Da nešto poput toga ne bi bilo ni ustavno ni zakonito, ističe dugogodišnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić. On pojašnjava da je samo formiranje Anketnog odbora sa zadatkom ispitivanja pravosudnih postupaka protivno članu 82. Ustava, koji propisuje nadležnosti Skupštine, bez ikakvog pomena o formiranju Anketnih odbora za ovako teške i specifične materije.
“Konkretno, član 82. Ustava navodi da Skupština može nadzirati rad institucija i državnih organa, ali nema osnova za formiranje Anketnih odbora čiji bi zadatak bio da preispituju pravosudne odluke ili postupke, naročito u osjetljivim slučajevima kao što su oni koji uključuju zatvorenike. Anketni odbori jednostavno nemaju ovlaštenja da ispitaju zatvorenike ili svjedoke i donose pravne odluke”, naglašava Mitrić. On također sugerira da bi bilo kakva odluka donesena od strane takvog odbora bila pravno nevalidna, jer ne bi imala zakonsku osnovu.
Ovo stajalište dijeli i profesor Pravnog fakulteta, kriminolog Velimir Rakočević, koji ukazuje na još dublje moralne i etičke probleme navedene situacije. “To su ipak osuđene osobe, a neki od njih su čak i predmet aktuelnih pravnih postupaka. Ono što je zajedničko svima njima je da se nalaze u zatvoru, a svaka interakcija, uključujući eventualne izjave putem video-linka, postavlja pitanje dostojanstva i pravde”, kaže Rakočević.
On naglašava da je u pravnom sistemu drugih zemalja postoje jasne procedure koje ograničavaju kada i kako se mogu uzimati iskazi od zatvorenika. “Naime, takve izjave mogu uzimati samo ovlašćeni organi, poput suda ili tužilaštva, u trenutku kada je to opravdano krivičnim postupkom. Ako promatramo iz ugla žrtava, smišljanje situacije koja bi omogućila da lica optužena za teška krivična djela dobiju pravo da se čuju u Skupštini bilo bi neprihvatljivo”, objašnjava Rakočević.
Osim toga, ističe Rakočević, ako bi se dozvolilo saslušavanje pritvorenih ili osuđenih lica, ne bi se mogla garantirati istinitost njihovih izjava. “Postoji snažan razlog za sumnju, jer ovakve osobe često djeluju u skladu sa svojim interesima, a istina im nikada nije prioritet. U situacijama kada je njihov interes ugrožen, očekujte da će pokušati ocrniti druge kako bi zaštitili sebe”, upozorava Rakočević.
U ovom kontekstu, lider DNP-a Milan Knežević je pomenuo nekoliko imena kao potencijalne kandidate za saslušavanje, uključujući Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boretu i Ljuba Bigovića, navodeći ih u vezi s ubistvom Duška Jovanovića i drugim ozbiljnim zločinima. Ova izjava dodatno ukazuje na složenost i osjetljivost pitanja koja se odnose na pravosudne institucije i etičke implikacije tretmana osuđenika u zakonodavnom okviru.
