Zemlje se vraćaju uglju kako bi nadomjestile nedostatak tečnog prirodnog gasa (LNG), koji je promovisan kao prelazno potrošno sredstvo ka čistijim izvorima energije, koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) nastojale da prošire širom Azije
Azijske zemlje se, usljed energetske krize zbog zatvaranja Hormuškog moreuza i slabije trgovine naftom i prirodnim gasom, sve više oslanjaju na ugalj za proizvodnju električne energije.
Skoro cio kontinent se oslanja na gorivo iz uvoza, od kog veliki dio prolazi kroz moreuz koji je efektivno zatvoren od početka rata u Iranu 28. februara.
Zemlje se vraćaju uglju kako bi nadomjestile nedostatak tečnog prirodnog gasa (LNG), koji je promovisan kao prelazno potrošno sredstvo ka čistijim izvorima energije, koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) nastojale da prošire širom Azije.
LNG sagorijeva čistije od uglja, ali i dalje emituje gasove koji izazivaju klimatske promjene, naročito metan.
Indija sagorijeva više uglja kako bi zadovoljila veću ljetnju potražnju, kao i Tajland, Filipini i Vijetnam, a Južna Koreja je ukinula ograničenja za proizvodnju električne energije iz uglja, dok se Indonezija koncentriše na iskorišćavanje domaćih zaliha.
Sagorijevanje veće količine uglja rizikuje pogoršanje smoga u većim gradovima, usporavanje prelaska na obnovljive izvore energije i povećanje emisija koje zagrijavaju planetu.
Kina je, kao najveći potrošač i proizvođač uglja, podigla velike kapacitete za proizvodnju energije iz uglja od 2021. godine kako bi poboljšala svoju energetsku bezbjednost, jer njena nacionalna politika zahtijeva kontinuirano korišćenje uglja.
Dvije indijske pošiljke tečnog naftnog gasa od ukupno 92.700 tona nedavno su prošle kroz Hormuški moreuz, a taj uvoz će vjerovatno biti usmjeren ka industrijama poput proizvodnje đubriva, a ne ka proizvodnji električne energije, tvrde stručnjaci.
Vijetnam je povećao uvoz nakon nestašica izazvanih nepovoljnim vremenskim uslovima, dok su isporuke iz Indonezije sada neizvjesne, pa razmatra uvoz uglja iz SAD i Laosa, prema podacima kompanije za praćenje energetskog tržišta "Argus Medija".
Glavna cijena uglja koji se koristi u Aziji – Njukaslski ugalj iz Australije – porasla je 13 odsto od početka rata u Iranu, a više cijene prijete i Jugoistočnoj Aziji, trećem najvećem potrošaču uglja na svijetu.
Veća upotreba uglja će usporiti i, moguće, potkopati dugoročne napore za postepeno ukidanje korišćenja tog goriva.
Indonezija se već borila da ispuni ciljeve prevremenog zatvaranja elektrana na ugalj, sa kašnjenjima u finansiranju čak i prije rata sa Iranom, dok se Južna Koreja obavezala da će do 2040. godine zatvoriti većinu termoelektrana na ugalj i prepoloviti svoje emisije do 2035. godine.
Sagorijevanje uglja proizvodi fine čestice koje se talože duboko u plućima i krvotoku, povećavajući rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara, raka pluća i hroničnih respiratornih bolesti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
To je problem širom Azije, posebno tokom sezona kada poljoprivrednici pale svoja polja, što je naročito primjetno u Indiji.
