Higijenske greška zbog kojih ljudi mogu neprijatno da mirišu

Ovi suptilni djelovi vaše svakodnevne rutine mogli bi biti razlog zbog kojeg neprijatno mirišete

Čak i kada djeluju bezazleno, tjelesni mirisi i suptilni neprijatni zadah mogu uticati na to kako doživljavamo druge ljude, pokazuje jedno istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One. Bilo da smo na poslu ili u društvu prijatelja, teško je izbjeći povezivanje neprijatnih misli s neprijatnim mirisima. Pa kako da budete sigurni da ostavljate najbolji utisak i držite neugodne mirise pod kontrolom? Sve počinje dobrom i dosljednom rutinom lične higijene.

Naravno, možete se fokusirati na ispravne stvari – redovno tuširanje, kontrolu stresa i dovoljan unos tečnosti – ali dio borbe je i svjesno izbjegavanje higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu. Čak i naizgled bezazleni djelovi vaše svakodnevne rutine mogu podstaći rast bakterija koje izazivaju neugodne mirise, zbog čega je važno da naučite više o higijeni i promijenite navike.

Svima se to desilo – kasnite na posao, nemate vremena da sačekate da mašina za sušenje završi, pa uzmete odjeću dok još nije potpuno suva. Međutim, prema istraživanju iz 2021. godine, nepoštovanje pravilnih postupaka prilikom pranja veša, kao što je ostavljanje vlažne odjeće iz sušilice, može podstaći širenje mikroba koji stvaraju neugodne mirise.

Dakle, ako nosite vlažnu odjeću – da, čak i ako se "suši" u autu sa spuštenim prozorima – vjerovatno ćete neprijatno mirisati. Naravno, nekad je to teško izbjeći, ali i dalje spada u higijenske greške zbog kojih ljudi neprijatno mirišu.

Prema istraživanju objavljenom u European Journal of Dentistry, svakodnevno korišćenje zubnog konca može pomoći u sprečavanju lošeg zadaha s kojim se mnogi ljudi svakodnevno bore. Dakle, samo pranje zuba nije uvijek dovoljno, a vjerovanje da jeste jedna je od higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu.

Druge navike oralne higijene, poput čišćenja jezika i korišćenja vodice za ispiranje usta, takođe mogu pomoći u sprečavanju lošeg zadaha i neprijatnih mirisa, ali moraju postati rutina. Kao i svaka druga zdrava navika, najbolje rezultate ćete postići ako napravite rutinu koju je lako pratiti – bilo da to znači da napravite podsjetnik u kupatilu ili da ustanete nekoliko minuta ranije, trud se isplati.

Prema istraživanju kompanije Amerisleep, 27 odsto Amerikanaca pere posteljinu samo jednom mjesečno, dok je još 11 odsto pere još rjeđe, a šokantna 3 odsto je "nikad" ne peru. Tu se ne radi samo o ličnom zdravlju, kvalitetu sna i mentalnoj bistrini – za koje istraživanje pokazuje da trpe zbog neredovnog pranja čaršava i jorganskih navlaka – već i o higijeni i čistoći.

Prljava posteljina podstiče razvoj bakterija koje ne samo da povećavaju rizik od hroničnih akni i kožnih problema, već mogu doprinijeti i neprijatnom mirisu tokom dana. To je jedna od higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu, čak i kada toga nijesu svjesni.

Ljudi koji se ne tuširaju nakon treninga ili "zaborave" da se okupaju nakon znojenja često imaju veći rizik od razvoja neprijatnog tjelesnog mirisa, prema riječima dr Emeke Okoroče. Nije problem u tome što sam znoj miriše, već u tome što u kontaktu s bakterijama koje žive na površini kože razvija neugodan miris.

Zato, ako planirate trening, odvojite i dodatno vrijeme za tuširanje ili napravite rutinu – makar to bili suvi šampon, dezodorans i maramice za čišćenje – koja vam može pomoći da odložite tuširanje za nekoliko sati dok ne stignete. Da, nekad je naporno natjerati se da se istuširate nakon dugog dana, ali kada je riječ o ličnoj higijeni, zaista vrijedi.

Prema stručnjacima sa Harvard Health, najbolji i najjednostavniji način da uklonite neugodne mirise i bakterije s tijela jeste pranje sapunom i vodom. Parfemi, kolonjske vode i sprejevi za tijelo namijenjeni su da dodaju prijatan miris odjeći i koži, ali ne rade mnogo – ili čak mogu imati suprotan efekat – kada je riječ o stvarnom uklanjanju neprijatnog tjelesnog mirisa ili njegovom prikrivanju.

Pokušaj da odložite tuširanje ili da prikrijete neugodan miris parfemom jedna je od higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu, jer se jaki parfemi i kolonjske vode često miješaju sa postojećim tjelesnim mirisom i dodatno ga pojačavaju.

Prema anketi kompanije Dollar Shave Club, čak 50 odsto ljudi ne pere stopala pod tušem. Neki pretpostavljaju da će voda sa sapunicom koja se sliva niz tijelo obaviti posao umjesto njih, a neki jednostavno nikada nijesu naučili pravilne higijenske navike tokom tuširanja.

To je jedna od higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu. Zato da razjasnimo: uvijek treba prati svaki dio tijela sapunom i vodom kako biste uklonili neugodan miris i bakterije. Bilo da koristite krpu, ruke ili neko drugo pomagalo, svaki dio tijela treba nasapunati i isprati.

Svaki put kada koristite peškir u kupatilu, bilo da ste tek izašli ispod tuša ili ne, na njega prenosite mrtve ćelije kože, bakterije, a potencijalno i viruse. Zato, ako iznova koristite iste peškire za tijelo i krpice za pranje, sve to vraćate nazad na svoju kožu, podstičući tjelesni miris, kožne infekcije i akne.

Da biste spriječili neprijatne mirise i održavali dobru ličnu higijenu, potrudite se da peškire perete nakon svake upotrebe, naročito peškir za tijelo koji koristite u kupatilu.

Kada pijete dovoljno vode – obično između četiri i šest čaša dnevno, zavisno od osobe – u suštini pomažete tijelu da izbaci toksine, što može pomoći u sprečavanju neprijatnog tjelesnog mirisa, umora i drugih negativnih fizioloških simptoma, poput slabijeg imuniteta ili lošije probave.

Naravno, nije uvijek lako voditi računa o hidrataciji. Ne radi se samo o hidrataciji i opštem zdravlju – to je i higijenska navika koja poboljšava svaki aspekt vašeg blagostanja, od mirisa do izgleda, pa čak i stanja kože.

Ne može svako da napravi garderober sastavljen isključivo od jednog ili dva materijala, zbog čega su druge higijenske navike, poput svakodnevnog tuširanja, korišćenja antiperspiranta i dovoljnog unosa vode, veoma važne. Ipak, ako imate mogućnost, biranje prozračnih materijala može pomoći u sprečavanju neprijatnog tjelesnog mirisa.

Sintetička vlakna poput poliestera, spandeksa i najlona često ne propuštaju vazduh, zadržavaju bakterije i podstiču razvoj neprijatnog mirisa tokom vremena. Posebno ako ovakvu odjeću često nosite više puta bez pranja – poput sportskih grudnjaka ili helanki – kombinacija znoja i bakterija može dovesti do toga da neprijatno mirišete.

Radite iscrpljujući posao? Borite se sa sagorijevanjem i iscrpljenošću? Sve te emocionalne promjene i posljedice hroničnog stresa zapravo mogu doprinijeti tome da neprijatno mirišete. Iako je to jedna od potcijenjenih higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu, ignorisanje stresa i sagorijevanja može negativno uticati na vaše blagostanje i fizičko zdravlje.

Naravno, mnogi ljudi su skloni znojenju – što vremenom podstiče nakupljanje bakterija – kada su nervozni. Ali prema istraživanju objavljenom u PLOS One, dugotrajan stres i anksioznost mogu aktivirati određene žlijezde koje doprinose neugodnom mirisu tijela. Čak i kada se udaljite iz direktno stresne situacije, hronična anksioznost ili sagorijevanje mogu podstaći ove žlijezde da luče znoj koji pogoduje razvoju bakterija i tjelesnog mirisa.

Od brijanja istim brijačem iznova i iznova, preko ponovne upotrebe peškira, do korišćenja prljavih četkica za šminku – nečišćenje pribora za njegu jedna je od higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu.

Ne samo da nečišćenje ovih svakodnevnih predmeta podstiče rast bakterija, već njihova ponovna upotreba može prenijeti te klice na lice i tijelo i doprinijeti neugodnom mirisu. To znači da ove predmete treba čistiti nakon svake upotrebe, bilo da su u pitanju četkice za šminku, trimeri za kosu, grickalice za nokte ili pincete.