Crnogorski Ustavni sud prati ključnu raspravu pred Velikim vijećem ESLJP o pravu pacijenta na informisani pristanak

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore, Snežana Armenko, zajedno sa sudijom Jovanom Jovanovićem, prisustvovala je sjednici Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu. Ova sesija je posvećena razmatranju predmeta S.O. protiv Španije, koji se bavi fundamentalnim pitanjem da li opravdanost medicinske intervencije može nadomjestiti pristanak pacijenta i njegovo neotuđivo pravo na potpunu informisanost. Armenko je istakla da je praćenje rasprava o ovako kompleksnoj pravno-medicinskoj problematici od izuzetnog značaja za rad crnogorskog Ustavnog suda, s obzirom na slične izazove sa kojima se suočavaju u domaćoj praksi.

Delegacija Ustavnog suda Crne Gore boravi u Strazburu na zvanični poziv predsjednika ESLJP, Matijasa Gijomara. Posjeta je realizovana u tijesnoj saradnji sa Savjetom Evrope i Kancelarijom Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. Na samom početku zasijedanja Velikog vijeća, predsjednik Gijomara je posebno pozdravio crnogorsku delegaciju, predvođenu predsjednicom Armenko, naglašavajući važnost međunarodne saradnje i razmjene iskustava u oblasti zaštite ljudskih prava.

Predmet S.O. protiv Španije, koji je bio na dnevnom redu Velikog vijeća, tiče se podnositeljke predstavke kojoj je 2016. godine dijagnostikovan karcinom desne dojke, nakon što je ranije već bila podvrgnuta liječenju zbog karcinoma lijeve dojke. Ljekari u Madridu su joj, poslije detaljnog pregleda i analize slučaja, predložili takozvanu poštednu operaciju dojke, koja podrazumijeva uklanjanje tumora i dijela okolnog zdravog tkiva, uz nastojanje da se očuva najveći dio dojke. Međutim, u formularu za pristanak, ljekari su naveli i hirurški zahvat uklanjanja limfnih čvorova iz pazuha, dok je dio predviđen za unošenje specifičnih rizika ili komplikacija u konkretnoj situaciji pacijentkinje ostao potpuno prazan. Medicinska dokumentacija je sadržala samo šturu zabilješku da su „dileme razjašnjene“, bez ikakvih detalja o usmeno datim informacijama, pitanjima koja je pacijentkinja postavila, niti odgovorima koje je dobila.

Tokom same operacije, ljekari su, bez prethodne najave ili dodatnog objašnjenja, proširili opseg zahvata i uklonili bradavicu i areolu, pravdajući to blizinom tumora. Ipak, naknadni medicinski izvještaji nisu potvrdili da su bradavica i areola bile zahvaćene kancerom. Podnositeljka predstavke pred Evropskim sudom tvrdi da nije bila unaprijed obaviještena o mogućnosti da poštedna operacija može dovesti do uklanjanja ovih dijelova dojke. Njen argument je da joj nije bila adekvatno objašnjena tehnika „hirurške margine“, te da stoga nije mogla dati validan pristanak za takvo proširenje hirurškog zahvata. Španski sudovi, uključujući Vrhovni i Ustavni sud, odbacili su njenu tužbu, zaključivši da nije bilo povrede medicinskih pravila struke i da je formular o pristanku bio dovoljan, s obzirom na primarni cilj operacije – uklanjanje tumora.

Pred Evropskim sudom za ljudska prava, međutim, ključno pravno pitanje nije bilo da li je sama medicinska intervencija bila stručno opravdana. Umjesto toga, fokus je bio na tome da li je podnositeljka dala valjan i dovoljno informisan pristanak za proširenje obima operacije, konkretno za uklanjanje bradavice i areole. Sud je ovo pitanje razmatrao u kontekstu člana 8 Evropske konvencije, koji garantuje pravo na poštovanje privatnog života. Ovaj član obuhvata fizički i psihički integritet osobe, kao i njenu autonomiju u donošenju odluka o medicinskim zahvatima. Iako je malo vijeće Evropskog suda usvojilo predstavku, konačnu odluku u ovom predmetu donijeće Veliko vijeće, koje broji sedamnaest sudija, čime se naglašava složenost i značaj ovog slučaja.

Predsjednica Armenko je ponovila da je praćenje sjednice Velikog vijeća, koje se bavi ovako delikatnom pravno-medicinskom tematikom, od neprocjenjivog značaja za Ustavni sud Crne Gore. Objasnila je da je Ustavni sud tokom prošle godine u više navrata utvrdio povredu prava na poštovanje privatnog života. Pitanje odnosa između opravdanosti medicinske intervencije i prava pacijenta na potpunu informisanost Ustavni sud posmatra sa posebnom pažnjom, budući da se i sam trenutno bavi predmetima koji se odnose na ovu materiju. Razumijevanje prakse ESLJP u ovim složenim slučajevima direktno doprinosi jačanju zaštite ljudskih prava i unapređenju pravnog sistema u Crnoj Gori.