Ćulafić: Svjetska banka odborila kredit od 40 miliona eura za reformu u oblasti upravljanja otpadom

Svjetska banka odobrila je Crnoj Gori kredit od 40 miliona eura za unapređenje sistema upravljanja čvrstim otpadom, jačanje institucija i usklađivanje sa standardima Evropske unije, uz ulaganja u infrastrukturu i sanaciju ekoloških problema, rekao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Upravni odbor Svjetske banke odborio Crnoj Gori kredit od 40 miliona eura sa ciljem realizacije značajnog ekološkog projekta – reforma u oblasti upravljanja otpadom.

Ćulafić je objasnio da se taj projekat sastoji iz tri komponente i da je prva unapređenje upravljanja sektorom otpada i institucionalni razvoj.

“Ovo je značajna komponenta jer ona predstavlja neku vrstu pripreme za infrastrukturna ulaganja”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je istakao da je planirana izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, čija je vrijednost 16,5 miliona eura.

“Imam puno razloga da budem zadovoljan što jedna važna inicijativa dobija konkretne obrise. Ovo je sistem koji je usklađen sa najbojim standardima”, kazao je Ćulafić.

On je naveo da je druga komponenta unapređenje infrastrukture za upravljanje otpadom, a treća – sanacija lokacije za odlaganje otpada u zoni KAP-a.

Ćulafić je rekao da u sklopu tri glavne komponente, postoje i podkomponente koje obuhvataju tehničku podršku za jačanje regulatornog okvira, jačanje institucionalnih kapaciteta za unapređenje upravljanja otpadom, podizanje nivoa svijesti kod stanovništva, izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom.

On je komentarišući što se Opština Nikšić usprotivila izgradnji postrojenja za zaražene životinje u krugu Željezare, kazao da je ranije razmatrano da se slično postrojenje gradi u Beranama, ali da je sticaj političkih okolnosti to spriječio.

“Ja vjerujem da to postrojenje ne znači izgradnju nekakvog paušalnog sistema, već ozbiljan projekat po savremenim standardima koji će unaprijediti životnu”, rekao je Ćulafić.

On je kazao da je tokom akcije čišćenja rijeke Gračanice vidio otpatke i ostatke uginulih životinja.

“Mislim da to ekološki stanje nije prihvatljivo. Da li će on biti građen u Nikšiću, o tome treba voditi široki dijalog. Mi se trudimo da vodimo dijalog povodom svakog infrastrukturnog projekta jer bez dijaloga sa lokalnom zajednicom projekat ne može biti uspješan”, dodao je Ćulafić.

On je apelovao na ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića, predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića i na Elektroprivredu Crne Gore da se sprovede širi dijalog.

“I ukoliko je moguće da se na osnovu dijaloga projekat dovede do kraja. Ukoliko ne, pretpostavljam da bi bilo razumno tražiti rješenja koja su prihvatljiva”, poručio je Ćulafić.

On je, odgovarajući na pitanje kada bi država mogla postati vlasnik bazena crvenog mulja, rekao da je cilj da to pitanje rješavaju što efikasnije.

Ćulafić je kazao da se povodom bazena crvenog mulja vodi više krivičnih postupaka.

On je naveo da je Vlada u nedoumici u kom smjeru treba ići povodom rješavanja tog problema, odnosno koji način bi bio najefikasniji način ali i zakonit.

“Ukoliko se neki od tih krivičnih postupaka ispostave kao potpuno opravdani, odnosno ukoliko se oni okončaju na štetu lica protiv kojih se vode, onda to možda može da utiče i na neku odluku koja bi možda bi brzopleto bila donijeta u pogledu cijene koju država treba da plati za otkup tog zemljišta”, naveo je Ćulafić.

On je rekao da je njihova ideja da intenziviraju komunikaciju sa tužilaštvom, ali bez uticanja na njihov rad.

“Da vidimo koje postupke je tužilaštvo dosad preduzimalo po kojim krivičnim prijava, s obizirom na to da je samo ekološka inspekcija podnijela pet krivičnih, i da se na osnovu toga planiraju dalji koraci”, rekao je Ćulafić.

On je kazao da je jedna i od opcija razgovor sa knjižnim vlasnikom, koju će Vlada razmatrati.

“Ali Vlada prije svega mora preispitati naslijeđeno stanje i kontinuitet kretanja u katastru nepokretnosti pa i u Privrednom sudu”, dodao je Ćulafić

On je govoreći o izgradnji hotela u Baošićima, rekao da postoje oprečne informacije koje se mogu pročitati u medijima o tome da li su izdate dozvole i da li su procedure izdate prema zakonu.

“To nije moja neposredna nadležnost. Kao ministar životne sredine smatram da je veoma značajno čuvati prirodu Crne Gore. S druge strane – treba imati na umu da je Boka Kotorska pod UNESCO zaštitom. Kao član Nacionalne komisije za UNESCO – načelan stav nije promijenjen, a to je da se taj aktuelni pejzažni ambijent u Boki ne smije narušavati, a posebno ne gradnjom koja bi se mogla tretirati kao devastacija prirode”, poručio je Ćulafić.

On je rekao da ne može konkretno reći da li je u tehničkom smislu obalu moguće vratiti u pređašnje stanje.

“Ja se zalažem da se priroda sačuva u autentičnom obliku, posebno u obliku koji zaštićen”, naveo je Ćulafić.