Crna Gora da iskoristi globalnu krizu i privuče turiste i investicije

<!—->

<!—->

Crna Gora je mali sistem čija je prednost što se može brzo preorijentisati, kaže ekonomski analitičar Oleg Filipović. Trenutnu situaciju u svijetu možemo iskoristiti prvenstveno u turizmu. Sezona se mora povećati sa 90 na makar 180 dana, a treba povećati i vansezonske prihode.

“Treba forsirati te takozvane luksuzne zone, jer su sad luksuzne destinacije vrlo ugrožene. Kod nas mislim na Portonovi, Lušticu Bej itd. Dolazi do velikih migracija i prevashodno iz ratnih uslova, i da tim ljude koji imaju određenih sredstava olakšamo lakši ulazak u Crnu Goru. Drugi način je da opet privučemo takozvane IT nomade. Moramo smisliti neku varijantu poreskih olakšica, a radi lakšeg njihovog ulaska”, kaže Filipović.

Zbog obaveza naše države u kontekstu pregovora sa EU da uskladi vizni režim, državljanima Turske i Rusije trebalo bi ponuditi neku vrstu nomad viza, predlaže Oleg Filipović. Kada je u pitanju finansijsko tržište, sada je u toku alokacija kapitala.

“Jedan pravac je da idemo na smanjivanje poreza i povećavamo direktne investicije, prevashodno u nekretnine. I drugi način je da koristimo ono što je nekad koristio Kipar, koristi i sada, ali ne tako zvanično, a to je da budemo neka vrsta, nazovite ga, offshore centra koja bi na taj način privukla kapital”, kaže Filipović.

Turizam i digitalna industrija su komparativne prednosti Crne Gore, smatra i ekonomski analitičar i nekadašnji broker sa Wall Streeta, Vladimir Đukanović. U odnosu na Španiju i Portugaliju, Crnoj Gori i Hrvatskoj nedostaju hoteli sa četiri i pet zvjezdica koji su ključ razvoja. Treba reklamirati i poreske tretmane.

“Crna Gora bi trebalo da se ugled na Hrvatsku što se tiče poreza na kapitalnu dobit i da taj period poslije koga nema kapitalne dobiti značajno smanji. Hrvatska je to smanjila na dvije godine i zato su u stanju da privuku ogroman broj investitora. To je jedan od ključnih momenata danas u globalnom finansijskom svijetu. Inače, Crna Gora isto mora da dobro razmisli sa kim sarađuje i da obezbijedi energente”, kaže Đukanović.

Crna Gora ima potencijale na polju energetike. Imamo i vjetar i solar, kaže Oleg Filipović.

“Ukoliko obezbijedimo investicije kroz date fondove, na taj način što bi prodavali tu energiju prevashodno Evropskoj uniji, s obzirom da imamo sada i te pregovore vezano za Government to Government sa Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je osnova energetika. Opet moramo sačekati i da vidimo kako će to izgledati, na šta će taj ugovor djelovati”, kaže on.

Globalna ekonomska kriza je velika šansa za Crnu Goru, kaže ekonomski analitičar Predrag Zečević. Naša država je već započela proces privlačenja stranih investicija putem G2G sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a u toku su završni pregovori za potpisivanje sa Francuskom i Sjedinjenim Američkim Državama. G2G sporazumima treba dati veliku šansu uz poštovanje preporuka Evropske komisije, kaže Zečević.

“G2G sporazumi su se pokazali zadnjih 15-ak godina kao najefikasnije sredstvo za privlačenje kapitala iz onih država odakle želiš ulaganja. Vidjeli ste, ne idu baš glatko ni u parlamentu ni kod Ustavnog suda. Ja sam za to da se to izgura do kraja, jer je to sjajan način za privlačenje poželjnih investicija, naročito sa Zapada. Kompleks u Peruu za Svjetske igre u fudbalu i sjeverni tok, naftovod, recimo, koji su radili Norveška, Britanija, zemlje Baltika, da je prošao bez ikakve korupcije. Znači, jednostavno, ti projekti su bili čisti. Nije Crna Gora izmislila G2G sporazume, nego je to izmislila Evropska komisija”, kaže on.

Međuvladine sporazume treba precizno pročitati i vidjeti koji su benefiti i koristi, smatra Oleg Filipović. Postavlja se i pitanje sudbine domaćih kompanija.

“Lako je prodati ono što donosi kapital. Mi suštinski trebamo da se trudimo da obezbijedimo, razvijemo ono što nam ne donosi prihode u ovom vremenskom periodu. Kako ćete da riješite problem zapošljavanja, s obzirom da dolazi do migracije radne snage? Ja, ako se ide ka toj vrsti, više sam ka definisanju onih kompanija koje su neophodne u različitim tržištima za Crnu Goru i njihovo privlačenje”, kaže Filipović.

Kamate već rastu zbog političke situacije u svijetu koja može da potraje i treba što prije da refinansiramo naše obaveze, kaže Oleg Filipović.

“U tom pravcu sam više da probamo da pravimo i privlačimo kompanije i fondove, one koji zaista funkcionišu i koji rade ozbiljne investicije, a u ovom slučaju su to, na primjer, neki fondovi iz Sjedinjenih Američkih Država. Više bih se orijentisao na njih nego na bilo koji evropski fond. Ne govorim samo o investicionim fondovima, nego govorim i o hedžing fondovima itd.”, kaže on.

Otpore velikim investicijama u lokalnim zajednicama naši sagovornici različito vide i komentarišu. Negdje su lokalne zajednice apsolutno u pravu, a negdje nisu.

“Oni misle da je tih preko 100. 000 kreveta koje imaju sasvim dovoljno i nerado gledaju druge investitore, iako bi, recimo, investicija Alabara bukvalno preporodila Ulcinj. U nekim primjerima malih hidroelektrana, onda ovih solarnih elektrana, a lokalna zajednica nije imala ama baš centa, dok su prihode ubirali najbogatiji slojevi crnogorskog društva i njihovi kompanjoni”, kaže Zečević.

“Ko dođe u Crnu Goru, živi tamo, troši na život i ostavi vam čak i jedan euro u porezu, treba da skačete od sreće”, ističe Đukanović.

“Građani, naročito oni koji imaju interesa, su vrlo svjesni jer se radi prevashodno o njihovoj imovini. Treba obezbijediti siguran pravni sistem za investitore, uticati i na smanjivanje postojeće administracije”, dodaje Filipović.

Kada je riječ o turističkoj sezoni, Predrag Zečević očekuje rekordnu. Smatra da ministarka Simonida Kordić ima veoma dobre ideje o privlačenju turista iz regiona Češke i Slovačke. Zečević smatra da postoji velika šansa da 2 ili 3% bogate klijentele iz Dubaija ove godine posjeti Crnu Goru.