalno nešto veći za 2027, deficit, kako tvrde u Vladi će pratiti projektovani rast ekonomije.
Javni dug će porasti u ovoj godini na 69 odsto bruto društvenog prozvoda, ali se naredne godine očekuje pad za pet procenata.
"Mi jedan dio duga imamo u američkim dolarima. Hedžovali smo to, ali smo hedžovali na pretpostavku da će da raste dolar, a on je sad samo rastao ovih desetak dana. Ali ukoliko američka privreda uđe u krizu duga, to će izazvati krizu duga na globalnom nivou. Da li smo igdje, ijednim dokumentom predvidjeli takav scenario? A to je ono o čemu treba da razmišlja ova Vlada", rekla je Kasalica.
Ona strahuje da bi eventualne blokade granice prevoznika dodatno mogle da zakomplikuju situaciju u vezi sa gorivom i otežaju poslovanje onih najotpornji sektora crnogorske privrede poput privrednih društava i sektora turizma.
