Građani izloženi prekomjernom video nadzoru

<!—->Da li će se novim rješenjem štititi privatnost građana ili širiti ovlašćenja bezbjednosnih službi?

Na samom početku, VD državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Jovana Mijović kazala je da je novi Predlog Zakona o zaštiti podataka dio evropske agende za Crnu Goru.

Jovana Mijović: „Zakon o zaštiti podataka je nasušna potreba građana Crne Gore“
„Kada govorimo konkretno o ovom predlogu Zakona možemo reći da je u velikoj mjeri usklađen sa Opštom uredbom o zaštiti podataka i da očekujemo od Evropske Komisije zeleno svijetlo za ovaj tekst zakona. Čim dobijemo pozitivne ocjene, pristupićemo usklađivanju odredaba Zakona o MUP-u. To su one odredbe koje se odnose na poligrafsko testiranje, prikupljanje podataka od građana koje policija prikuplja u svojim redovnim aktivnostima,“ poručila je Mijović.

Govoreći o spornim odredbama Zakona o MUP-u, ona je kazala da se ti zakonom neće stvoriti policijska država.

„Stvoriće se ono za šta smo se borili nakon 30. avgusta a to je da Crna Gora bude pravna država. Najmanji je problem da li će policijski službenici koji su sarađivali sa kriminalnim strukturama biti a platnom spisku MUP-a. Mnogo je veći problem to što su oni na mnogim platnim spiskovima. Imamo slučaj jednog policijskog službenika koji na svojim računima ima preko 40 miliona eura. I koji je na platnom spisku MUP-a sa 700 eura plate. Vinovnici Skaj prepiski su najgori primjer zloupotrebe ličnih podataka. Ogroman broj podataka podijelili su u tim prepiskama neovlašćeno, nezakonito policijski službenici članovima i organizatorima kriminalnih grupa. Postoji ogromno nezadovoljstvo policijskih službenika a posebno nakon ukidanja zabrane Belivuku. Nakon toga službenici nisu više ostavljali svoje kartice jer nisu imali povjerenja u kolege“, kazala je državna sekretarka.

„Upravo odredbama Zakona o MUP-u vratićemo integritet policijskim službenicima“, poručila je Mijović.

Slađana Kaluđerović: Crna Gora do 2020. godine je bila policijska država a MUP doušničko odjeljenje ANB-a

Slađana Kaluđerović poslanica SNP-a poručila je da je GDPR (Generalna uredba o zaštiti podataka) je krovni i veoma važan zakon koji se dotiče mnogih drugih. Zakon o zaštiti djece koji sam predala u proceduru, je takođe usklađen sa ovom uredbom i biće poslat i Evropskoj Komisiji i Evropskoj delegaciji.

Na pitanje zašto se čekalo osam godina da bi se ovo rješenje inoviralo, Kaluđerović odgovara da nikada nije kasno za rješenje koje štiti naše građane u digitalnom dobu.

„Nadam se da ću dobiti podršku od poslanika za Zakon o zaštiti djece u digitalnom okruženju jer mi moramo imati neki okvir i praviti korake naprijed u tom pravcu“, pojasnila je ona.

Na pitanje o optužbama opozicije da je novi Zakon o MUP-u sporan i da se njima Crna Gora pretvara u policijsku državu, Kaluđerović odgovara da je Crna Gora do 2020. godine bila policijska država.

„Nije zgoreg da ponovimo da imamo dva direktora policije koji su uhapšeni, da imamo pet pomoćnika direktora UP koji su uhapšeni kao i 11 načelnika UP koji su takođe uhapšeni, 180 službenika Uprave policije koji su suspendovani zbog kontakata sa bezbjednosno interesantnim licima. Da ne govorimo o ANB-u, sudstvu, Tužilaštvu. Oni koji su bili na čelu tih institucija su bili zapravo kormilari kriminalnih aktivnostima. Ne možemo da pričamo kao da smo Norveška ili Danska. Dužni smo da ispostavimo građanima pravdu, na tom principu smo dobili povjerenje građana na izborima. Nisam sigurna da su građani zadovoljni dinamikom reformi na bezbjednosnom planu. Kriminalne strukture imaju dubinu u DPS-u. Svi znamo da postoji struktura u DPS-u koja se pita i koja se pitala do 2020. godine, za čije vrijeme su izrasla dva najveća kriminalna klana Balkana“, poručila je Kaluđerović.

Ona je kazala da nema ništa protiv toga da se zbog saradnje policijskih službenika sa bezbjednosno interesantnim licima ili teže bezbjednosne smetnje taj službenik bude udaljen iz policije. „Time se ugrožavaju životi drugih poštenh policajaca. Ja ne želim da takvi ljudi rade više ikad ni u jednoj državnoj ustanovi. I kao političarka i kao žena se zalažem za to“ istakla je Kaluđerović.

Filip Adžić- Zakon o MUP-u će se ovoj većini obiti o glavu

Bivši Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da niko osim državne sekretarke Mijović nije upoznat sa nacrtom Zakona o zaštiti podataka:

„Postojala je radna verzija Zakona dok sam ja bio Ministar i pretpostavljam da je ta verzija značajno izmijenjena. Na bazi toga ne mislim da će biti velikih problema u oblasti zaštite podataka. Sadašnja većina je radila sve da se otvori prostor za političko djelovanje. Ja vidim kao ključni problem je primjena zakona a dodatno je otežavajuća okolnost bezbjednosna kultura građana.

Odgovarajući na pitanje o Zakonu o ANB-u, Adžić je kazao da će se nakaradni Zakon ovoj većini obiti o glavu. Vrata Evropske Unije su nam širom otvorena ne našom zaslugom. Možemo mi tumačiti da DPS ima određene motive za osporavanje ovog Zakona ali to se ne može spočitati URI ili DNP-u.
Što se tiče upliva kriminalnih struktura u Upravi policije i prije ovog zakonskog rješenja imali smo zakonske mogućnosti da se sa tim obračunamo. I u zakonu prije ovih izmjena imali ste mogućnost vođenja disciplinskog postupka ispred Disciplinske komisije kako bi se ti ljudi isključili iz Uprave policije. Imali smo ljude koji su bili u vrhu organizovanog kriminala a koji su bili u Upravi policije pa nam je trebalo godinu dana da ih isključimo formalno iz Uprave policije.
Nijedan od tih službenika nije vršio policijske poslove nakon saznanja da je vršio takve radnje. Ne možemo samo isključiti nekoga sa posla zbog odavanja službene tajne, zbog sticanja imovinske koristi ili nezakonitih aktivnosti. Ne, mi moramo da procesuiramo takvog čovjeka.

„Imamo slučaj dvojice aktera Sky komunikacije, od kojih jedan završava na visokoj poziciji u ANB-u a drugi biva u zatvoru. Ko će mi reći da može iko da ima povjerenja u ovaj sistem, “ poručio je Adžić.

Radenko Lacmanović: Prekomjerno smo izloženi video nadzoru, ANB i bez mjera tajnog nadzora može da pristupa lokaciji i podacima

„Mogao bi se usaglasiti da je proces oko izrade ovog zakona mogao biti transparentniji i kvalitetniji. Bitno je šta će reći Evropska Komisija. Bojim se ako smo ih radili sa našim kadrovima iz Crne Gore da nismo imali dovoljno kvalitetnih kadrova i kako bi ovaj posao izveli do kraja na kvalitetan način. Prije dvadesetak godina imali smo priču da prvo stvorimo državu pa ćemo onda imati demokratiju. Stvorili smo državu, nezavisnu od Srbije sa slabim institucijama i u zavisnom statusu od jednog pojedinca. Danas imamo opšti konsenzus za ostvarenje cilja za članstvo u Evropskoj Uniji. Ako imamo takav cilj a otvorila nam se prilika ne našom zaslugom nego geopolitičkim prilikama onda to treba iskoristiti.

Nisam optimista da ćemo kako je najavljeno da ćemo za šest ,jeseci upsjetida uskladimo Zakon o zaštiti ličnosti sa Zakonom o MUP-u jer će tu biti previše posla. Bojim se da će tu biti probijanja roka“, poručio je Lacmanović.

Odgovarajući na pitanje o Komisiji za bezbjednosne smetnje i ulozi Ministra unutrašnjih poslova, Lacmanović je kazao da postoji Komisija koju formira Ministar.

„Jako je važno reći da postoji Pravilnik gdje se govori o disciplinskim mjerama. I u odlukama Komisije o provjeri bezbjednosnih smetnji postoji mgućnost žalbe. Trebalo bi u njoj da budu predstavnici reprezentativnog sindikata.

U članu 48. gdje se govori o obavezi čuvanja tajnih podataka, a riječ je o Zakonu o MUP-u, policijski službenik ima obavezu čuvanja tajnih podataka do kojih dođe u toku vršenja službene radnje. Nema po ovom zakonu obavezu čuvanja ličnih podataka a što bi morao imati, shodno Zakonu o zaštiti ličnosti.

Za prikupljanje tajnih podataka nije poterban sudski nalog ili sudije koji ga mijenja, u slučaju praćenja ili osmatranja ili video nadzora na javnom prostoru nije potrebna dozvola suda. To je do sada bio slučaj. To je za mene bilo jako problematično. I predsjednik Crne Gore i NVO sektor je to problematizovao. Postoji odredba u kojoj se držacvni organi obavezuju na saradnju sa ANB, da sarađuju i da omoguće pristup evidencijama ličnih podataka koje vode.

ANB i bez mjera tajnog nadzora ukoliko su im potrebni snimci video nadzora javnih površina a na osnovu Sporazuma, mogu pristupiti bazama podataka.

Prekomjerno i često nezakonito izloženi smo mjerama video nadzora na javnim površinama. Agencija bez naredbe Suda na primjer može dobiti podatke o mojoj lokaciji čime mi više može ugroziti privatnost,“ zaključio je Lacmanović.