CNN: Iran ima novi zahtjev za okončanje rata – i mogao bi donijeti milijarde

<!—->Ovaj uski plovni put, kroz koji obično prolazi petina svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), pokazao se kao najmoćnije oružje Islamske Republike. Iran sada pokušava da ga pretvori i u izvor potencijalnih milijardi dolara godišnjeg prihoda, ali i u tačku pritiska na globalnu ekonomiju, piše CNN.

Iran je dugo prijetio zatvaranjem moreuza u slučaju napada, ali malo ko je očekivao da će to zaista učiniti ili da će to biti toliko efikasno u ometanju globalnih tokova trgovine. Razmjeri posljedica očigledno su proširili ambicije Teherana, a novi zahtjevi sugerišu da želi da tu polugu pretvori u trajniji instrument.

Saobraćaj kroz ovaj strateški prolaz gotovo je stao usljed iranskih napada, što je uzdrmalo globalna energetska tržišta i primoralo zemlje daleko izvan Persijskog zaliva da preduzmu hitne mjere kako bi obezbijedile snabdijevanje gorivom.

“Iran je pomalo iznenađen koliko je njegova strategija (u Ormuzu) bila uspješna – koliko je jeftino i relativno lako držati globalnu ekonomiju kao taoca”, rekla je Dina Esfandiari iz Bloomberg Economics. “Jedna od lekcija ovog rata jeste da je otkrio novu polugu moći i vjerovatno će je koristiti i ubuduće. Monetizacija je dio tog otkrića.”

Vašington je veoma svjestan tog rizika. Američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je u petak da će jedan od neposrednih izazova poslije rata biti pokušaji Teherana da uvede sistem naplate prolaza kroz Ormuski moreuz.

“To nije samo nelegalno, već i neprihvatljivo, opasno za svijet, i važno je da svijet ima plan kako da se tome suprotstavi“, rekao je Rubio nakon sastanka G7 u Francuskoj. Ministri spoljnih poslova ove grupe naglasili su “apsolutnu neophodnost” obnavljanja bezbjedne i besplatne slobode plovidbe.

Ukazujući na sve veći strateški značaj moreuza, Modžtaba Hamenei je u svom prvom obraćanju kao novi vrhovni vođa Irana poručio da se poluga blokade tog prolaza “mora nastaviti koristiti”.

U prethodnim rundama pregovora sa SAD, Iran je tražio ukidanje sankcija i priznanje prava na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju, ali ne i kontrolu nad Ormuskim moreuzom.

Sada Iran signalizira da bi ova poluga mogla biti formalizovana. Iranski poslanici razmatraju zakon koji bi obavezao države koje koriste moreuz za transport nafte i robe da plaćaju takse, dok je savjetnik vrhovnog vođe govorio o “novom režimu za Ormuski moreuz” nakon rata. Takav sistem bi omogućio Teheranu da uvodi pomorska ograničenja protivnika i praktično veže pristup jednoj od najvažnijih svjetskih plovnih ruta za svoje geopolitičke sporove.

“Uvođenje tranzitnih taksi predstavlja kršenje pravila prolaska kroz moreuze”, rekao je Džejms Kraska, profesor međunarodnog pomorskog prava na Američkom ratnom koledžu mornarice. Dodao je da ne postoji pravni osnov u međunarodnom pravu da obalna država naplaćuje prolaz kroz međunarodni moreuz poput Ormuskog.

“Ormuski moreuz je međunarodni plovni put, sa preklapajućim teritorijalnim vodama Irana i Omana… U tim vodama važe iranski i omanski zakoni”, rekao je. “Međutim, kao međunarodni moreuz, važi pravo tranzitnog prolaza za sve države, što omogućava nesmetano kretanje na površini, u vazduhu i pod vodom”.

Ta pravila definisana su Konvencijom UN o pravu mora (UNCLOS). Iako ni Iran ni SAD nisu potpisnici, Kraska navodi da se njeni osnovni principi ipak primjenjuju jer su opšteprihvaćeni kao običajno međunarodno pravo. Ipak, Iran bi mogao pokušati da iskoristi to što nije član kako bi ojačao svoju poziciju.

Postoji malo presedana da neka država uspješno naplaćuje prolaz kroz međunarodni moreuz. U 19. vijeku Danska je naplaćivala prolaz kroz danske moreuze, ali je nakon protesta više država pristalo na Kopenhagensku konvenciju iz 1857. kojom su te takse ukinute.

Mogući prihodi poput Sueckog kanala

To, međutim, nije spriječilo Iran da razmatra kako bi takav sistem mogao izgledati i koliko bi mogao biti unosan.

Stručnjaci sumnjaju da bi Iran mogao uspostaviti sistem naplate koji bi bio međunarodno prihvaćen, ali ako bi uspio, prihodi bi mogli parirati onima koje Egipat ostvaruje od Sueckog kanala.

Obično kroz Ormuski moreuz dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata – što je približno 10 velikih tankera (VLCC). Uz naknadu od oko 2 miliona dolara po tankeru, to bi donosilo oko 20 miliona dolara dnevno, odnosno oko 600 miliona mjesečno samo od nafte.

Ako se uključi i LNG, taj iznos bi mogao preći 800 miliona dolara mjesečno, što je oko 15–20% mjesečnih prihoda Irana od izvoza nafte u 2024.

Poređenja radi, Egipat od Sueckog kanala u tipičnoj godini zarađuje između 700 i 800 miliona dolara mjesečno, iako su prihodi posljednjih godinu dana opali zbog poremećaja u Crvenom moru.

Monetizacija Ormuza može biti motivisana i ekonomskim pritiscima na Iran. Esfandiari navodi da Teheran naplatu vidi kao način da „nadoknadi dio ekonomskih gubitaka“ pod sankcijama, kao relativno „lak“ i „jeftin“ mehanizam. Iran je među najteže sankcionisanim zemljama na svijetu, odmah iza Rusije.

Iran ponavlja da je Ormuski moreuz otvoren, ali ne bezuslovno. Zvaničnici navode da “neprijateljski” brodovi neće imati slobodan prolaz, dok “nenapadački” mogu prolaziti uz koordinaciju sa iranskim vlastima. Takav stav prenesen je u pismu Savjetu bezbjednosti UN i Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, prenosi Rojters.

Istovremeno, Teheran izgleda testira kako bi kontrolisani sistem prolaza funkcionisao u praksi. Podaci o kretanju brodova pokazuju da neki tankeri plove bliže iranskoj obali, uz izvještaje da su pojedini operateri možda platili bezbjedan prolaz.

Nijedna država ili kompanija nije javno priznala plaćanje, a detalji ostaju nejasni. Međutim, Lloyd’s List navodi da je više od 20 brodova koristilo novi koridor kroz moreuz, a za najmanje dva se vjeruje da su platila – jedan navodno oko 2 miliona dolara.

Iranska Revolucionarna garda uspostavila je i sistem registracije za odobrene brodove, dok neke vlade direktno pregovaraju sa Teheranom kako bi obezbijedile prolaz za svoje tankere.

„Ovo se dešava. I vjerujem da će se dešavati sve češće ako ne dođe do napretka u pregovorima“, rekao je urednik Lloyd’s Lista Ričard Mid za CNN. „U ovom trenutku, brodarski sektor je praktično paralizovan.“